[acervonec]

Evo i jedne zanimljive kameje sa moje strane. Italjani ju, jasno, nazivaju "il piu grande cammeo esistente" dakle največa postoječa kameja. Radi se o zdjeli za libacije iz indijskog sardoniksa, promjera 20 cm. Hrani se u arheološkom muzeju u Napoliju. Na vanjski strani je gorgoneon, a na unutrašnji je prikazana sfinga i sedam osoba: muška figura sa rogom obilja, mladič, žena, dvije ženske i dvije muške figure.

U glavni trojici se obično prepoznaju egipčanski Oziris/Serapis – Izida – Horus/Harpokrates ili grčki Hades – Demetra – Triptolem a u stranskim nimfe ili ljetna doba i vjetrovi. Neki stručnjaci smatraju, da u ulogama bogova nastupaju realne osobe: Ptolemej VIII, Kleopatra III in njihov sin Ptolemej X Alexandros, drugi, da se radi o Nilu i planetama. Zbog sfinge, koja je simbol ptolemajske dinastije je jasno, da se radi o Egiptu.
Kao kod većine unikatnih predmeta i tu postoje različita datiranje, od 2. stoljeća pr. Krista do 2. polovine 1. st. pr. K. Svi se slažu, da je nastala u Aleksandriji.

Njena istorija je impresivna, mada je dugo izgledala prilično obična za takav komad: Oktavijan ju 31 pr. K. iz Aleksandrije odnosi u Rim. Negde oko 4. veka seli se sa carskom riznicom u Konstantinopel. Tu ostaje do 1204, kad ju posle velike pljačke odnose križari. Oko 1235 u Palermu kod Friderika II, prije 1458 u Neaplju kod Alfonsa V. Kasnije u vlasti pape Paola II, velikog kolekcionara. Njegov nasljednik Sikst IV ju godine 1471 proda (ili zbog dugova preda) Lorenzu Medičejskom. U Firencama ostaje do 1537, kad se Margareta Austrijska (udovica po Alessandru de Medici) venča sa Ottavianom Farnesejem i odnosi je sa sobom u Napoli.