Prikazati pojedinačan prilog
  #3  
Staro 05.04.2007, 23:52
Nigrianvs
Gost
 
prilozi: n/a
Rimski putevi u Sremu

Odmah posle osvajanja Panonije,svesni znacaja dobrih puteva,Rimljani su poceli da popravljaju stare i grade nove.Posto podrucje Srema u to vreme nije predstavljalo samostalnu administraticnu celinu, vec je ulazilo u sastav provincije Donje Panonije, to se i mreza rimskih puteva koji su prolazili kroz Srem uklapala u putnu mrezu obeju Panonija. Rimljani su puteve gradili iskljucivo iz vojno strateskih razloga, da bi omogucili brzo prodiranje svojih trupa u bilo koji deo svoje teritorije. Tek tokom vremena ti putevi su stekli i ekonomski znacaj. Osnovna rimska komunikacija, koja je presekla citav Srem od zapada prema istoku, predstavlja deo glavnog puta Rim-Konstantinopolis koji je isao preko balkanskog poluostrva. Drugi po znacaju bio je put uz Dunav, od taurunuma(Zemun) do Murse (Osjek).Od velike vaznosti bio je put koji je spajao Sirmijum sa Banonijom (Banostorom). Osim njih postojao je i jedan put koji je spajao Sirmijum i Gensis. On je isao uz Drinu i vodio je za Bosnu. U Srem je ulazio i put koji je povezivao Sirmijum i Salonu (Split). Naj znacajniji put isao je od Rima preko Akvileje, Emone, Siscije,Cibala,Sirmi juma,Singidunuma i Naisusa ka Konstantinopolisu. On je na svojoj sremskoj deonici prolazio juzno od Sida, zatim severno od Gibaraca, Bacinaca;Kukujevaca, Kuzmina i Martinaca, presecao liniju auto puta Beograd-Zagreb izmedju Martinaca i Lacarka a potom je juznom periferijom Lacarka dolazio do Sirmijuma. Pruzajuci se dalje ka istoku on je prolazio kroz Sasince , zatim juzno od Kraljevaca,a potom severno od Dobrinaca, Donjih Petrovaca i Krnjesevaca i produzavao ka Zemunu kod kojeg je prelazio Savu i napustao Srem. Rimski dunavski put pruzao se uz Dunav u pravcu Novih Banovaca, Surduka i Starog Slankamena. Zatim se odvajao od Dunava i nastavljao juzno od brda Kosevac u pravcu Krcedina i Cortanovaca, priblizno paralelno sa savremenim putem.Od Cortanovaca do Petrovaradina put je najverovatnije opet isao uz Dunav.Deonica puta od Petrovaradina do Nestina, kad je put napustao Srem i nastavljao preko Iloka ka Osjeku,poklapa se sa trasom savremenog puta,tako da je on prolazio pored Sremske Kamenice,Ledinaca,Ra kovca,Beocina,Cerevi ca,Banostora i Suseka.Na ovakav pravac pruzanja trase uticala je topografska situacija terena..na citavom tom sektoru put se nalazio izmedju strme dunavske obale ili vodoplavne doline s jedne i brdovitog venca Fruske gore sa druge strane. Put koji je povezivao Sirmijum Bononijom isao je najverovatnije paralelno sa trasom Sirmijumskog vodovoda, pocevsi od severne kapije Sirmijuma. Tim pravcem put se pruzao sve do Mandjelosa, zatim je dolinom "Ilijasa" isao prema Lezimiru. Severno od njega, rimski put se poklapao sa trasom savremenog puta koji vodi kroz Lezimirski kanjon, i tako isao sve do Svilosa.Od Svilosa put skrece ka Grabovu ,a potom nastavlja zapadnom obalom potoka Tekenisa, gde se uglavnom poklapa sa danasnjim letnjim putem Grabovo-Banostor.On se zavrsava u Banostoru, kod mosta u zapadnom delu sela. O putu Sirmium-Gensis zna se veoma malo. sudeci po najnovijim arheoloskim nalazima(sarkofazima i drukim rimskim gradjevinskim objektima) poklapao se sa sadasnjim putem Mitrovica-Jarak.^Navedeni rimski putevi svakako nisu jedini koji su postojali u Starom veku. Sa pravom se moze pretpostaviti da je mreza puteva bila vise razgranata,prvenstve no na juznom podrucju Srema koje gravitira prema Savi. Buduci daje konstatovano vise rimskih lokaliteta u obalnom pojasu prema Sremskoj Raci moze se smatrati da je jedan put prolazio i tim pravcem. Takodje se opravdano moze zamisliti da je jedan put koji je povezivao Ilok sa glavnim rimskim putem, negde na liniji Berkasovo-Sid-Adasevci, koji je mozda vertikalno presecao Srem do Sremske Race. Lokaliteti u Jarku,Hrtkovcima i Kupinovu ukazuju na mogucnost rimskih puteva uz levu obalu svave. Mnogobrojni rimski lokaliteti otkriveni na juznom podnozju Fruske gore u sirokom rasponu od Sida do Indjije predpostavljaju lokalne puteve koji su povezivali mnogobrojna velika imanja sa glavnim komunikacijama.Putev i su narocito odrzavani i obnavljani, sto dokazuju i pronadjeni miljokazi iz II, III i IV veka. T putevi postojali su i kasnije; njima su prolazile krstaske vojske,zatim Turci,Austrijanci i drugi osvajaci. Za sve do sada konstantovane rimske puteve karakteristicno je da su bili postavljeni na takvim mestima da se iznad njih ili u njihovoj neposrednoj blizini pruzaju i savremene komunikacije, sto ukazuje na veoma racionalan duh rimske drzavne organizacije.
odgoovorite sa citatom