Prikazati pojedinačan prilog
  #143  
Staro 25.11.2009, 20:54
Grga Grga je offline
Iskusni korisnik
 
Registriran : 03.02.2007
Starost: 68
prilozi: 497
Zahvaljivao se: 28
Dobio je 67 zahvalnice(a/u) za 49 priloga
Magnetne silnice

Svaki magnetni materijal ima svoje silnice koje se privlače ili odbijaju, a pošto mi nije namjera objašnjavati zakone elektronike nadam se da ću i u ovom kratkom izlaganju biti jasan. Znači, magneti su međusobno nagnuti pod određenim kutom.
Efekat privlačenja i odbijanja magneta izgleda otprilike ovako (slika 1).
Isti efekat kod jednog maknutog magneta izgledao bi malo drugačije (slika 2).
Šta bi se dogodilo da jedan magnet maknemo iz niza?
Naravno, kut nagiba malo bi se ispravio, jer je međusobno guranja za četvrtinu slabije. E, a sada, da li su se magneti malo raširili u prostoru, ili su ostali na istoj udaljenosti, to ne znam. Trebalo bi malo eksperimentirati, onako kao u osnovnoj školi, što meni osobno ne pada na pamet. Nikada školu nisam ni volio... Hm, zvuči nekako poznato, što ne znači da ne se smijemo malo igrati s još jednim, nekoliko puta manjim, magnetom, tako da ga primaknemo bilo kojem od preostalih velikih.
Istoga momenta događa se još jedna primjetna promjena...
A onda kod jednog velikog magneta stavimo neki manji (slika 3.).
Siguran sam da se opet mijenja kut nagiba velikog magneta, kome smo dodali nekoliko puta manji magnet. Ne želim nagađati za ostale magnete. Možda se i s njima nešto dogodi, ne znam, a zašto sam stavio taj mali magnet – objašnjenje slijedi kada mu dođe mjesto u daljnjem tekstu. Kao ovi mali magneti, u svemiru se ponaša i naša velika Zemlja sa svima drugima planetima Sunčeva sustava koji gravitacijama utječu jedni na druge, što je poznato od davnina i čak su pojedincima za ova saznanja padale glave s ramena.
Zemljine obratnice - danas (slika 4).
Položaj Zemlje, te kruženje oko svoje osi i - oko Sunca (slika 5).
Obratnice, ili solsticiji, uzroci su svima ''nevoljama'' kod zemaljskih godišnjih doba. Zemlja se za 24 sata okrene i oko svoje osi, što dobro znamo kada u kući uvečer palimo svjetlo, ili se oko podne na plaži sunčamo. Zemlja usput za godinu dana obiđe i oko Sunca. Sunce prividno dođe do 23,5 stupnja sjeverno ili južno od ekvatora. O položaju Zemlje pri svome putovanju oko naše životne zvijezde ovisi da li je u našim krajevima sezona skijanja, sijanja, kupanja, ili ubiranja ljetine. Ova četiri perioda kruženja Zemlje oko Sunca zovemo još i - godišnjim dobima.
Kao na magnete tako i na sve planete djeluju ove silnice koje se stručno zovu gravitacija. Pravilnost kod udaljenosti planeta oko Sunca brojčano je utvrdio i definirao njemački matematičar Titius, daleke 1776. godine. To otkriće objavio je izvjesni Bode, pa je ovaj efekat i poznat kao Titius – Bodeov zakon. Osobno baš i ne razumijem što su htjeli reći, no ipak, da vidimo usporedne vrijednosti prosječne udaljenosti planeta našeg sistema od Sunca izraženu u astronomskim jedinicama koje su nam dali ovi matematičari.

1. Merkur..... 0,39 /......... 0 + 4 = 4
2. Venera…. 0,72 /......... 3 + 4 = 7
3. Zemlja......1,00 /..........6 + 4 = 10
4. Mars…….1,52 /........ 12 + 4 = 16
? (asteroidni pojas)...... 24 + 4 = 28
5. Jupiter….. 5,2 /…..... 48 + 4 = 52
6. Saturn….. 9,54 /....... 96 + 4 = 100
Planeti iza Saturna u to vrijeme nisu bili poznati.
7. Uran...... 19,19 /..........192 + 4 = 196
8. Neptun . 30,06 /.......384 + 4 = 388
9. Pluton -. 39.48 /.....768 + 4 = 772

I baš taj asteroidni pojas podijelio je znanstvenike. Nikako se ne uklapa u Sunčevu sustavu. Neki pretpostavljaju da je u tom pojasu nekada davno bio planet, dok drugi uvjeravaju da se tamo tek formira novi planet, a kako izgleda u svemirskom izdanju pogledajte sami na slici 5..
Naravno da planeti nisu složeni u ovakvom poretku, već su razbacani oko Sunca, ovisno o količini dana koliko im je potrebno da naprave puni krug.
Planeti se ponašaju baš kao i pomenuti magneti. Gravitacijom djeluju jedan na drugog, guraju se u putanjama i naginju u odnosou na svoju os. Sve je prilično jasno, osim asteroidnog pojasa, označenim crvenom bojom. Nikako se ne uklapa među ostale planete.
Ali... Šta bi se dogodilo da vratimo događaje nekoliko tisuća godina unazad i da sve asteroide sakupimo na jedno mjesto? Usput, ima ih od veličine graška pa sve do najvećeg, Ceresa, otkrivenog 1801. godine. Uočio ga je i ime mu dao talijanski astronom Piazzi, a bio je promjera oko 900 km. Godinu dana poslije pronađen je još jedan asteroid, nešto manjih dimenzija i dobio ime Pallas. Novom tehnikom vizuelnog promatranja svemira do danas ih je pronađeno oko 2.000 različitih veličina, koji kruže oko Sunca i pomalo sliče na jedan od Saturnovih prstenova. Ne smijemo zaboraviti ni mjesece što kruže oko planeta, od Zemlje do Plutona. Znanstvenici su dokazali da zemaljski mjesec nije sastavljen od istog materijala kao Zemlja, što upućuje na teoriju da je odnekud došao, pa zarobljen Zemljinom gravitacijom. Neki stari spisi spominju da je između Marsa i Jupitera postojao jedan planet mitskoga imena - Faeton...
Faeton?! U pričama iz klasične starine spominje se više puta...
Ako možda želite saznati nešto više o mitskom Faetonu i nekim drugim astronomskim pojedinostima, posjetite knjižnicu, pogledajte internet, televiziju, tisak, a ja idem asteroide sakupiti na jedno mjesto, ponovo stvoriti misteriozni Faeton, pa da vidimo šta će se dogoditi. Krećemo obrnutim redom nego što sam uradio s magnetima. Vraćam mitski Faeton u njegovu prvobitnu putanju... Odmah bi se dogodila golema promjena među svima planetima. Kataklizma neslućenih razmjera. Sve planete momentalno bi se još više nagnule u odnosu na svoju sadašnju os. Više ništa ne bi bilo kao prije, pa ni Zemlja nebi bila ni približno slična kao na donjoj slici. Pretpostavljam da bi se nagnula za više od 30 stupnjeva.
Kada je postojao Faeton, Zemljina obratnica bila bi drugačija. Moja pretpostavka - oko 33 stupnja (slika 6)..
Zemlja1.jpg

Zemlja2.jpgDošli bi u vrijeme kada je naš Sunčev sistem izgledao upravo onako kako ga je Bog i stvorio. Obratnica bi garantirano bila dalje od Ekvatora nego što su danas. Samouvjeren sam zbog mnogih dokaza, kao naprimjer, u Njemačkoj je jedno vrijeme trajalo tropsko područje.
prikačene grafike
Tip dokumenta: bmp silnice1.bmp (46,8 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: bmp silnice2.bmp (50,6 KB, 2x prikazano)
odgoovorite sa citatom