TEMA: Viminacijum
Prikazati pojedinačan prilog
  #5  
Staro 06.01.2007, 20:00
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Velika zaštitna arheološka istraživanja

I od tada će proći gotovo tri četvrtine veka, da bi, sedamdesetih godina, Arheološki institut pokrenuo velika zaštitna arheološka istraživanja Viminacijuma, pod rukovodstvom Ljubice Zotović. Ljubica Zotović, u periodu od 1972. do 1975. godine započinje projekat sa Vladislavom Popovićem i Vladimirom Kondićem, a od 1976. pa do 1997. godine samostalno rukovodi zaštitnim arheološkim istraživanjima na Viminacijumu. Ova istraživanja podariće nam mnoge izuzetne nalaze.
Od 1977. do 1997. godine istražuju se nekropole, koje se prostiru južno i zapadno od grada Viminacijuma, a od 2000. godine i nekropole koje se prostiru istočno od vojnog logora. Otkriveno je preko 13.500 grobova spaljenih i inhumiranih pokojnika, sa raznovrsnim prilozima. Nadgrobne ploče i sarkofazi su često ukrašeni reljefnim predstavama scena iz mitologije ili svakodnevnog života. Nadjene su i brojne zidane grobne konstrukcije. Posebno se izdvajaju fresko-grobnice iz IV veka. Freska sa predstavom mlade žene, po umetničkoj vrednosti, predstavlja vrhunski domet kasnoantičkog slikarstva. Istražen je i deo nekropole iz vremena seobe naroda.
Važno je istaći da se od svih legijskih logora na teritoriji nekadašnjeg Rimskog carstva, od Velike Britanije do Iraka, danas samo dva nalaze na nenaseljenim prostorima. Pored Viminacijuma, to je legijski logor Karnuntum (Carnuntum) kraj Petronela, nedaleko od Beča. Medjutim, ovaj logor je istražen pre više od jednog veka, načinom i metodama primerenim tom vremenu.
Viminacijum tako ostaje jedini rimski vojni logor koji bi, uz primenu modernih metoda, osim izuzetno bogatih nalaza, mogao pružiti dragocene podatke za razjašnjenje mnogih pitanja rimskog državnog ustrojstva, kao i za proveru mnogih do sada postavljenih teorija. Istraživačima Viminacijuma se pruža izuzetna prilika da upotpune ne samo sliku o Viminacijumu, već i o svim aspektima antičke istorije i kulture u rimskim provincijama.
Legijski logor u Viminacijumu nalazi se danas u sloju oranice, tako da je bogatstvo Viminacijuma lako dostupno istraživačima, ali, nažalost, i pljačkašima. Teško je priznati da su, zahvaljujući pljačkašima, u svetu poznatiji luksuzni nalazi iz Viminacijuma nego naučni rezultati dobijeni dugogodišnjim iskopavanjima. Nažalost, čak ni materijal, dobijen dugotrajnim i mukotrpnim iskopavanjima, smešten u Narodnom muzeju u Požarevcu nije sasvim siguran. Preko 40. 000 predmeta, od toga preko 700 izradjenih od zlata i srebra, koji se čuvaju u depoima Muzeja, pravi su magnet za pljačkaše. Medju njima se nalaze mnogi predmeti koji predstavljaju evropske i svetske raritete od neprocenjive vrednost

Viminacijum – izuzetan lokalitet

Današnja razmišljanja o budućem izgledu ovog arheološkog lokaliteta zasnivaju se na značaju Viminacijuma kao glavnog grada rimske provincije Gornje Mezije, koja je u antičko vreme zauzimala teritoriju približno veličine današnje Srbije, kao i na činjenici da se grad nalazi u sloju oranice, što omogućava izuzetnu slobodu istraživanja.
Oslanjajući se na pomenuti rad uvaženih prethodnika koji su pružili osnovu današnjim istraživanjima, želja nam je da, ne samo stručnjacima, nego i svim ljubiteljima starina, predstavimo kulturnu ostavštinu Viminacijuma, predočimo dokaze da su nekada stanovnici ovih prostora bili u središtu svetskih zbivanja, a mnogi imperatori, prolazeći ovim prostorom, uočavali njegovu izuzetnu važnost i gradu darivali značajne gradjevine.
Sondažna i probna istraživanja na gradskom tkivu i na legijskom logoru pokazala su očuvanost bedema, ulica, trgova, hramova i amfiteatara u visini od nekoliko metara i, onog trenutka kada budu očišćeni od vekovnih naslaga šuta i zemlje, Viminacijum će biti predstavljen svetu u punom sjaju.

Viminacijum – turistička atrakcija

Opljačkan i uništen sredinom V veka, Viminacijum je ostao zaboravljen pod zemljom kao Pompeji, koji su 79. godine nestali pod naletom lave iz Vezuva. Ta analogija, ali i činjenica da ostaci rimskog grada i vojnog logora predstavljaju svetski dragulj, razlog su što je Viminacijum dobio naziv balkanski Pompeji.
Svi nekadašnji legijski logori i rimski gradovi danas se nalaze ispod savremenih aglomeracija: Londinium se nalazi ispod današnjeg Londona, Novaesium ispod Nojsa, Castra Regina ispod Regensburga, Mogontiacum ispod Majnca, Mediolanum ispod Milana, Emona ispod Ljubljane, Aquincum ispod Budimpešte, Singidunum ispod Beograda, što otežava istraživanja. Ono što Viminacijum izdvaja od drugih arheoloških lokaliteta i daje mu posebnu važnost, jeste izuzetno bogatstvo koje se krije već u površinskom, oraničnom sloju. Zahvaljujući tome, u poslednjih 25 godina istraženo je preko 13. 500 grobova i u depoe Muzeja smešteno više od 32. 000 predmeta.
Medjutim, pogled na Viminacijum, uprkos tome što predstavlja izuzetan, u svetskim razmerama neponovljiv lokalitet, ne može a da nas ne podseti na žalosnu istinu da bogatstvo, čija se vrednost ne može ni približno proceniti, odlazi i obogaćuje muzeje drugih zemalja i privatne zbirke.
Zajedničkim naporima opštine Požarevac i Republike Srbije, uz pomoć privrede, ali i saradnjom sa kolegama iz inostranstva, Viminacijum može postati značajan turistički lokalitet i značajan izvor prihoda za ceo kraj.
Viminacijum se danas nalazi na prostoru napredovanja površinskog kopa »Drmno«. Imajući u vidu važnost energenata za razvoj zemlje, traže se rešenja da prostor Viminacijuma ipak bude sačuvan u što većem obimu i, kao izuzetno dragoceno svedočanstvo, ostavljen budućim pokoljenjima. Projekcijom površinskog kopa »Drmno« do 2040. godine neće biti ugrožena zona rimskog grada i vojnog logora. Medjutim, Viminacijum se prostire na preko 450 hektara površine, i gradski areali su neposredno ugroženi napredovanjem kopa. Na tom prostoru nalaze se izuzetni objekti kao što su akvadukt u dužini od blizu 10 km, kasnoantičke bazilike, poljoprivredna imanja rimskih vojnika-veterana, vile rustike, rimski putevi koji su povezivali Viminacijum sa susednim gradovima. Neki od ovih objekata su detektovani metodama daljinske detekcije i analizama aviosnimaka, georadarskim i magnetometrijskim istraživanjima, a pojedini su i arheološki istraženi. Deo akvadukta, delimično arheološki istražen, morao je da bude premešten, jer se nalazio na frontu prostiranja površinskog kopa »Drmno«. Radom bagera uništeni su delovi akvadukta, što je zahtevalo njegovo hitno spašavanje. Izmešteni deo postavljen je na mesto ranije uništenog dela akvadukta, čiji se prvobitni pravac prostiranja mogao utvrditi. Ovaj objekat predstavlja svetsku atrakciju i zahteva hitnu konzervaciju, pokrivanje i prezentaciju. Zbog nedostatka sredstava ozbiljno je ugrožen i istraženi deo akvadukta. U narednom periodu su na udaru napredovanja kopa i drugi važni rimski objekti. Neposredno pred linijom kopa nalazi se veoma važna rimska bazilika iz IV veka, koja se hitnim izmeštanjem, konzervacijom i prezentacijom mora sačuvati.
Po Zakonu o kulturnim dobrima Republike Srbije, investitor, u ovom slučaju Elektoprivreda Srbije – Javno preduzeće površinski kopovi »Kostolac«, jeste dužan da na ugroženim prostorima arheološkog nalazišta omogući prethodna arheološka ispitivanja i istraživanja, premeštanje objekata, konzervaciju, restauraciju, prezentaciju i publikovanje.
Imajući u vidu izuzetnost arheološkog nalazišta Viminacijum, jasno je da istraživanja prevazilaze ograničene finansijske mogućnosti JPPK »Kostolac«. Teškoća u finansiranju arheoloških istraživanja leži i u činjenici da Elektroprivreda Srbije nije odredila namenska sredstva za Viminacijum. Neophodno je da Elektroprivreda Srbije i Ministarstvo energetike, kao resorno ministarstvo, obezbede posebna namenska sredstva za arheološka ispitivanja, što je i njihova zakonska obaveza. Projekat Viminacijum, pod rukovodstvom Arheološkog instituta Srpske akademije nauka, bio bi ostvaren u saradnji sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture.
Treba podsetiti da je Viminacijum stavljen pod zaštitu države još 1949. godine, kao spomenik kulture - arheološko nalazište. Godine 1979, Skupština Srbije proglasila je Viminacijum izuzetnim kulturnim dobrom (Sl. gl. SRS 14-79).

Nastavice se.....
odgoovorite sa citatom