[Grga]

Godine 1978. u blizini Vinkovaca otkrivena je obojana keramička zdjela za koju se vjeruje da predstavlja najstariji kalendar. Na loncu su oslikane četri vodoravne trake, a svaka je podijelenja na 12 polja, koji bi trebali predstavljati tjedne, a svaki drugi je prazan. U punim kvadratima su slike zviježđa koji se pojavljuju u određenom razdoblju, tako se npr. u prvom redu pojavljuje Sunce te taj pojas predstavlja proljeće. Ovaj vrijedan nalaz nam kazuje da su pripadnici Vučedolske kulture promatrali nebo, bilježili promjene te na taj način oređivali prolaz vremena.

''U vrijeme kada postoji Vučedolski kalendar Orion, u Mezopotamiji imaju svoj kalendar, Egipćani koji rade piramide imaju opet svoj kalendar. Neki njemački matematičari tvrdili su tridesetih godina, kada je iskopana Vučedolska golubica, ili kako sada kažu - jarebica, da je ovdje nastala matematika, geometrija i onda je trgovinom prenijeta u Egipat. Egipćani su tek tada mogli raditi svoje velike piramide''.

Ovo su samo pretpostavke eminentnih ''stručnjaka'' za povijest (moja primjedba).

''Vinkovački Orion je savršena zvjezdana karta neba koju možemo promatrati kao kalendar i sat. Pokušat ćemo ovu našu teoriju objasniti na što jednostavniji način.Vrijeme promatranja svih relevantnih zviježđa je oko 20 h u gore navedenom mjesecu pod predpostavkom da je starim Vučedolcima novi dan započinjao sumrakom. Kut promatranja je obrnut smjeru kazaljke na satu, dakle s desna na lijevo. Prvi unutarnji krug započet ćemo gledati od mjeseca srpnja kada su se Ribe - Pegaz pojavljivale na istočnom dijelu noćnog neba. Slijedeća zviježđa pojavljuju se redom Plejade u rujnu, te Orion u studenome u 20 h, naravno na istočnom dijelu noćnog neba. Na pola krug zatvaraju Ribe - Pegaz, ali ovaj put na zapadnom dijelu noćnog neba u mjesecu siječnju. Zviježđa koja slijede dolaskom sumraka također se nalaze na zapodnoj strani. To su Kasiopeja (stoji okomito) u ožujku i Blizanci u svibnju. Dakle unutarnji ili prvi krug predstavlja smjer istok-zapad''.

Jel vam sada jasno? Moram priznati da meni baš i nije, ali ako crteže na posudi ovako objašnjavaju školovani arheolozi, onda je valjda istina, ipak, ja mislim da je važnije tko je posudu napravio, a po mojoj slobodnoj procjeni – to su bili stari Trojanci...
Zar su tamo nekakvi ''umjetnici'' iz neolitskoga doba bili sposobni napraviti ovako savršeni kalendar? Naravno da nisu. Izbjeglice iz Troje došli su u Panoniju i pokušali nastaviti živjet. Sa sobom su ponijeli i svoje znanje serijske proizvodnje sjekirica iz arsenske bronce u dvodijelnim kalupima. Keramika iz Vučedola opisuje i Hefesta, te još poneke osobe iz priča o klasičnoj starini.

''Vučedolska kultura krenula je niz Dunav i Moravu, preko nalazišta Đurđevačka glavica, sve do nalazišta u grčkom Sitagroiju, gdje je cvala prava industrija s vučedolskim pećima za taljenje arsenskog bakra. Homerovska mitologija prepričava za antičke Grke pradavna vremena lijevanja bakra i bronce, a oni se potpuno podudaraju s vučedolskom tehnologijom. Ta ista tehnologija stigla je i na otok Lemno gdje je Hefest Ahileju iskovao novi oklop za bitku pod Trojom''...

Ovako govori profesor Aleksandar Durman, što meni osobno ne zvuči logično. Prije će biti da su Grci ''ukrali'' trojansku tehnologiju poslije pada Troje, jer... Hefest je živio u velikim i lijepim dvorima, s ljupkim i umiljatim sluškinjama – robotima, a na Lemno je bačen s Olimpa još kao dijete... Zašto bi jedan bog učio zanat od tamo nekakvoga neolitskoga naroda? Hefest je imao svoju kovačnicu na sasvim drugom mjestu, nedaleko od Troje, ustvari Skadra, čije ostake i danas postoje.

Dakle, stari Trojanci bježali su svojim saveznicima – Likijcima u Likiju (vjerojatno Ličanima u Liku), Mišanima u Miziju (možda Omišanima u Omiš), Dardancima na područje Kosova, te Tračanima u Srbiju, Bugarsku i Makedoniju - gdje ostaviše duboke tragove...

''Onda Zeus okrenu svoje blistave oči prema zemlji Tračana što konje gaje''...

Konji se gaje u nizini, a tu istu nizinu u Bugarskoj i danas zovu ''Trakijska'', a u mojoj Slavoniji ''Panonska''. Moje rodno mjesto je Borovac, a najpoznatije bugarsko zimovalište zove se Borovec. Vraca je gradić u Bugarskoj, ali i dio Sarajeva zovu se Vrace... Smoljan je mjesto u Bugarskoj, Smoljan je prezime u nas ''Slavena'', a Smoljanac je mjesto kod Plitvičkih Jezera, ali i prezime u mome kraju...
Razlog? Evo ga na karti (?)... Pa onda... Zagora, Brezovo, Zlatna Res (ili Rez) – je bio kralj Tračana... Resava – rijeka u Makedoniji... Reznik – gradić u Bugarskoj, a Resnik je mjesto u Slavoniji... Resnik je dio Kaštela kod Splita...Resnik – naselje u Hadžićima (BiH)... Resnik – naselje u općini Višegrad (BiH)... Resnik – naselje u Crnoj Gori... Duga Resa – grad kod Karlovca...Je li ono u Bugarskoj gradić Karlovo... ... i da ne nabrajam dalje, jer bi mogao (opet) završiti u Albaniji, ili Makedoniji...
Da se još malo poigramo zanimljivim imenima i nazivima iz Ilijade:

Fama (ili Kaža) – božica je glasine (dobre ili loše, nije ni važno)...
San – je bog spavanja (moram li uopće spominjati šta radimo kad spavamo)... ali... Sana i Sanica – dvije su rijeke u BiH, a Ksant je (po Homeru) rijeka u likijskoj zemlji...
Pan - je bog šume, zaštitnik lovaca i pastira, rođen s kozjim nogama, bradicom i rogovima. U Panonija, ili Panonskoj Nizini, mjestu Davoru kod Nove Gradiške, rođen je pisac A. M. Relković koji je pisao o ''Satiru, ili ti divljem čoviku, s kozjim nogama, bradicom i rogovima''...
Tiha – to je božica sreće, ali i jako lijepa ljudska osobina...
Apolonija – grad u Albaniji, a da li je dobla ime po bogu Apolonu ne znam...
Batieja – je strmi brežuljak ispred grada Troje i može se obići sa svih strana... Brežuljak se zove još i ''Mirina skakačica''... Batina je gradić u Baranji, nedaleko Vučedola, dok je Mira – hm, pa žensko ime...
Troil – se zove jedan od pedeset Prijamovih sinova , a Trilj je gradić u Dalmaciji...
Domus... je blistavi Hektorov dvor, a kod mene je jednostavno - dom...
Bog Hefest poslije rođenja bačen je s Olimpa. Padao je cijeli dan i pao na otok Lemno, gdje ga spasiše Sinćani... Nitko ne može ''padati'' cijeli dan ako nema neko pomoćno sredstvo za usporavanje pada...Recimo padobran ''paraglajder''... Možda je kao dječak bio nestašan pa je posudio spravu za dugotrajan let zrakom...i malo nezgodnije doskočio na kopno...
Mogao je pasti jedino na otok Brač, a spasiti su ga mogli stanovnici Sinja i okolice... Pri padu je polomio jednu nogu, pa je stoga bio hrom, a pošto je bio božjega roda nastavio je živjeti negdje blizu pada, u velikim bijelim dvorima, s dobro opremljenom kovačnicom za kovanje lijepih predmeta od zlata, bakra i bronce...

''Prijam podigne čašu od suhoga zlata, djelo Hefestovo i baštinu trojanske kraljevske porodice, te pozdravi bliskog rođaka iz Etiopije - Memnona''...

Gdje bi se ova kovačnica mogla nalaziti? Morala je biti negdje blizu Troje. Imam ideju poslije nekoliko otkrivenih arheoloških nalaza na lokalitetu staroga grada Daorsona.