[Grga]

Kada smo već kod dinosaura da malo obradimo i ovu temu pošto se uklapa u priču o Argonautima i njihovom dolasku na Jadran.
Prvo otkriće prisutnosti dinosaura u Istri dogodilo se 1934. godine. Austrijanac Adolf Bachofen-Echt, tvorničar piva i strastveni paleontolog, pronašao je na području rta Ploče na Velom Brijunu otiske dinosaura. Tijekom sljedećih desetljeća tragovi stopa pronađeni su na još nekoliko mjesta: na Punti Barbana i Punti Peneda na otoku Veli Brijun, na poluotoku Marlera pokraj Medulina i na obližnjem otočiću Levan. Tragovi se nalaze i na otočiću Fenoliga te u jednom manjem zaljevu u Premanturi. Najveće otkriće uslijedilo je 1992. godine kada je Dario Boscarolli, ronilac iz Monfalconea, slučajno na morskom dnu kod Bala, otkrio nalazište kostiju. To je prvi i zasad jedini otkriveni ostatak kostiju dinosaura na cijelom području Sredozemlja. Pronađene kosti govore o postojanju barem desetak vrsta dinosaura. Jedan od njih je brachiosaur, biljožder, jedan od najvećih koji su postojali na zemlji, čija je dužina tijela iznosila 20 do 25 metara, a samo dužina vrata gotovo 10 metara. Na svjetskom kongresu paleontologa u Pekingu, 1995. godine, ovaj je najnoviji nalaz prezentiran kao otkriće godine te su tada Bale uvrštene u Svjetski popis paleontoloških nalazišta. Dio izronjenih kostiju izložen je u vijećnici u Balama. Samo od sebe nameće se pitanje: Šta su tražile ove goleme životinje na krajnjem jugu Istre? Zalutali!? Pogriješili put!? Išli na kupanje!? Ne, ne, nije u pitanju ništa od ovoga, već nešto jako važnije. Bili su žedni. Išli su piti vodu, slatku vodu iz obližnje rijeke Po...
A da još malo zakompliciramo enigmu oko dinosaura!?
Vapnenačko područje rijeke Paluxy u Texsasu nekada je bila blatnjava ravnica. Ništa čudno, takvih ravnica ima po cijelom svijetu, ali ovo je posebno mjesto, jer su brojni dinosauri tamo ostavili svoje okamenjene tragove, što također nije niti rijetkost niti čudo, osim – što su pokraj ovih tragova pronađeni i ljudski... Eeee, sada se situacija već poprilično zakomplicirala. Da ne spominjem kako su antropolozi starost ovih nalaza smjestili u razdoblje od prije nekih 60-tak milijuna godina. Još se više zakompliciralo kada su izmjereni otisci. Dinosovi su bili dugački 47, a ljudski 40 cm. Šta prvo pada na pamet? Naravno divovi, jer su ove stope divovskih razmjera i morali su ih ostaviti ljudi prilično viši i snažnije građe tijela nego danas. Baš kako piše Biblija i stari pisac Heziod.
Zlobnici su odmah rekli da je ovo prevara i da su stope namjerno uklesana u kamen. Onda je dignuto, jedna za drugom, nekoliko vapnenačkih ploča i ispod svake su opet pronađeni tragovi stopala. Bilo je potpuno jasno da je rijeka Palaxy redovito i u velikoj visini mijenjala vodostaj... Za antropologe - velika zagonetka... i jedna još veća... Zbog čega se iznenada nivo vode prestao dizati i spuštati onako kako je to rijeka oduvijek radila?
Najeće iznenađenje izazvao je pronalazak prastaroga metalnoga čekića s dijelom drvene drške u jednom od slojeva vapnenačkih ploča. Metalni dio čekića je legura od 96.6% željeza, 0,74% sumpora i 2, 6% klora. Prilično egzotična mješavina za koju brojni fizičari kažu da je ovakvu smjesu današnjom tehnologijom nemoguće napraviti, ako je riječ o spoju klora i željeza u obliku metala.
Slične vapnenačke ploče eksploatiraju se u jednom kamenolomu u Njemačkoj, osim što se ovdje u slojevima često pronađu fosilizirani ostaci sitnijih životinja kao što su školjke, ribe, rakovi, ptice, razni kukci...
U jednom rudniku, također u Njemačkoj, duboko pod zemljom, na jednoj ploči ugljena pronađena je stopa dinosaura. Neriješiva zagonetka za znanstvenike. U Americi i Njemačkoj pronalaze arheološke artefakte u slojevima, dok se na jadranskoj obali sve vidi na površini tla ili u plićaku morske vode. Zaista zanimljivi fenomeni, ali samo na prvi pogled. Nije to baš tako komplicirano kako je predočeno svjetskoj javnosti. Idemo još malo pogledati šta kažu svjetske umne glave...

'U pustinji Sahare otkrivena je fosilna lubanja dinosaurusa mesoždera čiji su prvi rođaci živjeli i u Južnoj Americi i u Indiji. Taj nalaz ekipe znanstvenika, na čelu s paleontologom Sveučilišta Chicago, Paulom ****nom, pruža nove podatke o razdvajanju tri drevna južna kontinenta - Afrike, Južne Amerike i Indije. Novootkrivena vrsta dinosaurusa, stara 95 milijuna godina - inače druga nova mesožderna vrsta koju je paleontolog ****no otkrio u odvojenim ekspedicijama u Africi - ispunjava kritičnu prazninu u evoluciji mesoždernih dinosaurusa u Africi. Sada se može s mnogo većom sigurnošću ustvrditi da su se i Afrika i drugi južni kontinenti međusobno odvojili u relativno kratkom vremenskom periodu prije oko stotinu milijuna godina.Obje vrste mesoždernih dinosaurusa, koje je u Africi otkrio dr. ****no, potječu iz razdoblja Krede, kada je područje koje su oni nastavali bilo prekriveno širokim rijekama i travnatim nizinama. Danas je to pustinja, odnosno južni dio Sahare, koji se nalazi na području Republike Niger.
Ovo je još jedan podatak u prilog moje teorije o Zemljinim obratnicama, osim što se nikako ne mogu složiti s ovolikim milijunima godina. Jeste li se ikada zapitali otkuda toliko materijalnih dokaza o postojanju dinosaura starih "milijune godina", a uobičajeno je da za nekoliko mjeseci priroda promijeni dio krajolika koji ne možeš prepoznati, pa čak ako si tu rođen i odrastao!? Nikako se ne slažem sa pretpostavkom da su ove goleme životinje obitavale na Zemlji prije toliko milenijuma. Nema tu apsolutno nikakve logike. Vjerujemo u Boga, čitamo Bibliju, a ne vjerujemo niti Bogu niti Bibliji. Očit primjer licemjerja i slijeposti. Prihvatljivija mi je istina koja kaže da su dinosauri ipak postojali u biblijsko vrijeme i da nisu izumrli prije nekoliko desetaka milijuna godina, već mnogo, mnogo kasnije, a kako su najednom nestali, tu postoje razne teorije među kojima je u znanstvenom svijetu najprihvatljivija ona da ih je uništio golemi meteorit koji je u to vrijeme pao na Zemlju...(?)

Sama riječ dinosaur (grčki: strašni gušter) opisuje grupu životinja različitih veličina i svojstava koje su živjele u mezozoiskoj eri. Dinosauri su zavladali u doba Jure, opstavši 135 milijuna godina, sve dok ih prije 65 milijuna godina nije uništio asteroid. Njihovu vladavinu na Zemlji je također omogućio pad asteroida koji je uništio većinu biljaka i životinja srodnih krokodilima što su u trijasu prevladavali u svijetu. Računalni stručnjaci iz Sandije načinili su i simulaciju što bi se desilo kada bi maleni komet pao u Atlantski ocean. Došli su do zaključka da bi Florida podijelila sudbinu koja je u legendi zadesila Atlantidu. Komet promjera jedan kilometar, mase milijardu tona, kada bi udario pod kutom 45° u Atlantski Ocean doveo bi do trenutnog isparavanja 100 milijardi tona vode. Ta bi para stigavši u stratosferu dovela do stvaranja kristalića leda koji bi blokirali sunčevu svjetlost. Od središta sudara radijalno bi se širio val visine 100 metara...
I ta simulacija pomaže objasniti iznenadni nestanak dinosaura. Naime jedna od teorija jest da je sudar Zemlje s nekim asteroidom (ili meteoritom) prije oko 65 milijuna godina doveo do katastrofe, inicirajući niz klimatskih promjena koje su pak dovele do izumiranja mnogih vrsta života, uključujući i dinosaure...

Da katastofičari ne bi bili zakinuti, pobrinuli su se i fizičari, koji su za periodičko izumiranje života na Zemlji optužili neutrine. Neutrini su one neuhvatljive subatomske čestice koje nemaju električni naboj, imaju malu ili čak nikakvu masu, kreću se brzinom svjetlosti, a s materijom jedva interagiraju. Prema fizičaru J.I. Collaru, koji se upustio u dozimetriju neutrina, neutrini, nastali eksplozijom supernova, u interakciji sa živom materijom uzrokuju ogroman broj smrtonosnih tumora. Dennis Kent,
profesor geologije na sveučilištu Rutgers u New Jerseyu, navodi kako praktično živeći sami, dinosauri nisu imali konkurencije, pa su se razvili u čudoviša, na primjer u Tyrannosaurus rexa i Velociraptora. Jednom riječju, oni su zamijenili ranije brojne različite vrste grabežjivaca. Bilo je potrebno samo 50.000 godina da bi se dinosauri razvili u goleme životinje.