NOVAC Grad ima izuzetno dinamičan razvoj od druge polovine II do sredine IV veka. U vreme vladavine Gordiana III (239. godine) stiče status kolonije rimskih gradjana (Colonia Viminacium). Istovremeno grad stiče i pravo kovanja novca. Produkcija ove kovnice traje 16 godina (od 239-256.). Viminacijum je bio glavni odbrambeni punkt ovog dela limesa, pa je stoga u njemu, od Filipa I do Galijena, povremeno bio kovan i carski novac od srebra. Poznato je da su u viminacijumskoj kovnici novac kovali i neki uzurpatori, od kojih treba pomenuti Pakacijana, koga su mezijske legije proglasile carem 248. godine i koji je tokom svoje kratke vladavine imao sedište u Viminacijumu. Lokalna kovnica novca u Viminacijumu je radila od 239/40. do 254/55. godine naše ere. U tom intervalu nije kovano 248/49. i 253/54. godine (an. X i an.XV). U toku svog rada kovnica je emitovala novac većeg broja careva i članova njihovih porodica: Gordijana III, Filipa I, Filipa II i Otacile; Trajana Decija, Etruscile, Decija II, Hostilijana, Trebonijana Gala, Volusijana, Emilijana, Valerijana, Marinijane (posmrtno) i Galijena. Najupadljivija osobina viminacijumskog lokalnog novca je u tome da je vreme njegovog kovanja bliže odredjeno oznakama an(no) i odgovarajućim rimskim brojem od I do XVI (izuzev brojeva X i XV kada kovnica nije emitovala novac) u reversnom isečku. Ove oznake predstavljaju lokalnu eru koja se ne poklapa sa rimskom zvaničnom godinom i za čiji početak se smatra 21. oktobar 239. godine (jedan jubilej Gordijana III). Zatvaranje viminacijumske kovnice pada u vreme Galijenove vladavine ( 253-268), koji je ukinuo gotovo sve lokalne kovnice novca u carstvu. Emitovanje novca od bakra i njegovih legura prebačeno je u carsku nadležnost. Tokom svog rada kovnica je kovala u bakru tri nominala, koje numizmatičari popularno nazivaju velika (VB), srednja (SB) i mala (MB) bronza, a čija su antička imena bila sestercij, dupondij i as. Zabeleženi su i primerci sa većom težinom od redovnih nominala, tzv, «debeljaci» koji su pretstavljali probne otkove, kao i nekoliko medaljona. Natpisi na aversu viminacijumskog novca sadrže imena gore pomenutih careva i članova njihovih porodica u nominativu i dativu. Dativski oblik je karakterističan od 12 godine lokalne ere. Biste careva su najčešće predstavljene nage, u oklopu ili sa oklopom i poludamentom. Biste carica odevenih u stolu su prikazane na polumesecu ili bez njega. Reversna legenda je standardna i sadrži skraćeno ime provincije i grada u kome je novac kovan: PMS COL VIM (Provincia Moesia Superior. Colonia Viminacium). Kompoziciju reversne predstave najčešće čini ženska figura koja se tumači kao personifikacija Gornje Mezije, pored čije desne noge je prikazan bik, a pored leve lav, koji predstavljaju simbole legija VII Claudia i IIII Flavia, stacioniranih u Gornjoj Meziji, u Viminacijumu i Singidunumu.
Lokalna era kovnice Viminacijum
ANNO I – 239./240. kovano je za Gordijana III
ANNO II – 240./241. kovano je za Gordijana III
ANNO III – 241./242. kovano je za Gordijana III
ANNO IIII – 242./243. kovano je za Gordijana III
ANNO V – 243./244. kovano je za Gordijana III, Filipa I, Filipa II
ANNO VI – 244./245. kovano je za Filipa II, Otaciliju Severu, Filipa II
ANNO VII - 245./246. kovano je za Filipa II, Otaciliju Severu, Filipa II
ANNO VIII - 246./247. kovano je za Filipa II, Otaciliju Severu, Filipa II
ANNO VIIII - 247./248. kovano je za Filipa II, Otaciliju Severu, Filipa II
ANNO X - 248./249. prekid u kovanju
ANNO XI - 249./250. kovano je za Filipa II, Trajana Decija, Hereniju Etruscilu
ANNO XII – 250/251. kovano za Trajana Decija, Hereniju Etruscilu, Herenija Etruska, Hostilijana, Trebonijana Gala, Voluzijana
ANNO XIII – 251/252. kovano je za Hereniju Etruscilu, Herenija Etruska, Hostilijana, Trebonijana Gala, Voluzijana
ANNO XIIII – 252/253. kovano je za Trebonijana Gala, Emilijana, Valerijana
ANNO XV – 253/254. prekid u kovanju
ANNO XVI – 254./255. kovano je za Trebonijana Gala, Emilijana, Valerijana I, Marinijanu, Galijena
|