Iznenađenje dolazi godine 1960, kad je u ostavštini Friedricha Heinricha von Dieza, pruskog ambasadora u Carigradu krajem 18. st., pronađena risba, koja veoma precizno prikazuje likove sa Tazze Farnese. Njen autor je Muhammad ibn Mahmudshah al-Khayyam, koji je u prvoj polovini 15. stol. stvarao u Heratu ili Samarkandu. Zdjela je dakle tada bila u Perziji, u vlasti tursko-mongolskih Timurida! Kako je to moguče?
U ruke Timurlenka je mogla doći kao pljen poslje zmage nad Turcima kod Ankare 1402. A može biti i dar zahvalnih Mameluka ili čak Kristjana, pošto je zaustavio rast opasne turske države (zna se npr. za egipčansku i španjolsku delegaciju, koje su bile uputene na njegov dvor). A kako bi Tazza Farnese dospjela u Kairo ili neki drugi muslimanski grad?
Krivac za to bi mogao biti njemački car Friderik II., zvani "stupor mundi –svjetsko čudo" (Kratki i Enigma so nedavno pokazali njegov zlatnik na
http://www.vumidet.net/forum/showthread.php?t=2566).
Rođen na prekjučerašnji dan (26.decembar) godine 1194, bio je zaista izvanredna osoba: navodno je govorio 7 jezika (arapski bolje od njemačkog), osnovao je prvi laični univerzitet, njegov ustav se na Siciliji koristio do 18. stoljeća, itd... Imao je dosta neobičan život (proživeo ga većim djelom u južni Italiji), bavio se naukom i sokolarstvom, imao je zoo i harem (odvojeno
)... To je imalo i svoju cijenu: uvjek je bio u borbi sa papama, te dva puta ekskomuniciran. Prvi put jer nije htio u križarski rat, zato ide kasnije u Palestinu na svoju ruku, kao izopčenik. Tamo se tekom pregovora spoprijatelji sa egipatskim sultanom al-Kamilom i brez boja dobiva Jeruzalem i Betlehem (mora da se papa raspuknuo). Sa sultanom je ostao u prijateljskim odnosima do kraja života. Sigurno so izmjenjali mnoge darove, a Tazza bi mogla biti među njima...
Zdjela se kao dar verovatno i vratila u Europu. Istorija je puna ratova i bitaka, ali je između raznih država, nacija i kultura uvjek postojala i diplomacija, poduprta luksuznim darovima, samo se o tome malo zna. Na kraju krajeva – ako pogledate suvremenu politiku vidite, da se do danas nije mnogo promjenilo.
pozdrav!