Ipak ću se potruditi da ti malo približim cijelu problematiku oko Homerova lika:

Autora Ilijade nitko nikada nije upoznao, on je ostao trajno nepoznat i jako tajanstvena osoba. Ime "Homer" nastaje u žargonu naroda, to ime na Grčkom jeziku samo asocira na slijepu i tajanstvenu osobu.

Po mom dubokom uvjerenju; autor Ilijade je želio ostati anoniman, isto tako, želio je budućim naraštajima ostaviti jednu tajanstvenu geografsko-arheološku mapu; - samo što to nama ljudima dugo treba da shvatimo!

Dugo sam godina tragao za istinom o autoru Ilijade i Odiseje.
Uvjeren sam da je želio ostati anoniman, jer inače jedna takva genijalna osoba nebi mogla biti ne primjećena u vremenu u kojem je živjela i radila.
No, vjerujem da mi se posrećilo i da sam napokon razotkrio tko se zapravo krije ispod te "Homerove" maske......

...Nebi bilo zanimljivo da ti odmah sve otkrijem, samo ću nadodati da sam pažljivo izučio cijelu povijest iz vremena nastanka Ilijade i Odiseje. Tu su bili uključeni svi filozofi, pjesnici i proroci iz toga vremena, - naravno, dosta mi je pomogla i Biblija.
Biblija se u tom razdoblju itekako dodiruje sa pojedinim događajima koji su zabilježeni u svijetovnoj povijesti.
Opet naglašavam; ta je osoba imala veliki razlog da ostane anonimna, - jer je budućim naraštajima ostavila, u Ilijadi, jednu tajanstvenu mapu jedne velike tajne za cijelo čovječanstvo...

imam osecaj da ce tek sada postati zanimljivo citanje ovde......

bar nam otkrij razlog zasto je imao potrebe da ostane anoniman,da se bacimo u potragu ;)

Vrijeme nastanka Ilijade poklapa se sa jednim povijesnim značajnim događajem.
U to je vrijeme razoren Jeruzalem, a narod kralj Nabukonodozor odvodi u ropstvo, u Babilon.
Prorok Jeremija je dugo upozoravao Izraelski narod na opasnost koja im prijeti od strane Babilonaca. Kad se uvjerio da ga nitko ne sluša, odredio je pratioce, uzeo je ZAVJETNI KOVČEG (Mojsijev zlatni Kovčeg - Svetinju nad Svetinjama) i zaputio se u nepoznatom pravcu kako bi ga negdje sakrio da ne padne u ruke kralja Nabukonodozora.
Pronašao je pogodnu pećinu, i nakon što je sve u nju posložio, ulaz je zazidao.
Nakon toga Jeremija doznaje da su se neki njegovi pratioci ponovno vratili kako bi obilježili put, - ali puta više nisu pronašli.
Nakon toga ih je Jeremija prekorio otprilike ovim riječima; (citiram Bibliju na pamet) "Ovo mjesto nitko nikada neće pronaći do onoga dana dok se Bog ne smiluje svom narodu!!"
Još samo da kažem da su se Babilonci poslužili lukavstvom, dali su Jeremiji potpunu slobodu, - navodno jer je pozivao narod da se preda bez otpora. Nakon toga, Nabukonodozor zapovjeda svom povjereniku da prate Jeremiju i da ne skidaju oka sa njega; "Neka tvoje oko stalno motri na njega!" (Biblija, knjiga o Makabejcima).
Jeremija je još neko vrijeme ostao u porušenom Jeruzalemu sa nekolicinom nemoćnih staraca. Poznato je kako je Jeremija upućivao pisma prognanicima i stalno ih upozoravao da ne zaborave svoju vjeru, te da se mole za vladara narod zemlje u kojoj žive...
Nakon ovih događanja, Jeremiji se gubi svaki trag.
Ja sam uvjeren da je upravo Jeremija autor Ilijade i Odiseje.
Po meni, on je nastavio tajno živjeti po tadašnjim Grčkim gradovima, u tajnosti je stvorio ta djela kako bi u njih upleo tajanstvenu mapu mjesta pećine, i kako bi se ta ista sačuvala za buduće naraštaje.

ako si ti uvjeren mozda nisu drugi. kako sad da uvjeris druge u svoju teoriju? ne kazem da nije ali kako mozemo znati? znas li koliko je ljudi (necu govoriti o velikim umovima covjecanstva,da ne ispadne kao neka sprdnja) proucavalo Ilijadu i Odiseju i da li je ikad iko pomenuo proroka Jeremiju u svojim raspravama?
ako jeste onda nisi ti otkrio da je to bio on nego si samo nadogradio nesto sto je vec bilo otkriveno.
volio bih da ova tema ostane na pravom kolosijeki i da ne dodje do svadje,vrijedjanja ili nekom omalovazavanja drugih kolega. ja se izvinjavam ako sam nekog uvrijedio ali bas me zanima kako ce se ova debata zavrsiti,i da li ce uposte. mnogo je napisano ali mislim da ce se jos vise pisati u narednom periodu jer sad imamo dva ili cak tri suprotstavljena stava.
sretno svima :)

Do danas je na temu Ilijade u svijetu napisano 300 000 knjiga. Mnogi su doktorirali na Homerovim djelima. Isto tako, mnogi su započimali čitati Iijadu i nikada je nisu uspjeli pročitati. Samo one osobe koje su uspjele, slučajno ili namjerno, pronaći "ključ" za čitanje, - uspjele su, a mnogi su je uspjeli pročitati a da nisu svijesni da su pronašli ključ za čitanje.

Uglavnom, Ilijada je Božansko djelo i ako u vama probudi ljubav za njom, - ona postaje vaša sudbina.
Dobro si rekao, mnogi su veliki umovi proučavali "Homerova" djela i objavljivali znanstvene radove na tu temu. Ja sam u prednosti u odnosu na njih, jer su svi oni samo moji učitelji od kojih sam crpio korisnu građu, - uvijek je u prednosti onaj tko ima više učitelja!!
Nemoj misliti da sam lako došao do svoje teorije, moj je životni put bio posut; trnjem, kamenjem, znojem i poniženjima (da se opet rodim ja ga nebi mjenjao).
Kada sam nakon četvrt stoljeća napokon objavio sve u jednoj knjizi, - uzdahnuo sam i rekao; * sad mi nije žao umrijeti!!!*.
Kad netko objavi ovakvu škakljivu teoriju, mediji su ti koji ga stalno opsjedaju i prate svaku reakciju. Tako je bilo i sa mnom, samo što sam ja strogo birao medije i novinare po njihovoj ozbiljnosti.
Uspio sam zadržati one vjetrove koji su zakovitlali Roberta Salinasa Pricea. Kada je Price zaplivao kroz medijske vode izgubio je moć daljnjeg izučavanja.
Evo, ja sam neočekivano uplovio na ovaj forum, cilj mi je da ostavim trag svoje teorije o kojoj će, nadam se, mnogi malo ozbiljnije razmišljati.
A, a, ako osjetim da je došlo vrijeme ....pomoći ću i u otkrivanju pećine u kojoj se nalazi ZAVJETNI KOVČEG !

ObeliX...
Mislim da tema neće otići u pogrešnom smjeru. Ako do sada, nakon 3 godine, nije bilo svađe i omalovažavanja ne bi trebalo ni ubuduće. Evo na uvid dajem jedan dio iz mojih zabilješki koje nisam ovdje objavio. Nadam se da se nitko neće naljutiti ako je siguran u svoju ''istinu''...

...U javnosti je prihvaćeno otkriće drevne Troje 1870. godine kada je, navodno, njemački trgovac Heinrich Schliemann u turskom području Male Azije iskopao ovaj stari grad - i golemo Prijamovo blago. Do današnjih dana ništa se nije promijenilo. Tamo je Troja i to je to...
Da li baš?

...Meksički pisac Roberto Salinas Price ne slaže se s ovom teorijom već u svojoj knjizi ''Homerova slijepa publika'', tiskanoj 1984. godine tvrdi da je Troja bila u Gabeli (BiH), mjestu između Čapljine u Hercegovini i Metkovića u Hrvatskoj. Iznio je mnoštvo dokaza u prilog svoje teorije, s tim što je Ilijadu obilato prilagođavao krajoliku, naravno, da bi bilo što uvjerljivije njegovome ''otkriću''...

...Doktor Ivan Cvitanušić, profesor na sveučilištu u Parmi i predsjednik ''Nove Platonove akademije'' kaže da Troja nije ni u Turskoj ni u Gabeli, nego u libanonskom gradu Tiru. Oči mu je otvorio autor glasovitih epova Ilijade i Odiseje, Homer, jer je ostavio mnogo uvjerljivih podataka koji potvrđuju njegove znanstvene spoznaje. Prema Homeru, ratne su se operacije i borbe vodile na otoku, u neposrednoj blizini ratnoga grčkog brodovlja. Otok Tir danas više nije otok, jer je umjetno spojen s kopnom...
Profesor na sveučilištu u Parmi i predsjednik ''Nove Platonove akademije'' dr. Ivan Cvitanušić ima svoje tumačenje:
Arheolog Schliemann izmislio je materijalne dokaze i okolnosti kako bi fascinirao svjetsku javnost o tobožnjem otkriću Troje. Lokalitet u današnjoj zapadnoj Turskoj, na kojemu je Schliemann otkrićem antičkoga blaga proglasio Troju, mjesto je u koje su se helenski vojnici vratili iz trojanskog rata i sa sobom donijeli blago. Analizom svega do sada u svijetu poznatoga o toj temi utvrdio je da Troja nije u Turskoj, već u libanonskom gradu Tiru. Punih 20 godina provodio je znanstvena istraživanja i pedantne analize te utvrdio nepobitnu činjenicu da se Troja nalazila u Tiru. Oči mu je otvorio sam Homer, jer je ostavio mnogo uvjerljivih podataka koji potvrđuju njegove znanstvene spoznaje. Prema Homeru, ratne su se operacije i borbe vodile na otoku, u neposrednoj blizini ratnoga grčkog brodovlja. Poslije pada Troje mnogi su grčki vojnici, iscrpljeni, nošeni morskim strujama i jakim vjetrovima završili u Egiptu. Schliemannova Troja nije na otoku, iako to Homer jasno navodi, a grad Tir, gdje se odvijala legendarna bitka između helenskih i trojanskih vojnika, bio je otok i danas je s kopnom povezan nasipom. Prostor na koji Schliemann neopravdano smješta Troju još prije trojanskoga rata bio nastanjen helenskim stanovništvom, od kojega je dio išao u trojanski ratni pohod. Oni koji su se vratili donijeli su sa sobom blago koje je tisućljećima poslije pronašao Schliemann i pogrešno obznanio da je otkrio Troju...

Ma nemoj. Na ''otoku'' gdje je grad Tir nema ni jedne rijeke slične Skamandru i Simoentu, ali nema niti rijeka južno od grada. Nema ni riba jegulja, planine Ide, trojanske ravnice, cvjetne livade... Nema ništa osim morskog žala i zidina staroga grada Tira. A o čemu u Troji pričaju Prijam i Memnon? O pustinji Sahari, ili o Svjetskom moru!? Etiopija i Libanon nisu razdvojeni nikakvim velikim morem osim Crvenim Morem, a kada bi prešli preko rijeke Nil mogli bi komotno izbjeći Crveno More, te kopnom u kratkom vremenu stići do Libanona.

''Kad je Zorin sin Memnon stigao Prijam ga počasti lijepim darovima i gozbom. Pripovijedali su o beskrajnom Svjetskom moru, o granicama Zemlje i o čitavom dalekom putu što ga je prevalio od obale Okeana do visoke gore Ide, u grad kralja Prijama, spominjući junačka djela koja je putem izvršio''.

Ako Memnon spominje beskrajno Svjetsko more, granice Zemlje, daleki put od Okeana do visoke gore Ide ispod koje je Prijamov grad, kako je dr.Cvitanušić došao do zaključka da je Troja baš na mjestu ruševina današnjeg starog grada Tira? Koliko je meni poznato u Libanonu ne postoji niti jedna planina prekrivena snijegom. Jedina veća rijeka u blizini je Jordan. Ulijeva se u Mrtvo More i vrlo blizu je Crvenog Mora, koje je spojeno s Arapskim, a Arapsko More dio je Indijskog Oceana. Osim toga, trojanski junak Eneja, nakon pada Troje, biježi prema libijskoj zemlji Kartagi, kraljici Didoni - i to baš u vrijeme izgradnje njezina grada Tira.

Krešo Vujević na svoj način uvjerava da je Troja bila u okolini Ljubuškog. Ljubuško žitorodno polje Beriš prostire se cijelim svojim dijelom između rijeka Trebižata i Vrioštice, a završava tamo u južnom dijelu, gdje se riječni tokovi spajaju. Upravo od toga mjesta, nekoliko stotina metara uzvodno pored desne obale Vrioštice, nalazi se nizak brežuljak Velike Stine. Ime nosi po kratkome vijencu stijena, koje na tome dijelu strše iz polja gotovo da ne prelaze visinu isklasalih žitnih parcela. S toga se mjesta rijeke ne mogu vidjeti. Jedino se u daljini preko polja uočavaju drvoredi topola, vrba i jablana, koji rastu uz riječna korita. Pogledom s toga brežuljka može se obuhvatiti cijeli Ljubuški kraj. Prema sjeveru između Ljubuškog i Vitine proteže se kao bedem brdo, prema kojem se polje blago uzdiže. Brdo je bogato izvorima...

Ovdje ne vidim baš nekog velikog dokaza da je Troja bila u Ljubuškom, osim ako autor nešto ne krije...

sve nesto gledam...mozda je Troja bila i u mom kraju jer sve sto Homer pise ima i u mom zavicaju :) .prije da je bila tu nego u zap.Turskoj

Malo bolje poznajem sve okolnosti koje su R.S.Pricea dovele u Gabelu gdje je locirao svoju Troju. Price se prije toga, prethodnih godina upoznao sa Dubrovčaninom Aristidom Vučetićem. Vučetić mu je povjerio svoj rad na Odiseji, u kojem je tvrdio da jadranski otoci odgovaraju Odisejevom lutanju nakon pada Troje. Price je iskoristio Vučetića i jednostavno zaključio; ako je Vučetić u pravu onda je Troja tu negdje blizu jadranske obale. Naravno, nakon Vučetićeve smrti Price otkriva javnosti ideju oko Troje u Gabeli. Nekolikogodina sam bio u kontaktu sa R. S. Priceom, čak su mi njegovi prijatelji prenijeli kako me on smatra Homerovim učenikom.
Ja sam sa njim o svemu uljudno raspravljao kao i sa vama, i, sve je bilo uredu među nama dok mu nisam u lice rekao kako je iskoristio Vučetića. Jednostavno se nisam mogao suzdržati, rekao sam mu da on nije imao nikakav drugi razlog postavljati Troju na jadransku obalu, jer sve ono što se tiče geografskih elemenata koje navodi mogao je postaviti i negdje u Meksiku.......

Grga, od tebe očekujem malo veću stabilnost kad koristiš neke materijale iz prošlosti. Ovu si informaciju uzeo iz Vergilijeve Eneide, koja je nastala 8 stoljeća nakon Ilijade. Rimski pjesnik Vergilije, ne samo da je bio dobar poznavaoc Homerovih djela, već je cijeli život nastojao oponašati Homera. Vergilije je iskoristio onaj razmak u događajima nakon trojanskog rata.
Da, podsjetim; Ilijada naglo završava sa sahranjivanjem Hektorova tijela u onom zlatnom kovčegu, ...i gotovo kao da je netko prisilno prekida.
A, Odiseja nastavlja radnju tek kada Odisej privede svoje lutanje na otoku boginje Kalipse.
Vergilije je sam režirao ono što je Homer samo naslutio da se treba dogoditi nakon razaranja Troje, prije svega je naglašeno da će Eneja nastaviti lozu Trojanaca, - on i svi koji se nakon njega rode.
Dakle, nemožemo koristiti informacije koje su nastale mnogo kasnije.
Posebno nebi preporučio Vergilija jer je očito kako je on svojim teorijama želio inpresionirati rimski dvor i samog Cezara....

Ovo ti je od mene jedan veliki minus, iz razloga što se pozivaš na jedan krešin članak u kojem opisuje jedan još netaknuti arheološki lokalitet u Ljubuškom polju. U članku on poziva stručnjake da to mjesto istraže ili zaštite za druga vremena. On strahuje da ćese to mjesto devastirati jer plugovi često izbacuju na površinu razne ulomke od keramike.

Ma moram postavit ovaj link. Već sam jedan postavio iz našeg užeg okruženja pa mislim naglas da bi bilo dobro poslušati i šire okruženje. Ako je zaebancija nije baš ugodna, ipak ''pogledajte'' do kraja...

http://www.youtube.com/watch?v=oLIyh_L0_M8

Dok se nije pojavila Ilijada, nitko nikada nije spominjao lokaciju Troje.
Pitaš se zašto?
Pa zato jer mitološke priče nikada nisu spominjale neke geografske detalje kao što ih spominje Homer (Jeremija) u Ilijadi.
Sve one događaje iz mitologije koje Homer koristi u izvornom obliku, on ih ponovno oblikuje u jedan "slijepi film" koji osjeti svaki pažljivi čitatelj.
U ostalom, tradicija još prije Homera poznaje dio svijeta iz kojeg su stizale sve te mitološke priče, a to je područje Male Azije.
Nekoliko stoljeća prije Krista, to je znao i Aleksandar Makedonski. On na svom poznatom ratnom pohodu po Sparti; zaustavlja svoju silnu vojsku na predjelima tradicionalne Troje i prinosi žrtve paljenice. Aleksandar je bio zaljubljenik u Homera i želio je oponašati njekova junaka Agamemnonna, koji isto tako prinosi žrtve paljenice prije pohoda na Troju.
Zatim, rimski pjesnik Vergilije, traži dozvolu od rimskog dvora da nakratko ode u Malu Aziju kako bi sakupio još informacija za svoju nedovršenu Eneidu. ...

ako do toga dodje predlazem da to bude zasebna tema jer je ovde vec dosta toga ubaceno od podataka i teorija pa da se ne razvodni osnovna tema...
u svakom slucaju je lepo biti u drustvu poznavalaca ovih zanimljivih tema i citati vase postove...

Nisam zadovoljan tvojom izjavom, gdje si pronašao ovaj citat??
Nikakvi brodovi niti lađe nisu plovile po Simoentu i Skamandru, to u Ilijadi ne postoji!
Pažljivo sam izučio svaki detalj Ilijade, i, odgovorno tvrdim da se trojanski brodovi nigdje ne susreću za vrijeme neke od radnji.

Ovo sam isto tvrdio prije 20-etak godina, pokojnem dr. Đuri Basleru, on se začudio mojoj izjavi i rekao:
"Je li ti znaš da je Troja bila velika pomorska sila??"
Rekoh; DA, ali samo u Grčkoj mitologiji, ali ne i u Ilijadi.
Homer iz Grčke mitologije koristi samo ono što je njemu potrebno, jer on svoju lokaciju želi prikazati u kontinentalnom dijelu.

...Inače, dr. Đuro Basler je bio prvi doktor arheologije u bivšoj državi.
Bili smo na jednoj strani protiv Priceve lokacije Troje u Gabeli.
Samo što je Basler negirao Prajsa kao arheolog, a ja sam mu se suprostavio kao homerolog.
Jedne mi je prilike Basler rekao da ga je moja ideja zaintrigirala, ideja o trojanskim brodovima, te da je nakon 50 godina ponovno čitao Ilijadu i pazio na detalje koje sam ja pronašao.

Čitaš li ti ''citat od Grga''?
Samo ispituješ, a ne daješ nikakav dokaz svojoj teoriji. Ja sam (skoro) svako svoje tumačenje potvrdio fotografijom kao npr:
Žene su zapalile brodove na UŠĆU rijeka...
A kako i zašto?
Ahil se naljutio na Agamemnona pa nije želio u borbu, što su Trojanci iskoristili i skoro do nogu potukli grčku vojsku...
Ovaj podatak spominju mnogi izvori, a ja sam se najviše koristio knjigom Gustava Švaba ''Priče iz klasične starine - 2. dio''.
Homer u detalje opisuje krajolik i pejzaž od grčkog tabora uz morsku obalu do zidina Troje. Prostor prema moru, gdje su bili poslagani grčki brodovi, sužavao se, pa je u trećem i četvrtom redu bilo najmanje brodova. Čitav tabor plovila bio je ispresijecan ulicama i putovima. Od kopna prema moru vodile su poprečne ulice.
Grci su u rat krenuli sa tisuću brodova. Kada su stigli na odredište brodove su izvukli na obalu i poslagali u četiri reda, s time da je u četvrtom redu, odmah do morske obale, bilo najmanje brodova, jer takva je bila konfiguracija terena između ušća rijeka Skamandar i Simoent. Ako su brodovi u prosjeku bili široki pet metara i ako su ih u prvom redu posložili 400, u drugom 300, trećem 200, četvrtom 100, pa računajući i razmak među njima, dolazimo do dužine prvog najdužeg reda od otprilike 4 km. (U vodama Hutova Blata nedavno su pronađene dvije galije iz toga doba, što je izazvalo senzaciju svjetskih razmjera, jer su jedine te vrste ikada pronađene)
Lokacija Troje po mojoj teoriji i teoriji Milutina Jaćimovića iz Aranđelovca dobija pomalo svoj stvarni smisao...

Homer u detalje opisuje krajolik i pejzaž od grčkog tabora uz morsku obalu do zidina Troje. Prostor prema moru, gdje su bili poslagani grčki brodovi, sužavao se, pa je u trećem i četvrtom redu bilo najmanje brodova. Čitav tabor plovila bio je ispresijecan ulicama i putovima. Od kopna prema moru vodile su poprečne ulice...

Ja te samo pozivam da preispitaš svoje tumačenje, ako isto primjeniš u mojoj teoriji, - biti ću ti zahvalam. Ja nikada ne tražim da netko prihvati moju teoriju, već tražim da je netko ospori.


A, što da ti kažem na ovo, već da mi skreneš pažnju gdje si to pronašao u Ilijadi. To ne postoji!!

Svaki ozbiljan dokaz mora se temeljiti na orginalnim citatima Ilijade. Ako bi zanemarili Ilijadu, tada nebi imali razloga, uopće, - pričati o lokaciji Troje.

Molim te urazumi se, ovo nije iz Ilijade, - tamo se samo kaže da su brodovi izvučeni na obalu i poput skalina poredani po okolnim brežuljcima i ravnicama.


Za ovaj zaključak nema osnove, daj mi izvore iz kojih crpiš informacije?

Ne spominju se nikakva četiri reda, samo se kaže da je prostor na obali bio malen - "i narodu biješe tijesno, te su poput skalina poredali brodove i cijele obale prekriše prostor".

Simoent se ne spominje u blizini ahejskih brodova, to jest na obali mora, Simoent svoj tok završava pod gradom Trojom (Ilij), tamo se ulijeva u Skamander.
Niti Skamander se ne spominje u blizini brodova, on čini dio Helesponta koji silno struji - tu u blizini brodova.


Ja ću je s poštovanjem prihvatiti ako vam se uklopi u Ilijadu.
Već sam ti postavio niz citata po Ilijadi, - izbjegavaš odgovoriti i kako se uklapaju u vašu lokaciju.

Što ovo ponavljaš, sigurno lijepiš priloge sa drugih tema gdje si dosada pisao. Ajmo se dogovoriti i na ovom mjestu pisati izravno i izravno davati odgovore.

Otvori ti sebi, kako i predlaže Bane, novu (svoju) temu i udri... Piši, citiraj, uvjeravaj, demantiraj, čitaj komentare...
Niti vlasnik ovog foruma, niti moderatori, niti čitatelji moje teme nisu imali puno primjedbi pa se nadam da nećeš ni ti. Ja se ne stidim predstavit punom adresom, dok ti izbjegavaš čak i svoje ime.
dokumenat 29889

Elementi Homerove geografije
 

Trebalo bi razdvojiti Ilijadu od Grčke mitologije. Za mitologiju obično kažemo da je ep, isto tako može se kazati da je ep izmišljotina ili bajka. Za razliku od toga Ilijada je živo čvrsto djelo koje je nastalo na temu epskih priča.
Kako to razumjeti?
Ako usporedimo neka pripovijedanja o trojanskom ratu, koja potječu iz mitologije, i, ona pripovijedanja koja nalazimo u Ilijadi; - e, tada se lako uočava ta velika razlika. Homer iz Grčke mitologije uzima samo ono što je njemu potrebno za stvaranje svog djela, - mislim prije svega na same događaje koje u izvornosti prenosi ali u sve to ugrađuje nekakve geografske predjele koji su vječito ostali kamen spoticanja.
Evo primjera:
Po Grčkoj mitologiji znamo da je Ahilej, u jednom dvoboju pod Trojom, ubio glavnog trojanskog vojskovođu Hektora.
Tu istu informaciju koristi Homer u svojoj Ilijadi, samo što on od tih hladnih informacija stvara sasvim jednu novu kompoziciju u kojoj čitatelj ostaje bez daha.
Ne treba niti spomenuti da će vas Homerov opis događanja sam natjerati da pred očima oživite žive slike svakog njegova opisanog prizora. Sa pravom možemo kazati da su Homerova djela jedan povezan slijepi film, - te nam slike živo titraju pred očima dok čitamo stihove.
Vratimo se spomenutom dvoboju između Ahileja i Hektora. Evo ih, već se gledaju oči u oči ispred Zapadnih (Skejskih) vrata grada. Po slijedu događanja, osvanuo je vedar i sunčan dan. Kralj Prijam i cijela Troja promatraju sa zidina što se zbiva ispred u polju. Prijam moli sina da se skloni u grad i da se ne sukobi sa Ahilejem. Hektoru ne dozvoljava njegov ponos da posluša oca, već odlučuje bježati oko zidina grada i čeka priliku da napadne Ahileja.
Ovu trku oko grada nećemo pronaći u Grčkim mitološkim pričama, to je nešto što Homer stalno upliće u Ilijadu kako bi opisao mnoge geografske predjele Troje.
Dobro je da postavim nekoliko citata iz Ilijade, pa da vidite kako Homer neumoljivo natura čitatelju te žive slike predjela Troje:

Pjevanje XXII. stihovi 143 - 146

Jednako željno poleti Ahilej, al' pobjegne Hektor

Uza zid trojskog grada, a micaše koljena brza.

Pokraj stražare kule i pokraj vjetrovite smokve

Kolnim se gonjahu putem držeći se jednako zida.

Sve je kazano u ovom citatu, samo je još potrebno u mislima oživjeti ovaj prizor. Možda bi to moglo izgledati i ovako:

Junaci trče jedan za drugim pored kamenih zidina grada. Protrčavaju neku visoku kulu čije je podnožje obraslo divljim izdancima smokvinog stabla, a te se grane naginju na uski kolni put i stalno se ljuljuškaju na vjetru. Smokvino stablo nas već asocira na južnu stranu grada. Da je to stvarno južna strana, trebalo bi spomenuti puno citata što sada nemam u planu, ali do slijedeće prilike. Još samo tren i ovi junaci stižu na istočnu stranu grada. Ta strana u meni uvijek izaziva posebno divljenje i ljepotu prizora............. ..(ako želite nastavit ću sa radnjom ovog Homerova slijepog filma?)

Ja se samo nadam da nece doci do svadje izmedju autora ove teme i tebe Ilijada. Sto se mene tice ti nastavi a nadam se da ni Grga nece imati nista protiv 4654654165

Varaš se da ćemo se ja i Grga zavaditi!!
Obojica smo zaljubljenici u Ilijadu; - to lomi sve barijere koje se mogu stvoriti među nama.
Zbog Grge sam došao na ovaj forum, tragao sam za njim već nekoliko mjeseci, a pronašao sam ga slučajno preko googlea jer je negdje spomenuo moje ime i komentirao moje radove.
Malo je ljudi koji se bave ovim čime se mi bavimo, nije to naš hobi, nije ni profesija, već mnogo više od toga; - Homer je naša sudbina!!!!
Homerolozi ne mogu napredovati bez kritike, kritika im je kao bolna šiba; - samo nas ona stalno tjera naprijed.

Evo Ahileja i Hektora na istočnoj strani Troje (grada Ilija)!

Homerov svijet u Ilijadi nije samo rat, njegov svijet je prepun živih boja, osebujnih krajolika ne izrecive ljepote prizora!
Svaki pažljivi čitatelj mora postaviti pitanje; - je li moguće sve te predjele u Ilijadi uklopiti u jednu čvrstu geografsku mapu?
Nastavimo skupa slijediti Homera i sami se uvjerite u mogućnost odgovora na to pitanje:

Pjevanje XXII. stihovi 147 - 156

Tako obojica tad do ljepotekih izvora dođu,

Gdje dva izviru vrela virovite rijeke Skamandra.

Mlaka istječe voda iz jednoga, te se iz njega

Okolo izvija dim ko iz ognja, kada gdje gori;

A drugo i ljeti teče studenom vodom ko tuča

Ili ko studeni snijeg il' voda kada se sledi.

A tu uz izvore blizu široka perala stoje,

Obzidana i lijepa, gdje perahu blistavo ruho

Krasne trojanske žene i prekrasne njihove kćeri,

Dok još bješe mir, dok ne dođoše ahejski sini.


Ovo su ti Homerovi predjeli oko Troje koje nitko nikada nije spominjao prije pojave njegovih djela. Ne samo ovi, cijela je Ilijada isprepletena sličnim opisima koji su stoljećima zaustavljali dah čitateljima, a tragačima stvarali nezaobilazan izazov.


Svi su tragači za Trojom lomili koplja upravo na ovim izvorima koji su opisani na istočnoj strani grada.

"Šliman" je nekoliko puta mjenjao lokaciju oko Hisarlika zato što su mu pričali da postoje nekakvi izvori u bližoj i daljnjoj okolini. Čak je iz Pariza ponio toplomjer, kada je krenuo u potragu za lokacijom, kako bi se uvjerio u temperaturu vode ovih dvaju izvora.
Roberto Salinas Price na tiskovnoj konferenciji u Čapljini, prije nekoliko godina izjavljuje da su ti izvori morali postojati na potezu od Čapljine prema Metkoviću.

Manfred Kofmann, vodeći arheolog po pitanju Troje, na svom predavanju u Zagrebu (Mimara 17. 11. 2000g. – bio sam na tom predavanju, nije mi bilo teško preći 1000 km.) tvrdi da su njegovi arheolozi pronašli sporne izvore i da se nalaze u jednoj tek otkrivenoj spilji.
Ako ih i postave na opisani predio, ne vjerujem da ih je moguće uklopiti u stihove Ilijade, jer ovi junaci nisu ulazili niti u kakvu spilju, već su u jednom danu tri puta optrčali grad Troju (Ilij). Dakle, i ovo optrčavanje u jednom danu, tri puta oko grada, ima svoj smisao u toj Homerovoj jedinstvenoj mapi, koja nam sama nameće veličinu grada.

Grga,
postoje li ovakvi izvori na lokaciji Troje koju ti zagovaraš. Pazi, jedan mora biti i ljeti hladan kao led dok se rastapa, a iz drugog se treba izvijati oblak vodene pare da sliči na oganj - ako se gleda izdaljine.
Ovdje nije moguće manipulirati, ovo je istočna strana grada, a kod zapadne treba biti polje i one dvije rijeke što spajaju svoje tokove. Nemoguće je manipulirati sa razdaljinom jer je Homer naglasio da se sve to oko grada može optrčati tri puta u toku jednoga dana.

Kada sam počeo sakupljati materijal nije baš bilo jednostavno jer je država u koju sam smjestio Troju bila je jako daleko, politički. Sve što sam smatrao važnim pronalazio sam u raznim knjigama, tisku, na internetu, TV-u, od prijatelja i poznanika, te znanaca svoje struke.
Onda su se otvorile granice ove, željeznom zavjesom, okovane države pa sam uspio jedan dan prošetati Prijamovim zavičajem i pronaći još mnoštvo materijala za ovu šašavu teoriju o sumnjivom postojanju Troje. Većina kockica uklopila se, a svaki novi detalj ima svoje odgovarajuće mjesto u sadržaju već napisanoga teksta. Samo za jedan podatak nisam posve siguran. Moram se uvjeriti imaju li u ovome kraju bilo kakvi izvori tople vode. Jedan poznanik me uvjerava da je u blizini vidio žive izvore termalne vode. Zrak miriše po sumporu, a zemljište oko izvora prošarano je sumpornim talogom s izvorišta. U turističkom katalogu pronašao sam ''turske kupke'' koje posjetitelji obavezno moraju posjetiti, a ako se podaci o ''turskim kupkama'' i izvorištu s termalnom vodom pokažu istinitim onda me nitko neće moći maknuti s pravoga traga.

http://apolon.me/New/SKADARSKO%20JEZ...0STIHOVIMA.htm[/URL]

Jesi li siguran da su ti samo izvori problem, ima tu još elemenata koje nisi zamjetio u Ilijadi, - ništa čudno nisu ni drugi.
Nego, pogledao sam onaj link iznad, tamo ima svašta-nešto što bi ti moglo smetati, - mislim na onu kartu oko Skadarskog jezera.
Kako to da nisi primjetio u Ilijadi da su ime rijeke Skamander i ime rijeke Ksant; - jedna te ista rijeka, kod tebe vidim da su to dvije rijeke.
Skamander je ime kojim su ga nazivali ljudi, a Ksant - tako ga nazivaju božanstva.
Nemoj me tjerati da ti postavljam i taj citat iz Ilijade, to si trebao sam znati.
Vidim da ti je jedno mjesto blizu jezera označeno kao grobnica. To je itekako važna lokacija mape, samo nisam siguran jesi li je postavio na pravo mjesto. Radi se o grobu Ila, trojanskog potomka.

e ovo postaje sve zanimljivije.....
cim se sretnu dva poznavaoca na istom mestu nema sumnje da ce prica biti sve vise komplikovanija i sve vise zanimljivija.

ja sam mislio da je ova tema krenula da "umire" ali sad se opet probudila...nema joj smrti :) .

Dakle, da vidimo kako Price u svojoj knjizi pravi nove pogreške kod uvjeravanja da je Troja u Gabeli, prilagođavajući tekst Ilijade okolišu. Po njegovom mišljenju rijeka Neretva trebala bi biti rijeka Skamandar, oko koje se odvijaju sve bitke za dobro utvrđeni grad. Homer spominje i rijeku Simoent, koja svoje vale spaja sa Skamandrom upravo ispred brežuljka sa utvrdom izgrađenom na vrhu. Rijeka Simoent, u Ilijadi, velika je i lijepa, virovita, dugačka, izvire na udaljenom mjestu, obilazi skoro cijelu trojansku zemlju i u širokom luku kod utvrđenog grada samo spaja svoje vale sa Skamandrom, pa obje rijeke paralelno teku prema moru. Price je rijeku Krupu,više sličnu potočiću, proglasio Simoentom. Neretva i njeni pritoci doista zajedno teku prema moru, a južno od ušća nema niti jedne rijeke koja je tako moćna da poruši "danajske obrambene nasipe", kada je:

"Bog Posejdon, južno od Troje, okrenuo tokove sviju rijeka u suprotnom pravcu "...

Raspored velikih rijeka južno od Skadra sasvim drugačije izgleda. Potpuno je jasno, fonetski i izvorno, Skamandar (Ksant) je - ili Skadar – ili Skadarsko Jezero, dok Simoent, može biti samo Drim. Čak su i korijeni imena slični, Sim - Drim. Drim izvire iz Ohridskog Jezera, teče oko cijele Albanije, Kod Skadra spaja vale sa Skamandrom (rijekom Bojanom), koja se, gle čuda, u Albaniji zove Buna. Usput, neka mi Crnogorci oproste, rijeka Bojana bolje mi se u tekstu uklapa imenom Buna, uz napomenu da se i jedna rijeka Buna nizvodno od Mostara ulijeva u Neretvu.
U Albaniji južno od Skadra nekoliko je velikih rijeka, čak većih od same Neretve, koje bi uz morsku obalu mogle neometano poteći uzvodno, stvoriti visoki vodeni val i učiniti golemu štetu grčkoj floti . Nadam se da ću uspjeti saznati njihove duljine u kilometrima. Rijeka Kares je zanimljiva jer u njenoj blizini postoji gradić zgodnog imena - Rogozhina. Rogozina - kako bi rekli u Slavoniji. Jasno je po kojoj biljci dobija ime, ali tu je i gradić Rogoznica - ljetovališta između Šibenika i Splita.


Buna - kao Skamandar (Ksant)
Drim - kao Simoent
Mati - Rodij
Ishmi - Esep
Erzeni - Res
Shkumbini - Kares
Osum, Devoll - Heptapor
Vijose -Granik

Današnja imena navedenih rijeka, po nekom svom slobodnom uvjerenju, preimenovao sam kao u Ilijadi, što ne znači da ne može i drugačije, ali ovako mi se najviše dopalo.

U nekim zapisima rijeka Simoent (Drim) zvala se Ksant...

A pošto kod zidina Troje rijeke Simoent i Skamandar samo ''spajaju svoje vale'' i paralelno teku prema moru, moguće je da se ''kanal'', koji povezuje ove rijeke, zvao Ksant...

Ovo što sam naglasio, mislim da si pobrkao imena. Rijeka Skamander je ta glavna rijeka , ona je virovita. U nju se ulijeva Simoent (Simoines) rijeka, za koju znamo da teče sa Ide. Jer Homer na jednom mjestu kaže:
"Majka silazeć sa Ide uz obalu rijeke
Simoins rodi sina i dade mu ime simoinsije..."
Po mojoj teoriji, ta majka niti je tu rodila sina niti znamo ništa o njoj, već, Homer (Jeremija)preko nje ostavlja mapu svojih geografskih detalja.
Hoće reći; ako se krećemo i silazimo sa brda Ide, imamo mogućnost da se krećemo istovremeno uz obalu rijeke Simoines.

Kod R.S. Pricea, to se nikako ne uklapa u ono što kaže Homer.
Jer mu je rijeka Simoines (Krupa) sa jedne strane Skamandra (Neretve),
a brdo Ida sa njene druge strane.

Kod "Šlimana" u kontekstu Male Azije, to nikako ne dolazi u obzir, - jer mu je rijeka i spomenuto brdo razmaknuti stotinjak kilometara.

Mislim da je i kod tebe sve nešt ispreturano, nekako mi postavi kartu svih pažljivo opisanih toponima. Nakon toga ću ti reći što ti se može uklopiti a što ne. Još sam u Ilijadi otkrio kako je Homer odredio strane svijeta toj svojoj mapi, - vidjetićemo je li ti se i to može uklopiti.

Da ti odmah kažem da ja ne podržavam teoriju uspoređivanja Homerovih imena sa današnjim imenima. Jednostavno, kad bi se i radilo o stvarnoj Troji, - bilo bi nemoguće sačuvati porijeklo imena a isto tako zaboraviti lokaciju.

Opet kažem; nebi bilo moguće sačuvati ta imena iz vremena Troje, čuvati ih tako dugo a zaboraviti lokaciju grada Troje.
To bi bilo isto kad bi sačuvali sve o kulturi antičkog Rima, čak i njihovo pismo, a da danas ne znamo ili smo zanemarili lokaciju na kojoj se nalazio taj Rim.
Samo se podsjeti naše regije; - ako krenemo kroz povijest uviđamo kako su se razne kulture na tim prostorima preklapale: jedni su selili, nestajali.... nastaje praznina da bi nakon njih dolazii drugi narodi sa svojim običajima i kulturom.

Nešto me ovo tvoje kopka, je li se tebi rijeka Simoines ulijeva u Skamander, ili samo se dodirnu i opet razdvoje kako bi paralelno tekle prema ušću mora??

Još nešto; Ime rijeke Ksant upućuje na rijeku koja stvara žuškastu sedru.
Ksant: = onaj koji je žućkast i pun sedre.

dokumenat 29892 Zemljopisna karta skadarskog okruga... A ti dalje samo ispituješ. Daj malo uvali kartu ''svoje'' Troje, jer, ''moja'' Troja je uredno dokumentirana fotosima...

Čuj ovo ''moja Troja''... Bolje bi bilo ''naša'' jer je ''nas'' puno više koji smo ju smjestili na ''pravo'' mjesto...

Kakve mi koristi što ispitujem kad ti ne odgovaraš.
Slažeš li se sa mojom tvrdnjom da se između mora (lađa) i grada Troje mora protezati brdski masiv??
Slažeš li se da se od loađa do Ide treba preći brdski masiv kao i do Troje?
Ti si (vi ste) postavili mogućnost lokacije samo u grubim djelovima mogućeg reljefa. Takav se reljef može postaviti na nebrojeno mjesta.



Svi moji odgovori idu ka tom cilju, zar ne vidiš da vas polako uvodim u reljef koji mora zadovoljiti svaka moguća lokacija?
Načuditi ćeš se koliko ima sitnih detalja u Ilijadi a da ih nikada nisi primjetio.

Svaki se put gromko nasmijem kad pročitam ovo što si napisao!!!:19:

Pa, moj Grga; kakoćete se tek sada raspitivati o geografskim elementima bez kojih se Troja ne može niti zamisliti.
Nadao sam se da ćemo voditi ozbiljnu raspravu o elementima Homerove Ilijade po kojima se traga i tragalo za njegovom lokacijom.

ova će tema da liči na 10-o godisnji trojanski rat 4654654165 .
biće ćeranja uzduž i poprijeko.
Oooo pomozi Bože i onome ko ćera i onome koga ćeraju :00000659:

Tooo, ajmo administratori zatvarajte temu i tjerajte zaraćene strane svojim kućama... Ja se predajem i odlazim...