zanimljivo
 

POČETNA STRANAPOLOŽAJ-Riječ načelnika
-Vode
RAZGLEDNICA-Kroz Drinić
-Jubilej
-Takmičenje
LOV-Lovište
-Lovačka kuća
-Cjenovnik
ZNAMENITOSTI-Svetinje
-Runolist
-Prašuma "Lom"
PRIVREDA-Opšti pregled
-Strategija ISTORIJA-Prvi povratak
-Srnetica
-Seobe
-I svjetski rat
-Antika
LINKOVIKNJIGA GOSTIJUAKTUELNOSTIGA LERIJA
ANTIKA


Na području Drinića nema istraženih arheoloških nalazišta ali Dejtonskom podjelom opštini Drinić pripao je i jedan mali dio sela Bukovače. U tom dijelu skoro u samom graničnom pojasu, nalazi se brdo pod imenom Stražbenica. Kao što se da primjetiti lijevo (dolje) na karti ovo brdo je uz samu saobraćajnicu koja spaja Bosanski Petrovac i sjedište opštine Drinić. Na lijevoj slici (gore) prikazan je drevni rimski miljokaz u čijoj pozadini se lijepo vidi Stražbenica, koja dominira cijelom dionicom puta i sa čijega vrha se lako mogao nazirati i čuvati put. I samo ime ovoga brda naslućuje da se na njegovom vrhu nekada nalazio fortifikacijski vojni objekat. U prilog toj trvrdnji idu i vidljivi obrisi puta koji je nekada davno vodio do na vrh ovoga brda. I sama topografija vrha brda ukazivala je na obimne ljudske radove na uređenju u cilju omogućavanja uspostavljanja nekakvog vojnog kompleksa.

Sve važnije antičke ceste bile su obilježene miljokazima (milliarum ili lapis), kamenim stupcima obla presjeka, promjera do 0,5 m i visine do 2 m, postavljenim u razmacima od 1000 dvostrukih koraka (mille passus), koji tvore jednu rimsku milju (1 r. milja = 1,481 km). Po miljokazima se određivala udaljenost između dva mjesta na cesti, udaljenost od glavnoga grada provincije ili od Rima.

Geografski položaj brda Stražbenice dominira putnom komunikacijom Bosanski Petrovac - Drinić kojom se nekada protezao i rimski put što svjedoči i miljokaz.



Stražbenica
slikana u rano proljeće Stražbenica, u pastelama banjalučkog slikara Zorana Gligića



Sve ove pretpostavke i sumnje navele su Batu Kačara, stanovnika sela Bukovača i arheologa amatera da otpočne sa početnim istraživanjima i probnim sondiranjem vrha ovoga brda. A početni rezultati su bili i više nego impozantni. Našao je jedan srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan bronzani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule, kao i bezbroj keramičkih dijelova razbijenog posuđa. Sve ove dragocijenosti nestale su u požaru posljednjeg rata. Ali, ipak nešto je ostalo. Spletom sretnih okolnosti dio ovoga blaga se zadesio u Banjaluci i on je sačuvan i predočen na ovoj stranici.






Rekonstrukcija ulaza u jednu rimsku utvrdu kakva je, za pretpostaviti, bila i na vrhu Stražbenice


U Rimsko doba takva je utvrda odgovarala potrebama jedne "kohorte", jedinici rimske vojske koja je imala zadatak zaštite i odbrane ceste. Izgled jednog rimskog legionara kakvi su nekada krstarili ovim putevima a bogami i živjeli na vrhu Stražbenice, sa svojim porodicama

Iz nađenih ostataka bronzanog nakita, šnala, prstenja te finoga stakla i dijelova najrazličitijeg posuđa dade se zaključiti da su u utvrdi ovakvoga tipa osim vojne jedinice boravile i čitave rimske porodice koje su najverovatnije imale malo, dobro organizovano naselje, kakva su Rimljani imali običaj da grade na mestima gde su se nalazile njihove vojne posade. Cesta koju su ovi vojnici čuvali vjerovatno je povezivala Dalmaciju i Panoniju. Možda je ovaj rimski put bio dio nadaleko čuvenog "puta soli". Opsežnija istraživanja bi sigurno dala odgovore na ova pitanja.






Dijelovi keramičkog posuđa Fibula Raznorazni metalni dijelovi i jedan komad staklene čaše


Izrezbareni keramički dijelovi


na vrh


made by SiZ

Drago mi je sto ste nas primjetili
 

Ja sam webmaster sranice drinic.rs.ba sa koga je uzet ovaj tekst i mislim da je to trebalo i navesti. Registrovao sam se na ovaj sajt i ocekujem vasu pomoc u identifikovanju predmeta nadjenih na Strazbenici. Posjetite ovaj sajt i na tom sajtu link ZNAMENITOSTI i podlink ANTIKA
Zahvaljujem!
Zdravko Samardzija

Webmasteru Zdravko, bez uvrede, ali sam jedva došao do stranice sa spomenutim natpisom i to upisujući u address bar njeno ime jer je u meniju nisam uspeo pronaći... U pravu si kad kažeš da treba potpisati preuzet tekst ali vidim da i ti na toj strani nisi potpisao uzete fotografije sa sajta nekog od rekonstruisanih rimskih utvrdjenja i njegove muzejske pozorišne trupe. Sve najbolje i nadam se da mi nećeš zameriti na ovoj opaski. :26:

Vase misljenje
 

Zahvaljujem se na javljanju gospodinu LAZARUS! Ja vas molim da date svoje strucno misljenje o nalazima. Pogotovo me zanima sta bi mogla biti bakarna kopca kruznog oblika sa krstom u sredini. Radijus spoljasnjeg kruga je 5.1 cm. Sto se tice Vaseg lutanja do stranice je moja greska, nakon ulaska na sajt ide se na dugme ISTORIJA a ne ZNAMENITOSTI. Banalno ali desava se! Unaprijed zahvalan!

Pozdrav Zdravko
Ovaj predmet, koji izgleda kao tocak (kotac) se vecinom svrstava keltima. Imam takodje jedan komad ali mu je radius mozda duplo manji.

Evo, pronasao sam u knjizi od Dembskoga isti takav kotacic. Inace u toj knjizi se spominje da se sve cvrsce vjeruje da se radilo o nekakvoj vrsti keltskoga novca.

Uvjek je lepo vidjeti kad se na internetnoj stranici neke manje opštine nađe i arheologija, zato valja pohvaliti i vašu stranicu.

Međutim, i ja imam jednu primjedbu - nalazi bi zaslužili bolje fotografije. Posebno one, na kojima je više predmeta su neupotrebljive, bolje bi bilo prikazati manje predmeta sa većim ilustracijama. I fragment fibule bi trebalo okrenuti, a još bolje bi bilo, da uz njega prikažete i rizbu čitave fibule.

Što se tiče okruglog predmeta, mislim da se zaista radi o kopči, i to takozvanog tipa Glasinac. Imaju kružni oblik sa ucrtanim križem i na obe strane traku, povijenu nazad (za prikopčavanje). Kako samo ime pokazuje, takve kopče su tipične za Glasinačku grupu željeznog doba na teritoriji centralnog Balkana (posebno Bosna, zapadna Srbija), a datirane su u 8.-7. st. pr. K. Čini mi se, da je i među fragmentima keramike nekoliko praistorijskih, zato bi možda bilo bolje poglavlje nazvati „arheologija“ a ne „antika“.

Svakako ne bi bilo loše, da predmete pokažete nekom arheologu – on će vam lakše (i, nadam se, rade volje) savjetovati oko stručnih pitanja.

Pozdrav!

To isto sam mu i ja napisao u pismima citalaca doticne stranice :)

Zdravko, zaboravio si postaviti link na stranicu, hvala Lazare. :26:

Acervonec je dao kvalitetan odgovor, disk s križem je simbol sunca. :26: