[Grga]

Iz vremena kada su plovili Argonauti najvjerojatnije potječu pronađene galije u vodama Hutova blata, ada li postoje bilo kakvi tragovi prvoga broda kojega spominju priče iz klasične starine, nemam pojma, osim što sam siguran da je sačuvano trajno sjećanje za izgradnju budućih brodova...

''Prema mitu... to je bio prvi brod, koji je uopće sagrađen. Izgrađen je od drveta koje ne trune u moru, imao je pedeset vesala, bio je tako lagan da su ga junaci mogli nositi na ramenima dvanaest dana hoda. Sama je božica Atena nadzirala njegovu gradnju. U pramac broda ugradila je gredu svetog hrasta iz proročišta Dodone, koja je mogla govoriti i proricati''.

Donji (odvojeni) dio teksta s fotografijama već je postavljen na forumu...
---------------------------------------------------------------------------------------------
... Sačuvano je i sjećanje na stari trgovački put, koji je išao kroz učće rijeke Istar (današnji Dunav) i povezivao europsko zaleđe s morem, a taj put izbijao je - na Jadransko More. Iz Dunava su kroz njegovo južno ušće, koje se baš u to vrijeme zvalo Istar (po nekim podacima Hister, Ister i Istra) isplovili u Jadransko More i došli do otočja Apsirtida...

... U knjizi “Iliri” Aleksandra Stipčevića opisuje se poznati mit o Argonautima, prema kojem su Jazon i njegovi moreplovci, Argonauti, nakon što su se u Kalkidi, negdje na obroncima planine Kavkaz, domogli zlatnog runa, svojim brodom Argom uplovili u Dunav, da bi njime izbili na sjever Jadranskog Mora. Nikakav problem nije bio iz Crnoga Mora doploviti do južnoga ušća rijeke Dunav u Bugarskoj, njegovim tokom stići do Save, pa Une, do Planinskoga zaljeva, prenijeti lagani čamac preko južnoga (najnižega) dijela planine Ličke Plješevice, doći do rijeke Zrmanje, ući u Jadransko More, te nizvodno - vratiti se kući...

U to vrijeme drugačija je bila konfiguracija cijeloga ovoga područja. Crno More bilo je prošireno skoro do Simplegada, odnosno Đerdapske Klisure. Tu je bilo južno ušće rijeke Istar (Istre, ili Dunava). Zašto bi inače u sjećanju ostalo ''južno'' ušće, ako nije bilo još neko drugačije ušće? Eto naprimjer, danas bi u Rumunjskoj moglo biti ''istočno'' ušće Dunava''...

... Kada je Jason sa svojim Argonautima stigao na obale Liburnije, opazio je da mu se brodovlje Kolhiđana ispriječilo na moru. Bilo je nemoguće ploviti dalje. Jason je odlučio prevarom riješiti ovu zapreku. Nagovorio je Medeju da pozove svoga brata Apsirta na pregovore o pomirbi. Kada je Apsirt došao na Jasonov brod, Argonauti su ga iznenada napali. Nastala je žestoka borba u kojoj je vrlo brzo Apsirt savladan i ubijen. Kolhiđani, ostavši bez vođe, nisu se više htjeli vratiti u domovinu.
Jasno je napisano da su Argonauti dobro poznavali zemlju i njezine stanovnike tamo gdje je ''južno ušće'' rijeke Histar. Još jasnije je kako Kolhiđani nisu Argonaute proganjali već sačekali na moru i napali ih kada su isplovili iz Planinskoga zaljeva. Izgubili su bitku – i ostali u ovim krajevima...
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Pogledajmo još jednom rijeke Kupu i Zrmanju. Jasno se vidi dio kanjona udubljen današnjim tokom njihovih voda čiji je nivo znatno niži i nikako nije mogao utjecati na eroziju tla kao nekada. Količina vode je premala da bi značajnije ugrozila ostatak stijena na obali.
Samo ovakva visine vode u potpunosti odgovara zapisima kako je postojala vodena veza Jadranskoga i Crnoga mora. Argonauti su samo na ovakav način mogli doći do Kvarnera i...

... iskrcati se na otoku Cresu i tu osnovati grad, koji je po ubijenom vođi nazvan Apsirtos, kasnije Obsoros, a danas se zove Osor. Tako se zove i brdo na Lošinju. Znači, otoci Cres i Lošinj nazivali su se nekada Apsirtidi.
Druga grupa Kolhiđana stigla je do kranje točke Istarskog poluotoka i utemeljila na tom mjestu grad Pollai, današnju Pulu. Argonauti su se u međuvremenu raspršili duž istarske obale i osnovaše više gradova među kojima Koper i Umag. S vremenom su potomci Argonauta zanemarili svoje porijeklo, ali su ipak sačuvali uspomenu prenošenu sa koljena na koljeno - o velikoj rijeci Hister - kojom su njihovi preci došli u novu domovinu. Zato su sebe nazivali Histrima, a nova je domovina dobila ime Istra - ime sačuvano i do današnjih dana...
Na prvome ikada sagrađenome brodu plovili su Argonauti i samo na ovaj način mogli su se vratiti kući. Nisam astronom niti geolog pa da vremenski proračunam kada su se dogodile već toliko puta pomenute kataklizme, stoga ovaj problem ostavljam stručnjacima, a ja ''uništavam'' Faeton u nekakvom realnijem vremenskom periodu, promatrajući pejzaž i eroziju tla na raznim mjestima u svijetu.
Njemački znanstvenici utvrdili su de se prije dvanaest i nešto tisuća godina na Zemlji dogodila velika kataklizma, koja je trajala oko godinu dana, uz naglu promjenu klime i zahlađenjem. Evropu je pogodilo ''ledeno doba''. Nisu baš sigurni što je uzrok ovoj katastrofi, uglavnom, ona se dogodila i drastično promijenila pejzaž na našem planetu.
Neki drugi znanstvenici uvjeravaju da se prije šezdesetak milijuna godina na Zemlji također dogodila velika katastrofa u kojoj su nestali dinosauri. Pretpostavljaju, što je u svijetu i prihvaćeno kao najbolja istina, kako nas je pogodio asteroid promjera oko kilometra, a prašina od njegova udara zaklonila je Sunce i opet uzrokovala ''ledeno doba''.
Možda bi i ja osobno povjerovao u ovu istinu da su nestale sve životinje, poput mamuta, slonova, žirafa, kitova, riba, mrava... i ljudske rase...
Ali nisu.
Ovi drugi su preživjeli i nastavili ''evoluciju'' - onakvu kakvu je zamislio Charles Darwin. Pisci Biblije su realniji u sjećanju i kažu da je Bog stvorio Zemlju, te sve životinjske vrste zajedno s ljudskom rasom, vremenski znatno kasnije od nestanka dinosaura. Usput Biblija te iste dinosaure, kao i zmajeve, spominje na nekoliko mjesta u svojim spisama, što potvrđuje i arheologija.

Ja ću putem opisa u Svetom Pismu i po sjećanju staroga pjesnika Hezioda.