Nema što pojedini ''znanstvenici'' neće napravit da se pojave u javnosti, pa makar to bile i najblesavije ''istraživačke'' ideje. Evo zadnje ludorije koju su objavili i kako sada da im se ne nasmijem u brkove? Nema apsolutno nikakve logike. Imam za njih samo jedno pitanje. Otkuda su onda ''došli'' prirodni sateliti (mjeseci) Marsu, Jupiteru, Saturnu, Uranu... i da ne nabrajam dalje...

http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/nov...---425116.html

Guri i Zi
 

Dugo nisam ništa ovdje objavio, a pošto se sakupilo poprilično novog ''dokaznog'' materijala odlučio sam još malo zaintrigirati čitatelje. Svi već vjerojatno znate da sam legendarnu Troju smjestio na područje grada Skadra, u Albaniji i Crnoj Gori, ali nisam baš svaki detalj objavio, prosto iz razloga da se argumentima obranim od skeptičnih ''napadača'', pa stoga, evo jedan zanimljiv arheološki nalaz o kojemu se jako malo zna. Počinjem podacima koje ste već nekoliko puta ovdje pročitali i mislim da nije pogrešno malo osvježiti pamćenje.

...Po Homeru , u prastara vremena na otoku Samotraki u Egejskom Moru živjela su dva brata, Jazion i Dardan, sinovi Zeusa i Elektre, a bili su i knezovi u svojoj zemlji. Jazion je, kao božji sin, mislio da smije raspaliti sklonost prema olimpskoj kćeri Demetri, pa ga za kaznu zbog drskosti munjom ubija rođeni otac Zeus. Dardan se jako rastuži zbog bratove smrti pa napusti domovinu, prijeđe na azijsko kopno zemlje Mizije, tamo gdje se rijeke Skamandar i Simoent sjedinjuju svoje vale tekući s visoke planina Ide, koja se blago spušta u dolinu - prema moru. Tu je vladao kralj Teukro, a zemlja se zvala Teukrija. Stanovnici su im bili dobri pastiri.
Dardan je u Teukriji primljen gostoljubivo, od Teukra čak dobio rođenu kćer za ženu i komad zemlje na poklon, koja se po njemu prozva Dardanija, a narod Dardanci. Po Dardanovu unuku Trosu zemlja se tada nazvala Troada, neutvrđeni grad Troja, a Teukrani i Dardanci postaše Trojanci. Nasljednik kralja Trosa bio je najstariji sin Il. Jednom je pohodio zemlju Frižana, gdje ga frigijski kralj pozove na bojne igre, u kojima Il pobijedi, za nagradu dobi po pedeset mladića i djevojaka, te kravu šarulju, uz koju je vezano jedno proročanstvo. Tamo gdje se krava spusti da se odmori mora osnovati grad. Krava se zaustavila baš na mjestu gdje je bilo boravište njegova oca i cijelo područje već se zvala Troja. Zato je na jednom brežuljku sagradio tvrdi grad, Ilij, koji se zvao i Pergam, ustvari, čitavo gradsko naselje ponekad se zvalo Troja, ponekad Ilij, a ponekad i Pergam.
Prije nego što je kralj Il počeo s izgradnjom grada pomolio se Zeusu da mu pokaže nekim znakom svoje odobravanje. Sutradan Il pred svojim šatorom pronađe kip koji je pao s neba, pa ga je i nazvao Paladij - po Paladinu imenu.
Palada je inače bila dobra Atenina prijateljica. Poznavale su se godinama i živjele zajedno sve dok se u jednim ratnim vježbama nije dogodila tragedija. Atena ju je slučajno ubila, duboko se ražalostila pa za spomen na prijateljičinu smrt dala načiniti kip potpuno sličan Paladi. Zeus, Atenin otac, baci Paladij u okolinu grada Ilija, šio je bio znak da je grad pod zaštitom njega i njegove kćeri.

Postoje li bilo kakvi tragovi za postojanje ovog Paladija? U koji dio Ilija bi mogao biti smješten i kako bi mogao izgledati? Čini mi se da pravi odgovor zna jedino arheologija, a ta ista arheologija je nešto i saznala prije skoro150 godina, osim što otkriće nisu mogli razumno objasniti. Ne pokušavam nikoga uvjeriti da sam ja uspio, osimšto mi se ovaj nalaz odlično uklopio u moje istraživanje...
(''Palada'' je inače i često prezime kod Slavena)...

Guri i Zi je jedno selo u području gdje sam smjestio lokalitet Troje, s vrlo lijepim i slikovitim krajolikom, nedaleko Skadra. Mnogi turisti posjetili su ovo selo i njegovu zanimljivost, crni kamen koji se nalazi u samom središtu. Karakteristično je da ovaj kamen nije isti kao u okolini, a pretpostavlja se da je to meteor koji je pao prije mnogo stoljeća. Godine 1881. tadašnji talijanski konzul M.Parrod kupuje od jednog poljoprivrednika iz Gur i Zi neobično lijep ženski brončani kip koji je završio u galeriji Louvre u Parizu, gdje je i danas. U to vrijeme, otkriće ovog kipa diglo je veliku prašinu u europskim arheološkim krugovima. Kip je nazvan "Starinska dama" u vrlo posebnoj, dugoj i uskoj haljini, a na nogama ima nepropusne plastične cipele s vezicama. Iznad haljina je posebna pregača od pet dekorativnih motiva. Ženina je kosa do ramena i uredno uvijena. Dakle, radi se o odjeći koja potječe od Ilira. To jasno pokazuje da je Crni Kamen, zajedno s okolnim selima arheološki lokalitet drevnih kultura. Postoji li još nekakav zanimljiv arheološki artefakt ne znam, ali i ovo otkriće prilično mi se uklapa u tumačenje Ilijade.

https://www.youtube.com/watch?v=pw51u8RFRnI

Pozdrav Grga...lijepo te opet vidjeti ovdje. Meni malo "bode" oci ovaj kamen za koji se smatra da je meteor. Priznaces i sam da je malo cudno da toliki kamen moze ostati na samoj povrsini kada padne iz svemira a pored toga to bi izazvalo i neku vecu svjetsku katastrofu. Bas sam juce, ako se ne varam vidio kako iskopavaju jedan takav kamen u Argentini, Isti je, cini mi se tezio oko 50 tona i nalazio se prilicno ispod povrsine....ako i oni nisu zeznuli stvar....

Vumi i meni je pomalo neobično, ali u Ilijadi i Odiseji skoro sve je bilo moguće, bar ono što su Zeus i ostali bogovi s Olimpa zamislili. Nisam u ovoj mojoj trakavici o Troji opisao i slikom pokazao još nekolicinu opisa u Ilijadi, ali ako pokažem makar neke nitko mi neće moći reći da izmišljam i pišem pi'dajije. Pejzaž oko Skadra izgleda skoro u detalje kako je opisano. Imam foto dokaze.
Biblija opisuje nevjerojatne i tajanstvene događaje, čak i danas nezamislive, a arheolozi pronalaze sve više dokaza koji su u ovoj knjizi opisani. Evo recimo stoljećima se trga za Edenom ili Rajskim Vrtom. Meni je palo na pamet da ga i ja ''pronađem'', ali na meni svojstven način tumačenja ''zagonetki'' svijeta i došao sam do jednog zaista zanimljivog rezultata. Možda ''otkriće''bubnem i ovdje na forum pa da se vidi na koji šašavi način ja razmišljam. Sve četiri spomenute rijeke u Edenu na istom su mjestu kao što je i navedeno. Iskreno priznajem da sam i ja ostao iznenađen dobivenim rezultatom.
Onda su arheolozi u blizini ''moje lokacije Edena'' pronašli jedan megalitni spomenik i kažu da je ''glamurozniji, misteriozniji i puno veći'' od Stonhendža, što ja još jedan veliki dokaz da bi ja mogao biti u pravu...

Danajska flota
 

Homer u detalje opisuje krajolik i pejzaž od grčkog tabora uz morsku obalu do zidina Troje. Prostor prema moru, gdje su bili poslagani grčki brodovi, sužavao se, pa je u trećem i četvrtom redu bilo najmanje brodova. Čitav tabor plovila bio je ispresijecan ulicama i putovima. Od kopna prema moru vodile su poprečne ulice. Između grčkog tabora i Troje prostirala se cvjetna livada u ilijskoj ravnici, zatvorena rijekama Skamandrom i Simoentom, koje su se kod grčkog tabora slijevale u jedno ušće. Ta ravnica bila je kao stvorena za bojište.
Iza ravnice dizao se, visokim zidinama od božje ruke obzidan grad i tvrđava Pergam, Troja ili Ilij, kako ga Homer već naziva. Grad je ležao na brežuljku i vidio se iz daleka. Bio je brdovit, strm i vjetrovit, ispresijecan mnogim ulicama. Na gornjem gradu, ili tvrđavi Pergamu, bile su Prijamova i Aleksandrova palača, Atenin i Apolonov hram, a na najvišem vrhu - Zeusov hram.
Iza Troje prostire se ilijsko polje, koje se pomalo dizalo tvoreći najdonju stepenicu šumovite i sniježne planine Ide. Ušća ove dvije rijeke danas su udaljena više od deset kilometara. Razmak je dovoljno širok za cijelu flotu od 1186 brodova, koji bi se komotno mogli posložiti u jednom redu. Čini se da ovdje netko griješi. Homer? Sumnjam. Prilično detaljno opisan je raspored grčkih brodova i njihovih saveznika. Čak su i danajski saveznici s brodovljem, te njihovom brojčanom posadom u detalje nabrojani, a pošto se u Ilijadi vremenski mora malo potrudit da bi se sve pročitalo ja ću navesti samo nekoliko flota s ljudstvom. Ilijada u stihu mora se pažljivo i oprezno čitati, da bi se shvatila bit napisanog. Najviše se nasmijem nekim današnjim teoretičarima koji proučavaju Homerova djela i javno uvjeravaju da Ilijadu znaju napamet. Ja se ne trudim naučiti niti ovih nekoliko stihova, jer koliko god puta ih pročitao moram razmislit što mi govore i na kraju zaključim da to nisu bili malo veći čamci, već lađe od pedesetak, čak i stotinjak metara dužine...

...''Ako mi vi, o Muze sa Olimpa, ne biste rekle, Vi egidonoše Zeusa o kćeri, koliko pod Ilij Došlo je ljudi, - a sada da kažem lađe i vođe''...

...''Mnogi iz grozdane Arne, iz Midije opeta drugi, I iz presvete Nise, Antedona, krajiškog grada. Sviju ih krene lađa pedeset, a u svakoj lađi Sto i dvadeset bješe momaka beotskih mladih''...

...''Samo se Nestor mjerio s njim, jer stariji bješe. S njime je crnih svega pedeset krenulo lađa''...

...''Sa Salamine Ajas povede dvanaest lađa, U red ih namjesti isti, gdje atenske stajahu čete''...

...''Sve je vodio te Diomed, grlati bojnik. S njima je krenulo sveg osamdeset crnijeh lađa''...

...''Njima je vojvoda bio Gerenjanin konjanik Nestor, Na put se poređa s njim devedeset prostranih lađa''...

Ako je u vrijeme trojanskog rata nivo vode Jadranskog Mora bio niži za samo dvadesetak metara, potpuno je drugačija slika o rasporedu grčkih brodova na obali. Mogli bi biti poslagani upravo onako kako opisuje Homer.

...''Prostor prema moru, gdje su bili poslagani grčki brodovi, sužavao se, tako da su stali u četiri reda, a u redu do mora bilo je najmanje brodova. Rijeke Skamandar i Simoent kod grčkog tabora slijevale su se u more''...


Kad su se sve lađe grupirale kod Peloponeza bio je golemi broj plovila. Ilijada kaže da su Grci (Heleni, Ahejci, Danajci ili Mirmidonci, sve ovisno kako su se u kojoj pokrajini zvali) u rat krenuli s 1186 brodova. Kada su stigli na odredište pred Troju brodove su izvukli na obalu i poslagali u četiri reda, s time da je u četvrtom redu, kraj morske obale, bilo najmanje brodova, jer takva je bila konfiguracija terena između ušća rijeka Skamandar i Simoent. Ako su brodovi u prosjeku bili široki pet metara i ako su ih u prvom, najudaljenijem redu od mora, posložili 455, u drugom 365, trećem 270, četvrtom 96, pa računajući i razmak među njima, dolazimo do dužine prvog, najdaljeg reda od mora, od otprilike pet kilometara, a četvrtog, najkraćeg, tik uz more, oko jednog kilometra. Naravno, ovo je moje slučajna i šablonska procjena.
Onda sam se opet malo potrudio da pronađem još poneki dokaz da su ušća rijeka Drim i Bojana bili znatno bliže jedan drugom, jer ne želim napisati nešto u stilu ''ja mislim'' ili ''ovako je nekada bilo pa se neprepoznatljivo promijenilo tektonskim poremećajem''.
Evo nekoliko fotografija da vas još malo držim u neizvjesnosti. Nadam se da pojedinci znaju što želim pokazati široj javnosti, a tako se lijepo vidi na satelitskoj snimci. Prostudirajte malo google kartu...

Bio sam prije par godina na ušću Bojane u restoranu Miško. Na plaži Ada Bojana nisam se usudio okupati, kažu kad te more odnese ne možeš se vratiti.

Danajska flota (2)
 

Smjer toka rijeke Bune i Drima ovaj put nisam odabrao i postavio slučajno, kao što sam pretpostavljao mogući raspored grčkih brodova složenih na kopnu, jer ovdje postoji savršeno jasan i optički vidljiv dokaz anomalije na pejzažu od Skadra do morske obale. Dobro pogledajte satelitski snimak. Mislim da je sada glupo uvjeravati javnost kako su Danajci (Grci) svoju cijelu flotu od 1186 velikih lađa uvlačili rijekom do jezera i tamo usidrili. Ej, pa nisu to malo veći čamci!? To su velike lađe, brodovi...

I još kad jedan teoretičar kaže da je danajska flota bila usidrena na Šaškom Jezeru, veličine jednog kvadratnog kilometra, par kilometara južno od Skadarskog Jezera i da je ispred tog istog Šaškog Jezera bio golemi danajski obrambeni bedem, za čije rušenje su bogovi Apolon i Posejdon ''okrenuli uzvodno'' ušća sviju velikih rijeka južno od Troje - kako bi ga razvalili. Onda pomenuti teoretičar nacrta bedem na mjestu koje odgovara njegovoj ''teoriji''...

Sada ću pokazati fotografije bivših tokova rijeka Drima i Bojane uz napomenu da se obrambeni bedem jako dobro i dan danas vidi. Ako ga pronađete slobodno njegovu sliku pokažite, jer ću je svejedno i ja osobno uskoro pokazati...

Bedem
 

Cijeli rat za Ilij grad odvija se i na obalama jezera, koje se u Ilijadi ponekad pominje pod imenom Skamandro. Ako je izvjesno da u podneblju maloazijske Troje nema nikakvog jezera niti riječnih tokova, koji se slivaju u jezero, onda se treba zapitati gdje se nalazi trojansko jezero Skamandro, s brojnim rječnim pritokama. Nema jezera i velikih rijeka ni u Gabeli, Ljubuškom, libanonskom Tiru, makedonskoj Kruševici...

U Homerove opise uklapa se samo Skadarsko Jezero s pritocima, ali i velikim rijekama južno od Troje, te opis zemljopisnog i hidrografskog položaja Ahejskog tabora i ogromnog obrambenog bedema koji je štitio 1186 lađa na obali.

Ilijada:
U boju s Trojancima Ahejce je imao braniti
ne samo duboki jarak, već i široki bedem
nad njim, što su ga za svoje lađe sazidali…
Ne daše bozi slavni, da b' lađe im i plijen mnogi
Čuvao bedem, što bješe preko volje bogova vječnih,
Sazidan, - zato dugo i nije ostao čitav.
Dokle je živio Hektor, dok srdit bješe Ahilej,
Dokle Prijamov grad nerazoren stajaše jošte,
Dotle je stajo cjelovit i ahejski veliki bedem.
Ali kad poginuše junaci trojanski prvi,
I kad na postojbinu otploviše milu Argejci,
Onda namisle bozi Posejdon i s njim Apolon
Danajski uništit bedem napustivši jake rijeke,
Koje se u more liju odozgo s brdina Idskih,
Res i Heptapor-rijeka i Kares i Rodij i Grenik,
Simois, divna rijeka Skamandar jošte i Esep,
Gdje su od volujske kože u prašinu štitovi mnogi
Pali i kacige mnoge i polubozi junaci.
Na istu stranu Feb i Apolon okrene ušća
Tima rijekama i t'jek navrnu im za devet dana
K bedemu, a Zeus pusti neprestane dažde, da bedem
Brže po moru ode. Zemljotresac s trozubom pođe
Naprvo, temelje sve od kamenja on i od stupa,
Što su Ahejci mučno sagradili, u vodu baci…

Pazite sad ovo:
Obrambeni je bedem bio toliko velik i čvrst da je za njegovo rušenje trebalo skrenuti tokove sviju velikih rijeka južno od Troje!? Južno od Skadra sedam je velikih rijeka s mnoštvom manjih pritoka, a sve zajedno ''silaze'' s jedinstvenog planinskoga masiva i ulijevaju se u more. Samo ovakva golema vodena masa, kada se ''pokrene uzvodno'', sposobna je porušiti bedem, ali vjerojatno i još nekakvu građevinu na kojoj je bedem sagrađen. Na čemu bi to bedem mogao biti sagrađen? Postoji li na bilo kome mjestu, bilo kakva ''rupa'', a da bi podsjećala na eroziju od vode?

Pođimo tragom Homerovih opisa. Gdje su ove velike rijeke koje sve izviru u idskim brdima? Evo ih... A bedem? Tu je i on. Vidi se čak i iz aviona...

BEDEM
 

Ilijada:
U boju s Trojancima Ahejce je imao braniti
ne samo duboki jarak, već i široki bedem
nad njim, što su ga za svoje lađe sazidali…

...Zemljotresac s trozubom pođe
Naprvo, temelje sve od kamenja on i od stupa,
Što su Ahejci mučno sagradili, u vodu baci…

Duboki jarak, široki bedem od kamenja i rupa koju je očito nastala u nekoj prirodnoj kataklizmi. Meni samo golema vodena masa pada na pamet i nemam namjeru, kao pojedinci, izmišljati ''svoje'' bedeme kojima nema ni traga u nijednoj do danas ''otkrivenoj'' Troji, od Gabele, preko Ljubuškog, Tira u Libanonu, Kruševice u Makedoniji, pa sve do službeno priznate Šlimanove maloazijske Troje. Jedino je u okolini Skadra pejzaš baš onakav kako ga opisuje Homer u Ilijadi. Nedostaje mi jedan jedini dokaz, ali na fotografiji, jer znam da postoji, a to je izvor tople vode na kome su trojanske žene prale robu. Jedan očevidac mi je rekao da je bio na izvorištu termalne vode nedaleko Skadra, da je samo izvorište žućkasto od sumpora i da okolina miriše po sumporu, osim što meni trebaju video - foto dokazi da ih pokažem. Ne mogu, opet kao pojedinci, nacrtat na karti nešto što ne postoji...

Samo da se nadovežem na moj post od 19.09.2016. To su meni još 2010. rekli.http://www.kurir.rs/region/crna-gora...clanak-2504159