Vumi's Antika - TROJA (sve na jednom mjestu)

''Hektor je umro baš onako kako su bogovi i najavili, a cijelo trojansko kraljevstvo znalo je vrijeme njegove smrti godinama unaprijed.
Ahilej u jednom boju ubija Hektora i zavezanog za bojna kola vuče prema svoma taboru. Ondje ga mrcvari na sve načine, ali bogovi su našli način da zaštite mrtvaca od bilo kakvih ozlijeda. Zeus naređuje da se Hektor mora vratiti u Troju kako bi ga dostojno sahranili. Tako je i bilo. Prijam osobno odlazi Ahilu i moli ga da mu uz bogatu otkupninu preda mrtvog sina na što ovaj bez većih prigovora pristaje. Usput Prijamu daje jedanaest dana da obavi ceremoniju pokopa. Trojanci su devet dana vozili iz šume drvo da bi napravili lomaču, a deseti dan stavili na visoku lomaču Hektorovo tijelo i zapalili. Kada je sutradan lomača izgorjela, pokupili su Hektorove kosti, stavili u zlatan kovčeg, spustili u iskopanu jamu, ozgo naslagali veliko kamenje pa cijeli humak nasuli zemljom.
Poslije Hektorove smrti Trojanci nisu više bili uvjereni da će se bogovi predomisliti i Troju sačuvati od totalnog uništenja''.

Današnja moderna arheologija ove grobnice naziva tumulima pa da malo prelistamo u što nas uvjeravaju:
Tumuli u Hrvatskoj potječu uglavnom iz vremena Ilira, odnosno iz drugog i prvog tisućljeća prije nove ere. Za većinu se zna da su nastali nasipavanjem zemlje nad ukopane grobove. Pokojnici su polegnuti na površinu zemlje ili u grobnicu od kamena, a bili su i pokapani u raku. Tumulusi su nastajali kada je na jedan ili više takvih grobova s tijelima pokojnika nasipana zemlja ili nasuto kamenje. Tumulusi su, dakle, u većini slučajeva, grobni humci, no ima i onih koji nisu izgrađeni niti su služili u svrhu sahrane.
Neki su smješteni uz prapovijesne gradine, u blizini drugih nema utvrđenja. Kao i u svijetu, i u Hrvatskoj i susjedstvu ih ima raznih oblika, no pretežu tumulusi kružne ili izdužene (često su elipsidni) osnove. Neki su bili okruženi vijencem od pločastoga kamena ili suhozidom. Kada govorimo o veličini tumulusa, velikima u Hrvatskoj možemo smatrati primjerice humke visine od oko 7 metara, koje se doimaju pravim malim brežuljcima, visine kuće jednokatnice. Također, imaju i velik promjer osnove, i do 60 metara. Uistinu, povelike humke, gledano i u svjetskim razmjerima.
Kao što je ranije spomenuto, glavni nositelji "kulture tumulusa" na području današnje Hrvatske i BiH, te Crne Gore i jugozapadne Srbije bili su Iliri - najstariji poznati narod ovih područja za koji je povijesna znanost utvrdila ime i osnovne činjenice iz povijesti, života i kulture. Na osnovi ostataka materijalne kulture koji se u njima pronalaze moguće je utvrditi približno vrijeme nastanka tumulusa. Oni se ovdje podižu, otprilike kada i ilirske gradine (utvrde), od srednjeg ili kasnog bakrenog doba (od oko 1600. godine p.n.e.) do kraja željeznog doba. Unatoč toga, zanimljivo je mišljenje stanovništva pojedinih krajeva, po kojem su, primjerice u Dalmaciji g(r)omile "gradili Turci", a na području Korduna (ranije Gorica) "Grci". U Dalmaciji su novi doseljenici, tijekom turskih ratova ili neposredno nakon njih, u novoj postojbini zatekli građevine, ali ne i predaje o njihovim graditeljima pa su ih najčešće pripisivali Turcima. Na Kordunu se pak pojam "Grci" odnosi na Rimljane.
I da ne kopiram više mišljenje relevantnih stručnjaka za ovo područje arheologije evo nekoliko snimaka jednog zanimljivog ''brežuljka'' u mome zavičaju. Iz daleka se ništa ne vidi ali i među šumskim drvećem potpuno je jasno da ovakva brda moraju biti napravljena ljudskom snagom i inteligencijom i vjerujte da sam se umorio pješačeći do vrha. Brdo je visoko 15-ak metara, prečnika 50-tak, a ako računam kružni nasip ima i 100-tinjak. Samo nasip je visok oko 5 metara. Područje stotinjak metara u krug puno je lomljene keramike, kamena, komada cigle, kostiju, konjskih zubi...
Ne uvjeravam nikoga u svoje šašave ideje ali morate sami prosuditi veličinu i izgled građevine i po mogućnosti uključiti se u komentare, jer svaka pomoć dobro bi mi došla...
Ja se ''krijem'' na vrhu brda čak na četiri slike...