Sut na njivama

[kratki]

Ovako je izgledao rub njiva gde je kultivrano pre nedelju dana. Ima puno suta koji potice iz rimskog doba. Cela okolina je zanimljiva zato sto se srece vise kultura iz razlicitih epoha i sve na istim temeljima.

[terminus]

Kokikratki, pozdrav!!!
Šteta što nisi pregledao ulomke rimskih opeka i tegula te eventualno pronašao kakav pečat na njima. Pečati na rimskom građevinskom materijalu veoma su zanimljiva pojava i njihovom analizom dade se puno toga saznati.

[kratki]

Pozdrav terminus!
Pregledao sam skoro svaku ciglicu i nisam mogao naci nista sto bi licilo na pecat. Komadi su dosta sitni i mislim da ce se tesko naci nesto sto se moze procitati. Ali sledecom prilikom cu pregledati malo detaljnije, nadam se da nece padati kisa kao zadnji put.

[terminus]

Kokikratki, pečati su obično u obliku izduženog pravokutnog polja s reljefnim, rjeđe utisnutim slovima. Na području srednjeg Podunavlja, uz rimski limes, veoma su česti vojni, oni koji započinju s LEG(......) ili COH(.....), zatim oni s kraticom EXER PAN INF i sl. Javljaju se i pečati gradskih i privatnih ciglana.

[perun]

Pa to je sistematski izbacivano iz njive da nesmeta zato se i nalazi na ivici. E sad ti budi Marica i opleti detektorom da nebi freza ocistila novcice prije tebe.

[dragan3]

U jednom selu u mojoj blizini nalazi se jedan veliki pitos u podrumu kuce i nije izvadjen , a u njegovoj unutrasnjosti ispod ruba ima dva znaka u obliku trouugla i jedan znak bez jedne stranice trougla. Oni su ispupceni par milimetra i velicine oko 3cm. Po izgledu su ili od olova ili od srebra. Dali su to pecati koje spominjete ili je nesto drugo. Mogu da ih slikam ako je potrebno.

[terminus]

Probajte napraviti sliku cijelog pitosa i detalja, tj. znaka kojega ste opisali ("pečata"). On se može odnositi i na nešto drugo, možda zapreminu, a ne samo na majstora ili neku radionicu. Goleme posude u obliku pitosa bile su veoma dugo u upotrebi, sve do unazad nekoliko stotina godina! Rimski pitosi su dosta rijetki. U svakom slučaju, Rimljani su gotovo sve označavali pečatima. Pečati su se odnosili najčešće na majstora ili rjeđe na radionicu gdje su predmeti izrađeni. Njima su reklamirali svoje proizvode i jamčili kvalitetu, isto kao i danas! Pečati se redovito nalaze na dnu "terra sigillate", luksuzne rimske keramike, pa na keramičkim lucernama (svjetiljkama), metalnom posuđu i svim ostalim predmetima trgovačkog karaktera. Pečati su se nalazili i na kožnoj obući, ali, naravno, ona je rijetko sačuvana. No poznati su takvi primjerci! Svakako, pečatima su često označavane opeke i tegule (krovni crijep). Sve je to jako zanimljivo! Proučavanjem pečata može se puno toga doznati o njihovim stvarateljima, tj. majstorima, radionicama, trgovini, modi, gospodarstvu, kulturi, vremenu nastanka...!

[Kameleon]

Sta vam je to pitos ?

[crni]

Veliki cup ili krcag u kome su se cuvale namirnice-zitarice verovatno

[Miki]

Konacno Pronadjena Cigla sa Petshatom na istoj @kokikratki-jevoj lokaciji , dodushe ne u samome prikazanome shutu vec nekih 100nak metara dalje u samoj njivi!

[Vumi]

kao sto mi kokikratki rece da bi to "VIN" mozda moglo znaciti VINDOBONA (Wien-Bec)

[terminus]

Miki, pozdrav!
U meni dostupnoj literaturi (na kraju je navodim) o pečatima s različitih rimskih opeka te krovnih crepova, a u koje spadaju tegule i imbreksi, nisam pronašao identičnu analogiju za tvoj egzemplar! Postoje barem dvije mogučnosti:
1). Ako se tvoj pečat odnosi na Sedmu kohortu Breuka tad bi restitucija bila [coh(ors)] VII (VII = septima) Br(eucorum) Ant(oniniana).
2). Druga mogućnost bi upućivala da se pečat možda odnosi na ime privatne ciglane, tj. ime vlasnika figline. Obje su mogućnosti realne.
Augzilijarna (pomoćna) vojna pješačka postrojba (kohorta) pod nazivom cohors VII Breucorum (Sedma kohorta Breuka) je bila na službi upravo u Panoniji i bila je zadužena za proizvodnju različitog građevinskog materijala od pećene gline. Njezine opeke (seskvipedalne = dužina od stope i pol) i tegule (krovni crijep) pronađeni su na mnogobrojnim lokalitetima u srednjem Podunavlju.
Osim vojnih, postojale su još carske, gradske i privatne ciglane. Kao što sam već napomenuo, moguće je da se taj pečat odnosi i na ime privatnika, tj. nekog poduzetnika.
Bilo kako bilo, pečat je jako zanimljiv, jer, čini se, da ga literatura ne poznaje!
Literatura:
M. BULAT, Rimske opeke ..., "Osječki zbornik", IX-X, Osijek 1965., str. 7-24.
M. DUŠANIĆ, Rimske opeke ..., "Starinar" N. S. XXXIX, Beograd 1988., str. 85 i dalje.
B. LORINCZ, "Diss. Archae." 7, Budapest 1979.
B. LORINCZ, Die Ziegelstempel ..., "Alba Regia" XVIII, Szekesfehervar, 1980.
B. LORINCZ, "Diss. Archae." 9, Budapest 1981.
A. MILOŠEVIĆ, Roman brick ..., "Sirmium", I, Beograd, 1971., str. 95 i dalje.
J. SZILAGYI, Inscriptiones tegularum..., "Disser. Pann.", Budapest 1933.
V. ŠARANOVIĆ-SVETEK, Ciglarstvo kao ..., "Rad vojvođanskih muzeja", 32, Novi Sad, 1990., str. 41-80.
A. ŠKEGRO, Rimska žigosana opeka ..., "Zbornik radova posvećenih akademiku Alojzu Bencu", posebno izdanje knj. XCV, knj. 27, Sarajevo, 1991., str. 221 i dalje.

[Miki]

hvala na trudu terminus ali kao sto vumi rece to VIN veoma podseca na Vindobona koja je koliko ja znam ipak pripadala provinciji Panoniji , samim tim trebala bi biti zastupljena i objasnjena u literaturi koju spominjes a koja koliko vidim se bas odnosi na tu Provinciju , mozes li mozda naci kako je uopste bila obelezavana opeka iz Vindobone i da napises to ... mozda pronadjemo makar neke slicnosti .

[Miki]

da ti pomognem - cini mi se da pise - NI ili M HBRVIN

[terminus]

Miki!
Restitucija tvoga pečata: ANT(oni) TIBER(iani) VIN[DOB(onae)].

[Miki]

ahaa , hvala terminus (sada mi samo jos reci sta to znaci , zaboravio si ... u opeku i cigle se nesto slabo razumem) :) :) :)

[terminus]

Miki, u bazi podataka latinskih natpisa nađenih upravo u Vindoboni pronašao sam gore spomenuti pečat.
ANT(oni) TIBER(iani) je genitiv osobnog imena, a završna pokraćena riječ se odnosi na mjesto Vindobonu. Prema tome pečat s pokraćenim natpisom u prijevodu glasi: (od) Antonija Tiberijana (iz) Vindobone. Dakle tim pečatom želi se istaknuti tko je vlasnik opekarske radionice, tj. figline, i odakle je on (iz kojega grada).

[Vumi]

ako to ima veze sa Tiberiusom onda sam nesto sumnjicav jer ovo nalaziste mi je poznato i datira mnogo kasnije

[Vumi]

ok, ipak nema veze sa Tiberiusem :)

[terminus]

Miki, trebaš li još kakvo objašnjenje? Ako ne trebaš molim te uplati na moj račun 100 novaca! ;) Dakako, šalim se :)

[zemunac]

@Terminus,

moj kompliment!
Cak i na oblasti opeki, koja je malo zapostavljena, doprinosis veoma kompetentne komentare: HVALA za angazman...

Srdacan Pozdrav
Zemunac

[Miki]

vumi zasto mislis da je dosta mladje ... zaboravio si usput onaj denar (100metara juzno) kamenu i bronzanu sekiricu (300m severoistocno)... i ko zna cega jos ima tamo ... dinosaurusi :):) ???

[terminus]

Prema stilu slova pečat bi trebao datirati iz 2. ili 3. st.

[Vumi]

@miki, onaj republikanski denar je vjerovatno slucajno izgubljen primjerak, bronzane sjekirice sa ovim opet nemaju nikakve veze. Sjeti se samo koji se novcici tamo pronalaze. Evo da te podsjetim malo:
1- Klaudius II
2- Probus
3- Aurelianus
4- i mladji

Ok, nas prijatelj je pronasao do sada i par aseva od Hadrijana ali se meni cini na osnovu mjesta pronalaska da oni nemaju nikakve veze sa utvrdjenjem koje je tu stajalo, svi su pronadjeni (zajedno sa onim denarom) nekako na drugom dijelu tih njiva a tu gdje je navodno bilo utvrdjenje nalaze se sano novcici 3 vijeka i mladji

[Miki]

meni se ipak cini da je to celo mesto od nekih 800x800 metara povrsine naseljavano u dosta sirem
vremenskom rasponu , kako mladje tako i dosta starije . kamene i bronzane sekirice kazuju samo to da je neko tu ziveo i pre rimljana !
kao rimsko naselje je lokacija verovatno bilo u svom procvatu u 3-4 veku i to kazuje kolicina novcica iz tog vremena (da ne spominjemo sada koliko je nalaza 18-19veka) , vojnicke fibule takodje iz tog vremena (nazalost sve polomljene)
govore da je tu i vojska bila stacionirana .
ja verujem da bi na 80cm dubine pronasli i manje naselje iz doba republike pa cak i mozda kelte , ko zna... mislim da su na toj lokaciji jedni odlazili a drugi dolazili ali videcemo ima vremena :)

[terminus]

Lučne fibule jednostavnog oblika, često bez ikakvih ukrasa, prozvane su još davno "legionarskom" ili "vojničkom" vrstrom. No, to je posve pogrješno, jer naziv sugerira da su takve fibule bile u uporabi samo kod vojske, što uopće nije točno. Naime, vojska je koristila gotovo sve vrste fibula. Zato nije ispravno uz njih vezat samo određenu vrstu. U novijoj literaturi je to jasno naglašeno!