TEMA: Etrurci
Prikazati pojedinačan prilog
  #1  
Staro 15.01.2007, 20:57
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 65
prilozi: 1.439
Zahvaljivao se: 1.491
Dobio je 578 zahvalnice(a/u) za 201 priloga
Etrurci

Etrurci ( grcki:Tyrsenoi ili Tyrrhenoi,latinski:T usci ili Etrusci,etrurski-Rasenna )je narod koji je u Staro doba zivio na podrucju srednjeg dijela Apeninskog poluostrva(izmedju rijeka Arno i Tibar,danasnja Toskana Umbrija i Latium).Porijeklo etruraka ostaje zagonetka.Jedino poznato je da je na njihovu kulturu veliki utjecaj imala grcka kao i kultura Bliskog Istoka.Jedan broj grckih kao i rimskih pisanih izvora o Etrurcima je vremenom izgubljeno.Posebno "Tyrrhenika"koju je naposao rimski car Klaudije,a koja je sadrzavala 20 dijelova,je mogla doprinjeti rasvjetljavanju Etrurske kulture.
Porijeklo Etruraka je jos u Staro doba bila tema oko koje su se lomila koplja.Tako grcki pisac istorije Herodot (5 vijek p.n.e.)tvrdi da oni potjecu iz Lidije.On opisuje da je, zbog tragicne gladi koja je vladala,lidijski kraljevski sin Terrehenos jedan dio naroda preveo na drugu stranu Sredozemnog mora da bi tamo zapoceli novi zivot.Tako su dosli na podrucje srednje Italije odakle su potisnuli starosjedioce Umbre.Ovoj teoriji ide u prilog i nadgrobna stela pronadjena na otoku Lemnosu ,u blizini stare Lidije ,na kojoj je urezan natpis na pismu koje mnogo lici na etrursko pismo.Jos jedno otkrice novijeg doba bi moglo biti potvrda ove teorije.Naime,nedavn o je otkriveno da Homerovoj Ilijadi u kontekstu o Troji pominje jedno Etrursko ime-"Lethos".Lethos je bio otac dvojice vodja Pelazgena,naroda koji je zivio u blizini Troje,a Pelazgeni je stari naziv za Tyrsanoi-Etrurke. (Breekes)
Dionis Halikarnasanin(Dyoni sius Halicarnassus)smatra da je Herodotova postavka neispravna.On je napravio poredjenje izmedju Lidijaca i Etruraka njegovog doba i zakljucio da nemaju nista zajednickog.On je smatrao da su Etrurci domicilno stanovnistvo.Za Herodotovu teoriju ima vrlo malo materijalnih dokaza ,jer vecina arheoloskih predmeta svjedoci o zanatskoj tradiciji ciji korijeni se pronalaze u apeninskoj kulturi bronzanog doba.(2000 god p.n.e.)
Po svenu sudeci da etrurci potjecu iz sane danasnje Toskane pa bi se tzv.Villanova kultura mogla smatrati ranom fazom Etrurske kulture.Ova kultura se pocinje razvijati u 12 vijeku p.n.e. ali se izrazito manifestuje tek u 9 vijeku p.n.e.Karakteristicn i predmeti iz ovog perioda su keramika,urne i posebno metalni pojasevi i fibule.Etrurci su bili poznati po vjestini obrade metala.Bronzani nakit iz ovog perioda je bio bogato ukrasen.Sto se tice fibula moze se govoriti o tri vrste.Prva vrsta,takozvana zmijska fibula,je izradjena od tanke, masivne,bronzane zice,ponekad sa vise namotaja,koju su nosili iskljucivo muskarci(pronadjene u grobovoma zajedno sa sljemovima,oruzjem i nozevima za brijanje).Drugu vrstu ,sa nesto sirim lukom izradjenim od suplje,a ponekad i od masivne bronze,(pijavicasta fibula),kao i trecu vrstu,od suplje bronze i otvorenog luka(brod fibula)nosile su iskljucivo zene.
Tokom ovog perioda su mrtvi bili kremirani a njihov pepeo je bio smjestan u bikonicne(dvodjelne) urne.Ove urne su bile visine od 30-40 cm.i izradjene rukom u obliku njihovih koliba ( od pruca i ilovace )od neciste i grube gline.Donji dio je bio prekrivan poklopcem koji je imao oblik posude za pice ili,ako se radilo o poginulom vojniku,u obliku sljema.U urne ili pored su stavljani grobni prilozi:vojna oprema i oruzje,keramika i nakit.
Etrurska stvarna civilizacija pocinje krajem 8-og vijeka p.n.e.kada uspostavljaju bliske kontakte sa Grcima iz grckih kolonija na jugu Italije i Fenicanima.Ovi kontakti su doveli do prodora grckih i istocnjackih ideja i stilova u etrursku kulturu i umjetnost.Oni prihvataju grcko pismo i grcku mitologiju.Posto su ova dva naroda bili poznati moreplovci,Etrurci po njihovom uzoru grade vlastitu flotu i osnivaju velike pomorske gradove.Oni su postali poznati i ozloglaseni pomorci i gusari tako da je po njima i more uz obalu Italije dobilo ime po njima (Tirensko more)
Trgovina je postala glavni izvor napretka.Trgovalo se rudama zeljeza i bakra,kojih je etrurija imala u izobilju,keramikom i metalnim proizvodima od bakra i bronze.Uvoz se sastojao od luksuzne robe,slonovace,zlata i grckih vazni.Pored Puna,na africkoj sjevernoj obali ,i grga,iz grckih kolonija na istoku i jugu Italije,etrurci su bili jedna od najvaznijih trgovackih sila u Sredozemlju.U velikim dijelovima Evrope su pronadjeni tragovi etrurske trgovacke aktivnosti.Pored bogate zemljoposjednicke aristokratije dolazi do stvaranja bogate trgovacke klase sto ubrzana razvoj etrurskih gradova.Ovaj razvoj gradova privlaci zanatlije iz Grcke , koji sa sobom donose tehniku livenja bronze,izrade terakota keramike.U tom periodu se pojavljuju figure od bronza i to ne samo obicnih zivotinja,lavova i pantera,nego i figure grifona sfingi itd.U ovom periodu,posebno na jugu u razvijenim gradovima, stari ritual kremiranja pokojnika pocinje praviti mjesto jednostavnom ritualu sahranjivanja.ZA ovaj period je karakteristicna tvz.bucero(bucchero) keramika koja je polagana pored pokojnika u grob.Od grka naucenoj keramici su Etrurci dali svoj karakter.Ova keramika je pravljena od gline ,koja je sadrzavala primjese zeljeza ,koja se zatim zagrijavala u zatvorenim pecima sto joj je davalo crnu, zatvorenu ,svjetlucavu boju.Ime za ovu keramiku je izvedeno od spanskog imena za juznoamericku keramiku a doslovce znaci "ona koja smrdi na jarca"
Na umjetnost kovanja metala umnogome su uticali kontakti sa istocnjackim narodima.Tako se javlja izrade zlatnog nakita tehnikom granulata(vrlo fina zlatna zrnca se slazu na podlogu) i filigran(izrada nakita od zlatne zice)
Prema starim zapisima Etrurci su zivot shvatali vrlo lako.Bili su pravi uzivaoci u zivotu.Zivjeli su u raskosi a muskarce za stolovima su posluzivale gole ropkinje a zene su dijelili medjusobom.U gradovima su zivjeli u kamenim kucama,nosili su urednu odjecu i obucu,a zene su im svoju ljepotu isticale toaletnim artiklima,sredstvima za uljepsavanje i zlatnim nakitom.Svirka frula(jedan tip dvojnica),ples i teatar su uljepsavali njihov svakodnevni zivot.Iz svega ovoga proizilazi da su Etrurci zivjeli na mnogo visem stupnju civilizacije od ostalih italijanskih naroda.To se moze zakljuciti i iz toga sta su ostavili iza sebe:hramove,kipove i posebno oslikane grobne prostorije pune nakita i upotrebnih predmeta nerijetko od zlata,srebra i slonovace.
Etrurija je bila savez 12 najmocnijih gradona od koji je svaki imao svog vlastitog kralja.Vrhovni kralj kojeg su birali je kao obiljezje statusa nosio dvosjeklu sjekiru(bipennis).Re ligija je imala vrlo vazno u nacinu zivota Etruraka.Sveobuhvatn o pitanje je bilo;kako covjek moze doznati volju bogova?Svestenici su raznili zbog toga,sto su Rimljani nazvali"etrurska disciplina"jedno etrursko ucenje.Poznati su "heruspici"gleda ci u jetru.To su bili svestenici koji su po karakteristikama jetre zrtvovanih zivotinja odredjivali volju bogova.Isto se radilo sa putanjama munja,prostiranju groma,letu ptica i zvjezdama.
Ko je bio bolestan mogao je bogove zamoliti za ozdravljenje.Cesto je ta molitva isla zajedno sa poklonom bogovima u obliku bolesnog dijela tijela.Cesto je bila prilagana od keramike izradjena glava,sto je kod Etruraka bio najvazniji dio tijela i simbol cijelog covjecijeg tijela.Pored glave su takodje bili prilagani i drugi dijelovi tijela od keramike:stopala,sak e,noge,prsa,pa cak i pojedini unutrasnji organi kao i seksualni organi.Pored ovih bili su prilagani i kipovi i figure od bronze.Kada bi se oltar napunio fotivni predmeti su bili zakopavani u unutrasnjosti hrama.Ovi predmeti su vrlo dobro sacuvani sto pomaze naucnicima da odgonetnu pojedinosti iz etrurskog nacina zivota.
Etrurski hramovi su bili izgradjeni od kamena i drveta.Kameni blokovi su bili upotrebljivani u temeljima,podijumima ,a u nekim slucajevima za izgradnju "cella"centralno g dijela gdje je stajao kip koji je predstavljao nekog od bogova.Gornji dio hrama je bio napravljen od drveta i pokriven ukrasenim crijepom od terakote koji je trebao gradjevinu zastititi od vremenskih uticaja.Takodje,crij epovi koji su prelazili ivicu krova su bili ukraseni ,najcesce Gorgo glavama,Selenima(mus ki slijedbenici boga vina Dionisa,mjesavina covjeka i konja)Kao i glavama Maeneda,zenskim slijedbenicima istog boga.
Etrurcani su vjerovali u zagrobni zivot.Zelja etrurske aristokratije za jednim uredjenim i komfornim zagrobnim zivotom je dovela do toga da su svoje grobne prostorije uredjivali sa istom paznjom kao i svoje gradove.Ni jedna do sada otkopana etrurska nekropola ne prikazuje to bolje nego Banditaccia groblje kod grada Kare(Caera)Ova nekropola,koja je bila u upotrebi od 700-400 god p.,.e. i zauzima povrsinu od stotine ari,ima ulice i trgove i glavnu ulucu po kojoj su bogati prevozeni do svog zadnjeg pocivalista.Grobovi u koje su bili polagani bili su snabdjeveni svim za cim bi duse pokojnika imale potrebu.Na pocetku su grobovi pravljeni od kamena pjescara,prekrivenog gomilom zemlje(tumuli),da bi kasnije bili gradjeni u velicini pravih kuca.Za bogate su pogrebne tombe bile uklesane u stijenu.Ove su cesto bile ukrasene slikama i svim predmetima koje bi mrtvi aristokrata trebao u carstvu mrtvih.Karakteristic no za ovaj period su kanape,velike urne u obliku kovcega ukrasene reljefom na cijem poklopcu je bio predstavljen pokokojnik.

Etrurska pismenost pocinje prihvatanjem grckog pisma pocetkom sedmog vijeka p.n.e.Najstariji zapisi poticu iz ovoga perioda.Mnogi zapisi su izgubljeni tijekom vremena,a do sada je pronadjeno oko 10000 zapisa na etrurskom jeziku.Izuzev malog broja duzih napisa ,to su uglavnom kratki napisi na fotivnim predmetima ,slikama iz pojedinih tombi ,ogledalima(po nekim izvorima glavni izvozni atrikal etruraka)i na keramici.Najduzi zapis je jedna knjiga ispisana na lanenom platnu koje je isjeceno na trake kojim je bila obmotana jedna egipatska mumija.Taj zapis sadrzi 1300 rijeci a cuva se u Narodnom muzeju u Zagrebu gdje je mumija dospjela u 19 vijeku.Duzi napisi su sacuvani jos na crijepu iz Kapue,kamenu medjasu pronadjenim u Perudji,kao i dvijezickom napisu na zlatnim plocama iz Pirgije .Mada je zapise na etrurskom lako procitati,zato sto koristi grcka slova,njihovo znacenje je tesko razumjeti.Do sada su naucnici uspjeli razjasniti samo oko 200 rijeci.Jedino je zapis sa zlatnih ploca iz pirgije bacio nesto svjetla na znacenje rijci i gramatiku zato sto je uporedno napisan i na fenicanskom jeziku.
Najvazniji period za Etrurke je bio 6-ti vijek p.n.e.Oni tada sire svoje "carstvo"na sjever do podnozja Alpi i na jug do Kampanije.Preko mora su dosli do juzne obale korzike gdje sklapaju savez sa Kartaginjanima protiv grka iz grckih kolonija(magna grcka)Grad Rim mozda nije osnovan od strane Etruraka ali je sigurno izgradjen u jedan moderan grad.Za vrijeme vladavine etrurskih kraljeva: Tarquinius Priscus-a(616-579 god p.n.e.)Servius Tullius-a(579-534 god p.n.e.)i Tarquinius Superbus-a(534-509 god p.n.e.)su izgradjene mnoge monumentalne gradjevine(hramovi posveceni Jupiteru,Diani,Fortu ni,Mater Matuta,zatim reorganizaciju Circus Maximus za konjske utrke,prosirili drenazni i kanalizacioni sistem itd.) a od nekoliko razbacanih gradjevina napravili Najveci grad u Sredozemlju koji se prostirao na 300 hektara i u kom je zivjelo izmedju 40 i 80 hiljada stanovnika.Rimljani su od njih su Rimljani naucili tehniku gradnje svodova i lukova,krvave borbe gladijatora poticu od etrurskih pogrebnih rituala.Gradnja hramova i predskazivanje buducnosti pomocu unutrice zrtvovanih zivotinja,leta ptica i polozaja zvijezda, kao i religija i predstavljane bogova je ono sto su Etrurci ostavili Rimljanima.

Posto Etrurci nisu mogla uspostaviti jedinstvo na podrucju Italije njihova moc pocinje u 6-om vijeku p.n.e. polako opadati.Prvo dozivljavaju veliki(524 god p.n.e.) poraz od strane Grka iz grckih kolonija pod vodstvom Hiro I od Sarakuse.Dalje polako gube uticaj u Canpaniji i Latiumu ,a vladajuca etrurska dinastija Tarquini bivaju protjerani iz Rima 509 god p.n.e.Tek se 396 god p.n.e. pcinjati nazirati kraj kada su Rimljani osvojili njihov jaki grad Vuc.Kratko poslije toga (390 god p.n.e.)Gali koji su upali u Italiju im zadaju posljednji udarac.Rimljani su poslije protjerivanja Gala zauzeli svu teritoriju koja je pripadala Etrurcima.256 god p.n.e.je zauzet i zadnji etrurski grad Volsinium.90 god p.n.e.Etrurci od Rimljana dobijaju gradjansko pravo cime je zavrsena potpuna asimilacija Etruraka u Rimsku Imperiju.Tako su Etrurci izgubili svoja obiljezja mada se njihov jezik,uporedo sa rimskim,zadrzao do pocetka Nove ere.

Kada se u Evropi prica o proslosti kaze se da su Stara Grcka i Stari Rim ti koji su postavili temelje zapadnoj civilizaciji.Etrurci se u toj prici jedva pominju mada su u toj Evropi zivjeli preko 700 god.
Sovinizam i pretjerani nacionalni ponos rimskih istoricara, koji su se macehinski odnosili prema istoriji njihovih direktnih ucitelja Etruraka ,je doprinjelo tome da ova padne u skoro potpuni zaborav.Ta istorija previse podsjeca na proslost koju bi Rim najradije zaboravio.
prikačene grafike
Tip dokumenta: gif etruria.gif (41,5 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et1_ag.jpg (15,9 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et3_ag.jpg (12,5 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg urnenvaas.jpg (5,0 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et3_bg.jpg (13,8 KB, 11x prikazano)
Tip dokumenta: jpg elmo.jpg (64,0 KB, 7x prikazano)
Tip dokumenta: jpg inv1502.jpg (24,8 KB, 8x prikazano)
Tip dokumenta: jpg arm-p128.jpg (4,8 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg bucchero.jpg (35,1 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et5_bg.jpg (11,4 KB, 11x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et5_ag.jpg (26,5 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 030.jpg (20,3 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et23_ag.jpg (19,1 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et23_bg.jpg (13,5 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg tempel_etrusk.jpg (32,2 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg lamina_01.jpg (17,7 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg lamina_02.jpg (19,9 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg lamina_03.jpg (18,9 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: gif cippo_perugia.gif (61,5 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: gif cippo_perugia_01.gif (13,7 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: gif cippo_perugia_02.gif (34,0 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Cortonensis1.jpg (47,5 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: gif lemnos_stele.gif (17,5 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg etruscotutto.jpg (12,7 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg mummiazagabria.jpg (19,5 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg texte_etrusque.jpg (16,5 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg tombe1.jpg (14,0 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg augurs1.jpg (38,3 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg danseurs1.jpg (28,7 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg danseurs2.jpg (34,7 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg etr_feest.jpg (52,2 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg cerveteri4.jpg (21,6 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et11_bg.jpg (16,2 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg etr05.jpg (4,5 KB, 0x prikazano)
Tip dokumenta: jpg inv1438.jpg (27,5 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg img_05_small.jpg (6,1 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg lijkwagen.jpg (49,3 KB, 8x prikazano)
Tip dokumenta: jpg can-u59.jpg (4,4 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg minaxes.jpg (28,0 KB, 8x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et29_bg.jpg (17,7 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg pyrgi.jpg (59,0 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et13_ag.jpg (12,3 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et13_bg.jpg (11,6 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et19_bg.jpg (11,1 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et27_ag.jpg (19,2 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: jpg ee279.jpg (4,5 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg tarqui_rep.jpg (16,7 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 019092.jpg (16,9 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg villanova.jpg (32,4 KB, 8x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et27_bg.jpg (15,9 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg jupiter_tempel.jpg (37,6 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg circusmaximus_2.jpg (74,0 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: jpg mone-ee.jpg (5,0 KB, 22x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et29_ag.jpg (15,6 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et17_ag.jpg (24,6 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg et17_bg.jpg (19,0 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 22.jpg (3,6 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg etr_01.jpg (5,7 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: gif vaso_francois_small.gif (21,5 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 03.jpg (3,6 KB, 4x prikazano)
odgoovorite sa citatom