Prikazati pojedinačan prilog
  #34  
Staro 08.03.2007, 01:38
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Putovanje u Beogradsko podzemlje

Rajko Rosić

PUTOVANJE U BEOGRADSKO PODZEMLJE
http://www.vumidet.net/forum/showpost.php?p=7156& postcount=1



Beograd je jedno od najneobičnijih i najstarijih naselja u Evropi, grad koji se po starosti može meriti sa Atinom i Rimom, ali i grad koji spada u red onih koji su najviše zaboravili i zapustili ono što su mu prethodnici ostavili, pa su mnoga od raskoši prethodnih civilizacija ostala nedostupna, kako turistima tako i Beograđanima, uglavnom neupućenim u ono što imaju, piše u predgovoru knjige "Beograd ispod Beograda" dr Vidoja D. Golubovića i Zorana Lj. Nikolića.
Ulazimo u podzemlje Tašmajdana dugim stepenicama preko puta zgrade RTS-a, kroz velika rešetkasta vrata. Dok se oči privikavaju na tminu i mlazevi svetiljki probijaju ka visokim svodovima ove prve i najstarije pećine, na kojoj su još jasno vidljivi tragovi davnih rudara, rimskih, vodič nam objašnjava da smo ujedno i ispod starog groblja, sada parka, na kojem su poslednji pokopani Draga Mašin i Miloš Obrenović. Jedan prolaz odatle, vidljiv, zazidan, pretpostavlja se da vodi ka Palilulskoj pijaci, a splet različitih hodnika na različite strane.
Saznanje da ste duboko pod zemljom, a tu u srcu grada, jeste fascinantano, ali ne i sasvim ugodno. Ogromne stene iznad stvaraju osećaj skučenosti i teskobe, dok tmina svemu tome dodaje neku čudnu magiju, protkanu i znatiželjom i strahom. Podsvesno, čini vam se da nedostaje dovoljno vazduha. A onda znatiželja prevlada i krenete za snopom baterijske svetlosti dalje.
Druga pećina je zasvođena betonskim lukovima i dorađivana, na njenom završnom delu neozidan prolaz odvodi u treću pećinu, iz koje se prostire tunel prema crkvi Svetog Marka. Tu je i nemačko sklonište iz Drugog svetskog rata, Komande za jugoistok, generala Fon Lera, koje kao da je nedavno rađeno. Oko 600 kvadrata čini jedna veća i petnaestak manjih prostorija, osvetljenih sijalicama. One su i pre 60 godina bile osvetljene sijalicama, sa sopstvenog agregata, uz električnu centralu, telefonske linije sa ostalim prostorijama i ko zna još čime. Ispod tribina Tašmajdanskog stadiona prostire se treća, najteže objašnjiva pećina, čije obrise čine krečnjački zidovi i stene, a koja je očigledno napravljena ljudskom rukom. U njenom dnu pukotine ka novim prostorijama i tunelima koji vode neznano kud.
- Zna se da je jedan tunel vodi ka Pravnom fakultetu, odnosno ka nekadašnjoj zgradi Gestapoa, na današnjem trgu Nikole Pašića, odatle prema Glavnoj pošti, sve do crkve Svetog Marka. Drugi tunel se račva ka platou ispred Savezne skupštine, preko Ruskog doma do zgrade Vlade, nekadašnjeg Dvora. U četvrtoj pećini postoji niz metalnih vrata koja su zatvorena, iza kojih su prostori zazidani, što je slučaj sa većinom tunela, a što produbljuje tajnu o podzemnom gradu. Hapšenje Lera u Zemunu dugo je opsedalo Beograđane, kao i pitanje da li postoje podzemni tuneli čak do tamo. Ima mnogo hodnika za koje se ne zna kuda tačno vode - priča dr Vidoje Golubović.
Goluboviću je prostor Tašmajdana najuzbudljiviji i najčudesniji, jer su se na njemu dešavale mnoge istorijski veoma važne stvari. Odatle je ****đorđe poveo ustanike u oslobađanje grada 1806. godine, tu je javno pročitan hatišerif, tu su, verovatno, spaljene mošti Svetog Save, tu je poslednji deo do kojeg su dopirali talasi nekadašnjeg Panonskog mora. A dole, ispod, ostaci su dvomilenijumski starog rimskog vodovoda, najstariji rudnik od čijeg su kamena klesani sarkofazi koji i danas odolevaju zubu vremena, kamen od kojeg je građena prva kaldrma u Beogradu i zidine Kalemegdana, tu su bile crkvene relikvije i kripte, vojne komande nekada moćnih carstava, najveći sistem podzemnih građevina u Beogradu.
- Pod Beogradom je najstariji vodovod, koji su Rimljani radili još 85. godine nove ere, od Malog Mokrog Luga, širok 70-80 i visok 140-160 santimetara, građen tašmajdanskim kamenom i zasvođen rimskim opekama, ali i onaj koji su, po uzoru na ovaj rimski, Austrijanci u 18. veku izgradili, spajajući okolne izvore Beograda sa Kalemegdanom. Poznato je da su Turci 1801. godine, uvukavši se negde u tunele blizu današnjeg restorana "Ruski car" izašli iza bedema grada, poznato je da je Dorćol protkan tunelima i podzemnim prolazima, da iz ****đorđeve ulice postoje ulazi u 13 laguma, da je Kalemegdan velika tajna, da su u Zemunu zvanično registrovana 73 velika laguma, uz pretpostavku da postoji komunikacija među njima, tuneli vode od Bežanije do Starog aerodroma, postoje od Nemanjine ulice do Železničke stanice, ima ih ispod Konaka kneginje Ljubice i ispod Tanjuga... Spisak je beskrajan u mnogim delovima grada. Neki su vezani za redovnu komunikaciju, neke koriste vojska i policija za različite namene, što podgreva maštu. Tek, većina je zazidana, a i rađena da bude i ostane tajna. Nažalost, Arhiv u Beču ima bolju dokumentaciju o podzemlju Beograda nego mi - kaže Golubović.
Otkriveni prostor bi svakako bio velika atrakcija kako za turiste tako i za naše građane. Pojedini gradovi u svetu su takva nalazišta dobro turistički i komercijalno iskoristili. Kod nas takvi planovi ne postoje. Pa, ipak, nakon čitanja Nikolićeve i Golubovićeve knjige, jedna grupa zaljubljenika se organizovala da, po ugledu na Budimpeštu, ispod Tašmajdana napravi ogroman podzemni akvarijum za morske životinje. Izvršili su sva istraživanja, napravili projekat, pribavili potrebnu dokumentaciju, dobili obećanja za kredit. Država još nije uradila ništa. Čak i čuveni Rimski bunar zvrji prazan i zatvoren.
Krtice traže blago Postoje dva tunela u Tašmajdanskom prostoru koje je neko, izgleda, godinama iskopavao vadeći i izbacujući zemlju van pećine primitivnim kolicima. Nestao je kada je shvatio da je primećen. Ne zna se šta je tražio, da li je imao neke nepoznate podatke, mada je malo verovatno da nekakvo zakopano blago još čeka svog nalazača.

Promijenjeno od rammstein (08.03.2007 u 02:29 sati)
odgoovorite sa citatom