|
Vumi ljepo da te zanimaju i stvari koje stoje iza samih predmeta! Evo nekoliko odgovora, razbijenih zbog duljine na tri posta:
Za neka imena nacija i plemena prije dolaska Rimljana znamo iz rimskih i grčkih izvora. Ti mogu biti točni a i pogrešni. Lako i često su grčki i rimski pisci pogrešno tumačili nešto što su samo čuli a ne i poznavali. Neke od njihovih tvrdnji se može korigirati sa analizom jezika, recimo natpisa u etruščanskom, venetskom i retijskom jeziku, ili čak osobnih imena starosjedioca na rimsko dobnim spomenicima (oltarima i nadgrobnicima). Tako se od prilike zna, da su pred Rimljanima na Balkanu živjela različita Keltska, Ilirska, Venetska, Tračanska... plemena. Pošto se zna, da su Kelti došli negdje u 3. stoljeću, postavlja se pitanje ko je tu živio pre njih.
Veoma prosta formula „pre Rimljana Kelti, pre Kelta Iliri“ koju smo učili u školi nije tačna. Pravi Iliri su živjeli negdje u južnoj Dalmaciji a kasnije se ime upotrebljavalo za razna plemena na istočnoj obali Jadrana i na Balkanu. Bez dobrih genetskih analiza teško ćemo dobiti preciznu etničku sliku, a bez vremeplova vjerojatno nikad nećemo znati njihova imena...
Ali na osnovu njihove kulture možemo ipak nešto naslutiti o njima. Naselja i nekropole, koje pripadaju isti „kulturni grupi“, (sa sličnom nošnjom, pogrebnim ritualom ipd.) mogu pripadati istoj „naciji“ – mada to nije nužno. Isto tako, kad se na nekom prostoru zamjeni kultura, religija, tehnologija, a stara naselja pri tom nasilno propadaju, to vjerojatno znači etničke promjene. Takvih je bilo u prahistoriji prilično puno, samo ih kod nas ne možemo vezati na historijske događaje kako je to moguće u staroj Grčkoj (Minojci / Mikenci / Dorci).
Ako tada zbrojiš recimo velike promjene u praistoriji Vojvodine (Vinčanci su samo jedni od doseljenika) pa onda Skordiske, Rimljane i sve kasnije osvajače koji su bar nekoliko vremena živjeli na tom prostoru (Sarmati, Huni, Gepidi, Goti, Hazari, Avari, Kumani, Mađari, Srbi, Turci, Njemci... ), vidiš, da si bliži brojki 30 nego tri.
|