TEMA: Skiti
Prikazati pojedinačan prilog
  #1  
Staro 11.06.2007, 14:27
Korisnička slika od Pretorijanac
Pretorijanac Pretorijanac je offline
SUPERMODERATOR
 
Registriran : 05.10.2006
mjesto: Beograd
Starost: 47
prilozi: 1.983
Zahvaljivao se: 651
Dobio je 618 zahvalnice(a/u) za 189 priloga
Skiti

Skiti se kao narod prvi put pominju u asirskim analima, kao Iškuzai koji sa severa upadaju u Askaniju, današnji Azerbejdžan sve do jezera jezera Urmia negde oko 700 godine pre n.e.
Grčki istoričar Herodot o Skitima govori kao o potomcima Kimera, autohtonog stanovništva severne obale Crnog mora. Najvažnija skitska plemena pomenuta u grčkim izvorima živela su između reka Dnjepar i Don.
Neki naučnici pripisuju vrstu runa, pronađenu u istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji, Skitima, a Herodot navodi lična imena i podatak da su jezik Skita i Sarmata zajedničkog srodstva.
Skitsko društvo sastojalo se iz mreže nomadskih plemena koja su se sastojala iz pljačkaša i pastira. Oni su harali mnogim stepama Evrope i Azije, uključujući i današnji Kazahstan, Azerbejdžan, severnu Ukrajinu i severnu Rusiju. Stekli su reputaciju zahvaljujući svojim strelcima koji su često zapošljavani kao plaćenici.
Skitska elita sahranjivala se u kurganima. Kurgan je vrsta tumula koji se sastoji iz grobne rake koja je ukopana u zdravicu i pravilnog je četvorougaonog oblika. Raka je često obložena nekom vrstom asure ili drvenim daskama, ponekad i tkaninom. U nju se polaže pokojnik po kom se posipa oker. Oker se posipa svuda po grobnoj raci, naravno najviše na samom pokojniku sa akcentom na glavi. Ona se ne zatrpava, a pokojnik se postavlja položen na leđa sa jako zgrčenim kolenima dok se grobna raka zatvara ponovo vrstom asure ili konstrukcije od drvenih dasaka.



Kurgan Vizir, okolina Bukurešta

Tumuli u stepama Ukrajine i Rusije kao i oni na obali Crnog mora nazivaju se kurgani ili kraljevski skitski tumuli. Gradili su ih Skiti još u trećem milenijumu stare ere i kultura kurgana trajala je sve do trećeg veka pre nove ere. Ove ogromne tumule karakteriše visina čak i preko 20 m i poluprečnik osnove preko 40 m. U njima su Skitska plemena sahranjivala svoje kraljeve u četvorougaonim grobnim jamama koje bi bile obložene drvenim daskama ili asurama. Pokojnici su bili inhumirani i po njihovom telu posipan je oker. Grobna raka bi se zatim zatvarala drvenim daskama ili asurom iznad koje je verovatno podizan šator od trske. Skitski kraljevi su sahranjivani zajedno sa svojim ženama, ljubavnicama i slugama. U kurganima stepske kulture pronalažena su i kola kao i skeleti konja, ogroman broj zlatnih, srebrnih i bronzanih predmeta u koje spadaju nakit, ogledala, pločice.
Običaje Skita, njihovu kulturu, religiju, kult i način sahranjivanja opisivao je u svojim delima grčki istoričar Herodot. On je opisivao Skite zbog kontakta koji su sa njima tokom istorije ostvarili Grci. Herodot u svojim delima opisuje i ratničke pohode grčkih vladara na Skite, međutim njegovi opisi pogrebnih običaja govore o ranim počecima jamne kulture.

Herodot:
‘Kada kralj umre Skiti u zemlji iskopaju jednu veliku i duboku četvorougaonu grobnu raku, pa kad je završe pokojnika prevuku voskom, a izvade mu utrobu, očiste je i napune mirođijom, tamjanom, semenom od peršuna i kopara, onda pokojnika zašiju, stave na kola i voze do drugog plemena. A ljudi kojima odnesu pokojnika postupaju isto kao i kraljevski Skiti: odsecaju sebi parče uha i kosu, zarežu kožu oko ruku, izgrebu lice ii nos i probadaju strelom šaku leve ruke. Pripadnici plemena onda voze kraljevo telo do drugog plemena koje je pod njihovom vlašću, a prate ih, opet, ovi kod kojih su ranije bili. Kad sa pokojnikom obiđu sva plemena, odlaze, najzad u svoje najudaljenije pokrajine i na groblje. Tu onda stave pokojnika u grobnicu na slamu, zabodu i sa jedne i sa druge strane u zemlju koplja, pa preko pokojnika naslažu daske, a iznad njih asuru. Tada usmrte i stave u preostali deo široke grobnice jednu od njegovih nezakonitih žena, njegovog kuvara, glasnika, njegove konje, i prilože unutra počasne žrtve. Posle svega toga sagrade od zemlje jednu veliku humku.’

[LEFT]Prvi arheološki nalaz koji potvrđuje korišćenje konoplje dolazi iz Sibira, sa lokaliteta Pazarik, gde je ruski arheolog Rudenko godine 1929. otkrio grobnicu sa bogatom sahranom muškarca. Među brojnim grobnim prilozima, pronašao je i seme indijske konoplje. Zahvaljujući niskim temperaturama i stalno zaleđenoj zemlji (tzv. permafrost), čitav sadržaj groba je fantastično sačuvan, tako da su se na koži pokojnika mogle videti tetovaže grifona i ostalih fantazmagoričnih bića, bliskih ikonografiji stepskih konjaničkih naroda. Pored ostalih nalaza, Rudenko precizno opisuje i bronzani kotlić pun kamenčića i konopljinog semena, preko koga se nalazio mali "šator" u koga se uvlačila samo glava uživaoca, i koji je najverovatnije znatno pojačavao uticaj konopljinih isparenja.

Takođe, u ovom grobu pronađena je i kožna kesica puna semena konoplje, a pored ove biljke, Rudenko pominje nalaze semena tamjana i korijandera, ali ne navodi precizno mesto nalaza. Sagorevanjem tamjana oslobađa se THC, glavni sastojak konoplje, koji u ovom slučaju ima blage psihodelične efekte. Na njegovo ritualno korišćenje nailazimo i na ostrvu Java, gde bi uživalac udisao isparenja tamjana i tako padao u neku vrstu transa. Za seme korijandera ne postoje slični opisi, ali je poznato da njegovi plodovi u velikim količinama sadrže aromatična etarska ulja.


Vreća sa semenkama konoplje

Ako se pogleda slika na kojoj je nalaz iz Pazarika, prepoznaje se Herodotov opis skitskog parnog kupatila: "Dakle, seme ove konoplje uzmu i uđu pod svoje vunene pokrivače i bacaju ga na usijano kamenje, pa ono pušta miris i toliku paru kakvu ne možeš naći ni u jednom helenskom parnom kupatilu. Ovo je za Skite najomiljenije parno kupatilo i u njemu podvriskuju od udobnosti.". Osim toga što se Herodotov opis poklapa skoro u dlaku sa Rudenkovim nalazima, facinantno je i to, što gornji opis i sahrane u Pazariku vremenski deli samo 20 do 30 godina. Naime, Herodotova Istorija datuje se oko 450. godine p.n.e., dok su sahrane nešto mlađe i zahvataju period između 430. i 420. godine p.n.e.

Pored ovog nalaza, Rudenko je i u ostalim grobovima pronašao metalne predmete koji su, po njegovom mišljenju, korišćeni za pušenje konoplje, te napominje da je konoplja najverovatnije korišćena svakodnevno.

Skorašnji nalaz sahrane čuvene Ledene kraljice, potvrdio je Rudenkove navode, pošto su ruski arheolozi u grobu naišli i na ceremonijalnu posudu punu konopljinog semena, a analizom tekstila je utvrđeno da je odeća "kraljice" napravljena od konopljinih vlakana.


Odeća ledene kraljice


Tetovaža sa kože Ledene kraljice


Sačuvane skitske tetovaže.

Literatura: Herodot, Istorija
Dragoslav Srejović, Arheološki leksikon
http://www.anarheologija.or g/clanci/filipovic/index.php



Pozajmljeno i umixovano sa:
http://www.klubvestica.org/ (više ne postoji)
http://grants.rsu.ru/osi/Don_NC/
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg AFINA.jpg (21,6 KB, 11x prikazano)
Tip dokumenta: jpg afina_m.jpg (24,4 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Amazon.jpg (29,1 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg AMAZONKA.jpg (33,7 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Amfora.jpg (26,3 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Amfora2.jpg (41,4 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg BLIZPODV.jpg (44,8 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg BLIZPODW.jpg (27,1 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Fialasol.jpg (43,5 KB, 8x prikazano)
Tip dokumenta: jpg GERAAPOL.jpg (31,2 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Gorit.jpg (37,9 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg GOTTIN.jpg (24,8 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Grebsol.jpg (32,8 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Grebsol3.jpg (14,0 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg KULBRAS.jpg (31,1 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: jpg KULSERGA.jpg (29,3 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Meduza.jpg (20,9 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Mirror.jpg (65,3 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg nika.jpg (19,7 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg NIKA1.jpg (33,9 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Nimfeja.jpg (13,7 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg NIMFSERG.jpg (22,0 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg ohota-m.jpg (12,8 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg ojerelye.jpg (69,4 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg OLVISERG.jpg (33,1 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg PANTSERG.jpg (19,4 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Rhiton_m.jpg (12,4 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg sfinx.jpg (24,9 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skif1.jpg (18,8 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Shlem.jpg (35,4 KB, 8x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skif3.jpg (13,7 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skif4.jpg (18,8 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skif5.jpg (18,1 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skif6.jpg (14,5 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skif72.jpg (15,7 KB, 8x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skif_10.jpg (17,0 KB, 7x prikazano)
Tip dokumenta: jpg skifgriv.jpg (15,1 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skifmec2.jpg (38,7 KB, 7x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skifmech.jpg (9,8 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skifolen.jpg (21,7 KB, 7x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skifpant.jpg (33,4 KB, 9x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Skifseki.jpg (25,8 KB, 10x prikazano)
Tip dokumenta: jpg SOSUD1.jpg (18,7 KB, 6x prikazano)
odgoovorite sa citatom