numizmaticki pronalazak stoljeca

[zeljketa]

[LEFT]Coenwulf denar je jednostavno najvazniji pronalazak stoljeca."Mi smo pali sa stolice kada smo shvatili sta imamo u rukama",rekao je ,numizmaticar zaposlen u aukcijskoj kuci "Spink,Richard Bishop.Novcic je pronasao 2001 god.jedan tragac sa metalnim detektorom.Na aukciji ,u oktobru 2004 je prodat za iznos od 340000 eura.Novac je podjeljen izmedju sretnog pronalazaca i vlasnika zemljista na kojem je novcic pronadjen.[IMG]

[Miki]

?????? Denar ?????? Dali je to meni nesto upalo u Oku ili je novcic Zute Boje !? Nije ni cudo sto su pali sa stolice (neznaju sta su pronasli)

[Vumi]

Svaka cast onome ko je za ovaj novcic (ili sta je vec u pitanju) izbrojao tolike pare. Volio bih znati o kakvom se ovdje denaru radi. Moze li se postaviti kompletan link na kojem se vise moze procitati o tome?

[baki022]

Svaka cast onome ko je za ovaj novcic (ili sta je vec u pitanju) izbrojao tolike pare. Volio bih znati o kakvom se ovdje denaru radi. Moze li se postaviti kompletan link na kojem se vise moze procitati o tome? ko zna mozda ga ima i kod nas?:)

[Vumi]

Ne vjerujem da se nece i kod nas pojaviti uskoro jer kada se pojavljuju najrjedji novcici na svijetu odmah se i kod nas pronadje nekoliko komada :)

[zeljketa]

Zdravo Vumi!Link je na holandskom i stoji sljedece na njemu.Na prednjoj stran"denariusa":Coenwulf-ova glava okrenuta na desno,COENVVLF REX M(kralj Coenwulf.Zadnja strana:rozeta,DE VICO LVNDONIAE(grad London)FDC.Potpuno okrugla slika novcica.Unikatno.Zla tni denar je iskovan,po nalogu samog kralja u Engleskoj.Coenwulf je bio jedan Angli-Saksonski kralj i vladao je od 796 do 821 godine.Zlatni denar je tezak 4,33 g.i iskovan je u Londonu.Ova kovanica je iz vise razloga oznacena kao najvazniji pronalazak stoljeca.Kao prvo:To je jedini poznati zlatnik kralja Coenwulfa.Drugo:U to doba su u zapadnoj evropi samo srebrene kovanice bile u opticaju.Trece:Zlatn i novcici su se nakon 700-te godine vrlo rijetko kovali.Tek nakon 500 godina je nastupila promjena sto se toga tice.Novcic je osmi poznati zlatni novcic u Engleskoj iz perioda od 757 do 1066 god.On je poseban i zato sto pokazuje vladara kao i mjesto kovanja sto prije toga nije bio slucaj u Engleskoj.Eto to stoji otprilike na tom linku.Pozdrav svima!

[Vumi]

hvala na objasnjenju

[Miki]

http://antikviteti.net/cms/modules/news/article.php?storyid= 12 , neznam samo odkud im ideja da bi se zlatnik trebao zvati ,,denar,,

[Vumi]

Pa ne radi se o rimskom novcicu, sta fali, iako predstava lika izgleda kao na folisima :)

[Miki]

ok , ne radi se o rimskom novcicu iako kao sto rece velike slicnosti ima sa vizantijkim zlatnicima , sto se mene tice mogli su da ga nazovu bilo kojim imenom ali DENAR ...... pa to je ludilo (pocecu da sakupljam skoljke .... kada nadjes skoljku znas sta si nasao .... ovako nema smisla i nije logicno) . Osim toga nije mi poznato da su Englezi tj. Anglo-Saksonci imali ikada u opticaju ,,denare,, a takodje niti Rimljani niti za vreme Vizantije nije bilo ,,zlatnih denara,, ! A ako su vec cvrsto resili da preprave istoriju mogli su da ga jednostavno nazovu ,,quinar,, kojih je u Rimskom Carstvu postojalo i u Srebru i u Zlatu mogli su jos da ga nazovu i Semis ili Tremisis i tada bi odprilike manje vise velicina i tezina odgovarâla .... ali ,,denar,, daj molim te -gluposti ! Mada.... da su mu dali ime ,,dolar,, tek onda bi obican svet pomislio da preteruju i lazu ovako ..... sa ,,denarom,, poverljivo zvuci barem onima koji se ne razumeju .

[zeljketa]

http://www.geocities.com/arnoutbruins2000/Zeldzame_gouden_dena rius_van_Coenwulf.ht m Pozdrav Miki!Ja sam stvarno laik sto se toga tice(imena novcica itd).Ja sam samopreveo ono sto se nalazi na ovoj stranici.Sve je na holandskom ali naziv dinarius ti je lako prepoznati.

[Miki]

Dopuna od @Miki Verovatno cemo uskoro jos negde moci da procitamo da su Englezi odmah nakon Rimljana Sledeci (prvi) u opticaju imali Denare :00000964:

[dragan3]

Da li na Holandskom denarius znaci da je to i denar. Mozda ima neko drugo znacenje. Neka proveri neko u nekom recniku rec denarius.

[zeljketa]

Ovako bi izgledao,otprilike,p revod ostatka teksta.

Prvi od vec poznatih 7 novcica je zlatni denar kralja Offa od Mercie(757-796)Krscanski kralj Offa je izgradio veliko kraljevstvo.Kao uspjesni ratnik on je pokorio kraljeve: Sussexa,Anglije,Wess exa i Kenta .Poslije toga se proglasio kraljem svih Engleza.Denar je tezak 4,28g.i imitacija je jednog arapskog denara.Na zadnjoj strani stoji OFFA REX da bi se pripisao samom Offi.Zanimljivo je to da jedan krscanski kralj kopira jedan arapski novcic sa arapskim tekstovima koji velicaju Allaha i Muhameda.Razlog je vjerovatno bio sto su u to vrijeme cirkulisu ovakvi tipovi novcica.786 g.je Offa obecao Papi pslati 365 ovakvih zlatnih denara.Od ove posiljke je u Rimu pronadjen samo jedan primjerak.Nakon smrti Offe na prijestolje dolazi njegov sin Ecgfrith koji umire nakon samo 5 mjeseci vladavine.Poslije toga prijestolje preuzima njihov rodjak Coenwulf.
http://www.geocities.com/arnoutbruins2000/Zeldzame_gouden_dena rius_van_Coenwulf-2.jpg
Prednja strana:Nema boga do Allaha,jedinog i nema drugih bogova osim njega,i po rubu ukrug:Muhamed je Allahov poslanik
Zadnja strana:Muhamed je Allahov poslanik,u ime Allaha otkovan 157(774god.)OFFA REX u sredini
U ime kralja Offe od Marcie su poznata jos dva zlatna denara.Ovi ne nose ime samog Offe nego ime majstora kovnice.Prvi novcic je iskovan od majstora Peudred-a. Tezak je 3,74g i kopija je rimskog aureusa kajzera Augustusa.Naprednjoj strani se nalazi glava samog kajzera,a na zadnjoj strani boginje Diane sa kopljem i lukom.Drugi novcic je otkovan ,u Londonu, od majstora Ciolhearda-a.On je bio majstor kovnice kako za vladavine Offe tako i Coenwulfa.Novcic je tezak 4,12g i kopija je solidusa iz kasnog cetvrtog vijeka.Ova dva novcica su kopija rimskih novcica iz predhodnog perioda.Augustus je zivio 850 god. prije Offe,a i solidus je kovan 400 godina prije Offe.Potpuno je nepoznato zasto su kopirane kovanice iz tako daleke proslosti.Vjerovatno jedino iz razloga sto ih je majstor kovnice smatrao lijepim.
Wigmud,nadbiskup iz Yorka(837-854),je,takodje,kova o zlatni denar.Ovaj novcic je tezak 4,16g i na prednjoj strani se naslazi bista nadbiskupa ,a na zadnja strana je imitacija zlatnog solidusa franackog kralja Lodevijka Poboznog.Ova kovanica dolazi iz istog perioda kao i Coenwulfov zlatni denar.
Gore navedeni novcici su imitacija drugih novcica(dva rimska,jednog arapskog i jednog franackog).Pored ovih su pronadjena jos tri zlatna denara za cije kovanje su upotrebljavani isti kalupi koji su se upotrebljavali za kovanje normalnih srebrenih novcica.Prvi je zlatni denar od Edvarda starijeg(899-924)Ova kovanica je teska 4,80g i pronadjena je blizu Lozane u Svicarskoj.Drugi novcic je zlatni denar od Aethelreda drugog(978-1016)i tezak je 3,34g.Trci i posljednji je zlatni denar od Edwarda Ispovjedioca(1042-1066)i tezak je 3,51g.
Coenwulf-ov denar-broj 8-odstupa od ostalih novcica zato sto nije imitacija ili otkivak u zlatu nekog srebrenog novcica.Coenwulfov denar je kovan u ime kralja,kao oficijelni novcic sa oficijelnim kalupima(stembiljima ).Novcic ima oficijelni portret i iskovan je sa dosta paznje.
Zasto su Coenwulf i jedan broj njegovih savremenika kovali zlatne novcice?U(oficijelno j)trgovini su cirkulisali samo srebreni novcici,arapski denari i neobradjeno zlato.Upotreba novcica za placanje je bila u ranom srednjem vjeku drugacija nego sada.U to doba se trgovina bazirala na razmjeni proizvoda i usluga.Ako se jedno dobro nije odmah moglo uzvratiti drugim dobrom ili uslugom to se odlagalo za poslije.Tako se gradio jedan sistem sa licnim obavezama.Tadasnja elita nije imala nedokucivu poziciju,nego je morala lojalnost svojih sljedbenika kupovati sa poklonima.Ovi sljedbenici su zeljeli zlato ili srebro da bi podigli svoj status u zajednicama.Da bi ostaki na svojim pozicijama aristokratija je morala imati dovoljno plemenitih metala da bi ga mogla dijeliti svojim sljedbenicima.Davaju ci srebro i zlato ispunjavale su se i licne obaveze prema nekome.Tako je kralj Eadres(946-955)u svom testamentu naveo da se 2000 zlatnih denara podjeli biskupima.Zlatni denari nisu sluzili kao novac da bi se platila neka roba ili usluga nego kao dragocijeni poklon.Najvjerovatni je je Coenwulf dao kovati zlatni novcic kao vrlo specijalni poklon za nekoliko vijernih sljedbenika.