Mit o Argonautima opisuje plovidbu grčkih junaka na brodu Argo. Brod je dobio ime po graditelju Argu, a junaci su nazvani po brodu – Argonauti, odnosno - Argoplovci. Prema mitu to je bio prvi brod, koji je uopće sagrađen. Izgrađen je od drveta koje ne trune u moru, imao je pedeset vesala, bio je tako lagan da su ga junaci mogli nositi na ramenima dvanaest dana hoda. Sama je božica Atena nadzirala njegovu gradnju. U pramac broda ugradila je gredu svetog hrasta iz proročišta Dodone, koja je mogla govoriti i proricati.
Kakvo je to drvo lagano za nošenje i greda koja ''govori''? Danas bi ovakvo ''drvo'' moglo biti samo od stiropora i pleksiglasa i pedeset ljudi mogli bi ga danima nositi, čak i preko neke planine, a da se ne umore. U ''gredu koja govori'' mogao je biti ugrađen nekakav zvučnik ili radio prijemnik...
U mitu o Argonautima opjevana su drevna grčka putovanja po zlato i druge kovine. U njemu se sačuvalo i sjećanje na stari trgovački put, koji je išao kroz učće rijeke Istra (današnji Dunav) i povezivao europsko zaleđe s morem, a taj put izbijao je i na Jadransko More. Iz Dunava su, kroz njegovo južno ušće, koje se baš u to vrijeme zvalo Istra (po nekim podacima Istar i Ister), isplovili u Jadransko more i došli do otočja Apsirtida. Od imena Apsirtide potječe današnji naziv Osor. Tako se zove gradić na otoku Cresu i brdo na Lošinju. Dakle, po toj teoriji, blizu Istre ušli su u Jadransko More, koje je u tada moralo izgledati sasvim drugačije.
Naravno da je bilo drugačije.
Iz grčkih kolonija na obali Jadrana, trgovci su, koliko je do sada poznato, na dva mjesta zalazili u unutrašnjost - dolinom Neretve prema Ardejcima i k Japodima u Liku, očito preko Kvarnerskog i Planinskog zaljeva, znači na mjestima koje je sama narav napravila lakše pristupačnima. Dakle, u nekoj davnoj povijesnoj dobi more je preko pojedinih planinskih zaljeva dopiralo, vjerojatno, do Like. Dok se u knjizi “Iliri”, Aleksandra Stipčevića
opisuje poznati mit o Argonautima, prema kojem su Jazon i njegovi moreplovci Argonauti, nakon što su se u Kalkidi domogli zlatnog runa, svojim brodom Argom plovili uz Dunav, da bi njime izbili na sjever Jadranskog mora.
Nikakav problem nije bio isploviti iz Crnoga Mora do ušća Dunava u Rumunjskoj, njegovim tokom stići do Save, pa Kupe, prenijeti lagani čamac preko Planinskog prijelaza, doći do rijeke Zrmanje, pa u rijeku Po, nizvodno - i vratiti se kući, ali ima i jednostavniji način...
U to vrijeme drugačija je bila konfiguracija cijeloga ovoga područja. Crno More bilo je prošireno skoro do Đerdapske Klisure. Tu je bilo južno ušće rijeke Istar, Istre, ili Dunava. Onda su se Argonauti provukli kroz đerdapski tjesnac i stigli do Panonskoga Mora. Kanjoni rijeka u Panoniji bili su popunjeni s puno više vode. Kanjon Kupe bio je plovan skoro do Planinskoga zaljeva, isto kao i Zrmanja s jadranske strane...
Arheolozi,znanstvenici i stručnjaci svoje struke ostaju u magli zagonetke...
http://hot.net.hr/planet-x/bliski-su...kalni-svemirci