Prikazati pojedinačan prilog
  #95  
Staro 15.07.2009, 22:56
Grga Grga je offline
Iskusni korisnik
 
Registriran : 03.02.2007
Starost: 68
prilozi: 497
Zahvaljivao se: 28
Dobio je 67 zahvalnice(a/u) za 49 priloga
Odisejeve pustolovine

Većina grčkih junaka vratila se kući, osim Odiseja koji je još deset godina lutao nepoznatim morima.
Neću opisivati sve njegove doživljaje već samo one koji su najzanimljiviji baš za moju teoriju, a nikako se nisu uklapali kod širokog kruga čitateljstva i baš tu je bit same Homerove Odiseje...
Sve što je smatrano izmišljotinom i mitom meni se savršeno uklapalo u teoriju. Svejedno, moram ukratko opisati ono što su drugi pisci smatrali važnim:

''Zbog svojih zločina, uključujući ubojstvo tebanskih ratnika dok su spavali, bogovi su osudili Odiseja da izdrži deset godina nevolja prije nego što se vrati kući. No, ostali su Grci počinili teške zločine, primjerice ubojstvo kralja Prijama ili Ajantovo silovanje Kasandre, što je razbjesnilo Atenu jer Kasandra bješe njezina svećenica. Odisej je potom savjetovao Grke da kamenuju Ajanta zbog njegova zločina, ali Grci su odbili, a gnjevna je Atena poslala oluju koja je uništila većinu grčke flote''.

''Odisej je sa svojim ljudima stigao na teritorij Kiklopa te su naišli na veliku pećinu. Ušli su u nju i napravili gozbu jer su pronašli svakojaku hranu. Nisu znali da je pećina dom Kiklopa Polifema, jednookog diva, koji se uskoro vratio. Polifem ih je zatočio u pećini blokirajući izlaz velikim kamenom koji smrtnici nisu mogli pomaknuti. Svakog je dana jeo par muškaraca, ali ubrzo je Odisej smislio kako će pobjeći.

Odisej mu je dao nerazrijeđena vina da ga napije. Kad ga je Polifem pitao kako se zove, Odisej je rekao - Nitko. Da bi mu zahvalio na vinu, Polifem je rekao da će ga posljednjega pojesti. Kad je div pijan zaspao, Odisej i njegovi ljudi pretvorili su bor u veliko koplje, koje su pripremili dok je Polifem vani čuvao svoje stado, i oslijepili ga. Polifem je jecao i zapomagao, a ostali su ga Kiklopi čuli i pitali tko mu je probo oko. On je uzvratio - Nitko. Kiklopi su otišli misleći da je poludio ili je žrtva bogova.

Ujutro je Polifem maknuo kamen s ulaza da bi pustio ovce na ispašu. Budući da je bio slijep, nije mogao vidjeti Odiseja i njegove ljude, ali opipao je vrhove ovaca, da ih slučajno nisu zajahali. Međutim, oni su se privezali ispod ovaca i tako pobjegli i uskočili u svoje brodovlje.

Kad su odmakli, Odisej je viknuo Polifemu svoje ime i pobjedonosno uzviknuo. Gnjevni je Polifem bacio ogromnu stijenu na njih, ali promašio je jer ih nije mogao vidjeti. Potom se pomolio svome ocu Posejdonu, znajući sada Odisejevo ime, da ne dopusti Odiseju da se vrati na rodnu Itaku ili da samo on stigne u stranome brodu, a da mu cijela posada umre''.

''Odisej je došao i u Eoliju, dom Eola, boga vjetra. Eol je bio gostoljubiv prema Odiseju i njegovoj posadi, a Odisej mu je zauzvrat pričao zanimljive priče. Eol mu je također dao vreću ispunjenu vjetrovima koji bi ga odveli kući. Odisejevi su ljudi pomislili da je unutra blago jer je Odisej stalno čuvao vreću ne spavajući. Odlučili su je otvoriti prije nego što su stigli kući, a odmah ih je jaka oluja vratila u Eoliju, a Eol im više nije htio pomoći jer je mislio da su ih bogovi prokleli. Odisej je morao opet krenuti na put iz Eolije na Itaku''.

''Stigli su do Telepila, uporišta Lama, kralja Lestrigonaca. Odisej je poslao dva vojnika i glasnika koji su susreli urođenicu. Pričekali su njezina muža, a kad je stigao, razderao je glasnika, a vojnici su kroz prozore pobjegli na brod. Lestrigonci su bili ljudožderi i napali su Odisejeve ljude stijenama, potopivši sve brodove osim jednog''.

''Stigli su potom na Kirkin otok gdje je Odisej poslao ljude da izvide teritorij. Kirka ih je pozvala na gozbu koja je bila začinjena magičnim napicima, a potom ih je čarobnim štapićem pretvorila u svinje. Samo je Euriloh uspio pobjeći i obavijestiti Odiseja. Odisej je zatim krenuo spasiti svoje ljude, ali presreo ga je Hermes rekavši da će mu dati posebnu biljku koja će spriječiti Kirkinu čaroliju. To je i bilo učinjeno te je Kirku natjerao da njegove suborce pretvori iz svinja opet u ljude.Kirka se zaljubila u Odiseja i nije htjela da ode, ali nakon godinu dana ipak ih je pustila da odu.
Na Kirkinu je otoku Elpenor, najmlađi član Odisejeve posade, umro. Prema jednoj inačici mita pao je s Kirkina krova te ga je pad ubio, a prema drugoj umro je nakon što je otišao s otoka kad ga je otpuhao snažan vjetar te je umro na brodskoj palubi. Posada je, nakon što je umro, vidjela bijelu pticu koja je proletjela te su to shvatili kao da ih njegova duša vodi dalje, a da je njegovu smrt uzrokovala boginja Atena''.

''Odisej je želio razgovarati s Tiresijom te su se uputili do rijeke Aheront u Had gdje su prinijeli žrtve da bi mogli razgovarati s mrtvim dušama. Odiseju su njegova majka, suborac Elpenor i Ahilej dali razne savjete kako da prođe prepreke koje ga čekaju. Odisej je žrtvovao ovna te je krv privukla duhove. Zadržao ih je u zaljevu i zahtijevao da razgovara s Tiresijom koji mu je rekao kako da prođe Helijeva stada i vrtlog Haribdu.
Tiresija je rekao Odiseju da, nakon što se vrati na Itaku, mora prinijeti žrtvu Posejdonu da bi ga umirio. Također mu je rekao da će, ako to učini, umrijeti kao mudar i star čovjek''.

''Nakon putovanja u Had opet se vratio na Kirkin otok, a Kirka ga je upozorila na Sirene koje bi ga mogle uništiti te mu je savjetovala da ili začepi uši ili, ako baš mora čuti njihov pjev, bude privezan za jarbol, tako da ne može slijediti zvuk i tako postati nepovratno izgubljen. Potom su krenuli s Kirkina otoka.Njegovi su ljudi začepili uši voskom, a on im je zapovjedio da ignoriraju njegova zapomaganja. On je sam bio privezan za jarbol - htio je zbog znatiželje čuti pjesmu, a suborcima je rekao da mu je Kirka rekla da je mora čuti. Tako su uspjeli proći pokraj Sirena.
Kirka mu je također bila rekla da će imati izbor - može proći ili prvim putem koji su prošli samo Jazon i Argonauti kojim mogu umrijeti ili svi ili nitko, ali Odisej bira drugi put. Na njemu su bile dvije strašne nemani - Skila i Haribda. Skila je imala šest glava i mogla je pojesti šest ljudi. Odisej je poslušao savjet i plovio blizu Skile koja je pojela šest njegovih ljudi, ali ostale nije dirala. Odisej nije prije toga rekao svojoj posadi što ih čeka da se ne bi uspaničili jer bi onda svi završili u personifikaciji vrtloga - Haribdi. Ovo je pobunilo posadu, ali nastavili su dalje''.

''Odisej je s posadom stigao na otok Trinaciju gdje je Helije držao svoja sveta stada. Tiresija je upozorio Odiseja da ne diraju tu stoku. Odisej nije htio isprva pristati na otok, ali izbila je pobuna u posadi te je nevoljko pristao, ali zapovjedio im je da ne diraju stoku. Posada je ipak odlučila uhvatiti i pojesti životinje. Čuvarice otoka - Lampetija i Fetusa - rekle su svome ocu Heliju što se dogodilo. Helije se požalio Zeusu rekavši da će skriti Sunce ako ih ne izvede pravdi. Zeus je uništio brod munjom i ubio sve ljude osim Odiseja''.

''Odiseja je, nakon brodoloma, more izbacilo na Ogigiju gdje je živjela nimfa Kalipso, Atlantova kći. Bili su ljubavnici sedam godina i nije ga pustila da ode, obećavši mu besmrtnost ako ostane. Odiseja je jako privlačila po noći, ali po danu je plakao za svojim domom i obitelji.Nakon sedam godina, bogovi su odlučili da je vrijeme da ga Kalipso pusti. Zeus je, na Ateninu intervenciju, poslao Hermesa da to kaže nimfi. Odisej je potom otišao na splavi opskrbljenoj s hranom, vodom i vinom''.

''Ubrzo je njegov stari neprijatelj Posejdon poslao oluju koja ga je izbacila na otok Sheriju gdje su živjeli Feačani. Ondje ga je pronašla Nausikaja, kći kralja Alkinoja. Uz malu Ateninu pomoć, stigao je do dvora.Ondje ga je kralj velikodušno primio. Na gozbi je dvorski pjevač pjevao o Trojanskome ratu, a Odisej je zaplakao. A potom je kralju ispričao tko je i sve o svojim doživljajima. Nakon toga, Feačani su mu ponudili da ga brodovima odvedu na Itaku. Bez obzira na Posejdona koji je htio spriječiti Odisejev povratak, Zeus ga je uvjerio da to ne učini te je okrenuo brod i poslao Odiseja kući''.

''Na Itaki, Odisejeva je žena Penelopa odbijala mnoštvo prosaca. Odisejev je sin Telemah odrastao, njegov je otac Laert bio shrvan, ali njegova je majka Antikleja umrla od tuge. Odiseja je, pri dolasku, Atena pretvorila u prosjaka, da bi se mogao osvetiti proscima. Odisej je, pod imenom Eperit, stigao do svoga doma, gdje ga je njegov vjerni pas Argo prepoznao i mahao repom, ali Odisej je morao biti ravnodušan da ga se ne bi otkrilo, a pas je umro od tuge. Odiseja je potom dočekao njegov čuvar svinja, Eumej, koji ga nije prepoznao, ali ugostio ga je i lijepo se odnosio prema njemu te se pokazalo da mu je još uvijek vjeran. Došao je na dvor rekavši da ima vijesti o Odiseju za Penelopu. Dok mu je prala noge, prva ga je prepoznala njegova stara dadilja Eurikleja po ožiljku, ali on joj je zapovjedio da šuti. Odisej je također doznao da mu je Penelopa cijelo vrijeme vjerna (što se za njega i ne bi moglo reći). Naime, ona je rekla da će se udati kad završi s tkanjem pogrebne tkanine, ali svake ju je noći, nakon što bi je istkala, ponovno rasparala. Na posljetku ju je jedna od sluškinja izdala proscima koji su potom zahtijevali da si izabere muža. Prosci su potom jeli, pili i pustošili Odisejev imetak. Prerušeni je Odisej rekao Penelopi da je vidio Odiseja i da je on rekao da Penelopinu ruku može dobiti onaj tko odapne stijelu preko dvanaest držaka sjekira. Naime, to je išlo u Odisejevu korist, jer samo on mogao je upravljati vlastitim lukom. Penelopa je potom proglasila što je Odisej rekao. Prosci su pokušali, ali nijedan nije uspio. Potom je Odisej uzeo luk u ruke i uspio. Atena ga je raskrinkala, a on je uz njezinu te Telemahovu i Eumejevu pomoć ubio sve prosce, osim Medona i Femija. Medon je bio pristojan prema Penelopi, a Femije je bio mjesni pjevač koji je bio prisiljen pomoći proscima. Penelopa još uvijek nije bila sigurna je li to njezin muž te ga je podvrgla iskušenju. Pred njim je rekla sluškinji da napravi Odisejev krevet i da ga makne iz spavaonice. Odisej je bio začuđen jer je znao da je krevet sagrađen iz debla maslinova drveta koje je ujedno bilo i temelj cijele kuće - krevet se stoga nije mogao pomaknuti. To joj je rekao, a budući da je to samo njih dvoje znalo, Penelopa mu se bacila u zagrljaj. Na posljetku Odisej sreće svoga oca Laerta, a Atena je smirila zaraćene strane - obitelji prosaca koje su se htjele osvetiti. Ovdje Homerova Odiseja završava, ali Odisej bi trebao napraviti još jedno putovanje, prema Tiresijinim riječima, da bi mogao živjeti sretno i umrijeti mudar u dubokoj starosti''...

Eto, tu je ukratko opisano Odisejevo desetogodišnje lutanje nepoznatim krajevima, ali gledano očima nekih drugih pisaca. Ovaj dio moga pisanja Odiseje najprostije bi se moglo nazvati onim poznatim kompjutorskim riječima ''copy– paste'', ili u prijevodu ''kopirati'' (na drugo mjesto) i ''zalijepiti''...
Ali...
Nije sve bilo baš tako prosto i jednostavno. Homer opet u detalje opisuje neke neobične događaje koji se očigledno nisu uklapali u današnju naprednu tehnologiju, pa su zbog misterioznog pisanja namjerno preskočeni.
Znate onu poznatu znanstvenu izjavu:
''Pronađeni su arheološki nalazi - na mjestu gdje nikako ne bi smjeli biti''...

ODISEJ KOD NIMFE KALIPSO

Grci, koji su preživjeli, što rat pod Trojom, što oluje na moru, sretno se vratiše kući, svi osim Odiseja, koji je kojekud lutao gonjen nekom neobičnom sudbinom. Poslije nekoliko pustolovnih doživljaja, Odiseja je, nakon jednog brodoloma, more izbacilo na Ogigiju, gdje je živjela nimfa Kalipso, Atlantova kći. Bili su ljubavnici sedam godina i nije ga pustila da ode, obećavši mu besmrtnost ako ostane. Odiseja je jako privlačila po noći, ali po danu je plakao za svojim domom i obitelji. Nije pristao na ovu ideju jer je i dalje bio ''vjeran'' svojoj ženi Penelopi, stoga je vijeće bogova, nakon sedam godina, odlučilo da se Odisej mora osloboditi okova kneginje Kalipso...

''Hermo, glasnik bogova, poslan je na Ogigiju kako bi lijepoj nimfi objavio neopozivu odluku Zeusovu da je stradalniku dosuđen povratak u domovinu. Atena sama sveže pod noge zlatne ambrozijske sandale, u kojima je mogla letjeti preko vode i kopna, uze u ruke golemo koplje s čvrstim oštrim šiljkom od mjedi, kojim je poneke junake u boju svladala, vine se naglo s kamene glavice Olimpske gore i začas stigne do otoka Itake na zapadnoj obali Grčke, pred palaču kneza Odiseja''...

U oči odmah upada ''kamena glavica'' planine Olimp. Kakva je to kamena glavica na presniježnoj planini Olimp? To može biti samo nešto iznad brda...
Ili..
Atenine sandale kojima je mogla letjeti kopnom i morem. Ako vam nije jasno možda pomogne jedan detalj freske manastira Studenica u Srbiji, gdje se iznad, na križ razapetog Isusa, vide osobe u nekakvim letećim ''balonima''.

Proširujem temu i pomalo se gubim u dokumentima, stoga, vratimo se knezu s Itake i njegovim lutanjima. Po jednoj legendi otok Ogigija bio je otok Mljet u Jadranu i na ovom otoku Odisej je izdržavao sedmogodišnji ''zatvor'', blažen među ženama, jer je nimfa Kalipso imala i svoje sluškinje.
U potpunosti se slažem s ovom pretpostavkom.

Sustava mljetskih slanih jezera što predstavljaju jedinstveni geološki i oceanografski fenomen u kršu, značajan u svjetskim razmjerima. Ova dva jedinstvena morska jezera, bila su prvotno, oko 10.000 godina, slatkovodna, negdje sve do početka kršćanske ere.
Veliko jezero (zapravo, zaljev koji je kod Solina povezan s otvorenim morem) nastalo je potapanjem kraškog polja. Veliko jezero ima površinu od 1,45 km2, najveća mu je dužina 2,5 km, a širina 1 km. Najveća dubina Velikog jezera iznosi 46 metara. Veliko se jezero spaja s otvorenim morem dugim i širokim kanalom, na mjestu koje se zove Veliki most, a od tog se mjesta širi u Solinski kanal i zatim se spaja s otvorenim morem. Veliki je most prije 1960. godine bio plitkiji i uži nego danas, što je rezultiralo stvaranjem jake morske struje, koja se mjenjala svakih šest sat. Za vrijeme plime ili oseke struje je ili ulazila ili izlazila iz jezera. Na tom su mjestu benediktinci izgradili mlin, kojeg je pokretala struja, i služio je za proizvodnju soli (mjesto Soline, u neposrednoj blizini, po tome je dobilo ime). Veliki je most srušen 1958. godina kako bi predsjednik SFRJ Josip Broz Tito mogao ući u jezero sa svojom jahtom. Malo jezero se nalazi na sjeverozapadnom dijelu velikog jezera i sa njime je spojen kanalom dugim 30 metara i dubokim do 0,5 metara, kroz koji također ovisno o plimi i oseki, teče jaka morska struja. Kanal se nalazi na mjestu koje se zove Mali most. Površina jezera iznosi 0,25 km2, a najveća mu je dubina 29 metara. More se u Malom jezeru slabo izmjenjuje pa ono ima svojstvo lagune.U 3. stoljeću rimljani su sagradili ljetnikovac u zaljevu, koji je bio potpuno zaštićen od udara bilo kojih vjetrova, ali su za odabir lokacije za gradnju palače bili presudni blizina i izvor pitke vode, koji još uvijek postoji u mjestu.
U južnom dijelu Velikog jezera nalazi se maleni otočić Sveta Marija veličina 120 m x 200 m. Na njemu su pronađeni ostaci rimske građevine, ali je daleko najpoznatiji po benediktinskom samostanu koji su na otok došli u 12. stoljeću.
Još nešto zanimljivo vidi se na ovom otočiću...
Dva potopljena mosta... Po mome mišljenju, na njih treba obratiti posebnu pažnju.
Kako je otok Mljet kraško područje, na njemu se nalazi i velik broj raznih kraških pojava. Tako je na otoku pronađeno nekoliko špilja, npr. špilja Morica dužine oko 200 i Ostaševica oko 150 metara. Specifičnost otoka su potopljene pećine, koje narod naziva rikavice. Snažnim udarima morskih valova, voda u obliku velikih mlazova izbija kroz mnoge pukotine, stvarajući pri tom zvukove poput neke rike, po čemu su dobile i ime. Ulaz u te podvodne otvore i šupljine moguć je samo za mirna vremena i ronilačkom opremom.
Najvžniji podatak su mi - ove špilje. O njima će biti posebna priča...
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg Mljet.jpg (14,0 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg Mljet1.jpg (15,1 KB, 7x prikazano)
odgoovorite sa citatom