Prikazati pojedinačan prilog
  #1  
Staro 27.04.2005, 16:25
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Istorijat novca Srbije,Crne Gore i Jugoslavije

-kovani novac

U XIX veku,za vreme vladavine Karadjordja i kneza Milosa,u Srbiji u opticaju je bio veliki broj razlicitih moneta,od turskih do zapadnoevropskih.
Tokom tog perioda koristile su se 43 vrste stranog novca:
  • 10 zlatnih
  • 28 srebrnih
  • 5 bakarnih
Medjutim uporedo sa uspesnim politickim oslobadjanjem od turske zavisnosti pocinju da se cine prvi koraci ka uspostavljanju sopstvenog monetarnog sistema,da bi se najzad,nakon vise od cetiri stoleca od kovanog srpskog srednjovekovnog novca u obnovljenoj Srbiji ponovo pocelo sa njegovim kovanjem.
Suocen sa problemima koje je izazvala upotreba brojnoh vrsta novca u Knezevini Srbiji,knez Mihajlo Obrenovic donosi resenje o kovanju srpske monete.
Tako je nastao kovani novac izradjen od legure bakra u apoenima od 1,5, i 10 para(inace rec para potice od posledne vrste turskog novca-a prisutan je i danas kao naziv stotog dela savremenog jugoslovenskog dinara.),sa likom kneza Mihaila na aversu i godinom izdanja 1868.
Nova novcana jedinica dinar,iskovana je u srebru 1875.godine.
Ona je nosila lik kneza Milana,a izradjena je u apoenima od 50 para,1 i 2 dinara.
prvi zlatni novac u Srbiji u nominalnoj vrednosti od 20 dinara,iskovan je 1879.godine.Povodom proglasenja kneza Milana za kralja Srbije 6.marta 1882.godine iskovan je zlatni novac od 10 i 20 dinara,popularno nazvan"milandor".
Srbija je svoju nacionalnu monetu uoblicila usvojivsi standarde Latinske novcane unije,cije su stroge odredbe propisivale stepen finoce metala za izradu kovanog novca,kao i kovnicke stope.
U kasnijem periodu emitovano je jos nekoliko vrsta kovanog novca.
Poslednja emisija sa likom vladara iz dinastije Obrenovica potice iz 1897.godine,kada je u srebru iskovan novac od 1 i 2 dinara sa likom kralja Aleksandra I Obrenovica.
Dinasticka smena na prestolu 1903.godine donela je izvesne promene u oblasti izdavanja novca.
Zakonom iz 1904,godine predvidjeno je kovanje matalnog novca sa likom novog vladara Petra I Karadjordjevica.
Iz iste godine je i prva emisija od pet razlicitih apoena novca kovanog u bronzi i srebru,kao i jubilarni srebrni novac od 5 dinara sa likovima Karadjordja i Petra I,iskovan povodom stogodisnjice Prvog srpskog ustanka,
Ta emisija novca,kao i sledece dve iz 1912.i 1915.godine kovane su u Becu.
Izbijanjem rata prekinuta je svaka veza sa tom kovnicom,pa je deo emisije iz 1915.godine iskovan u pariskoj kovnici.
Novac sa godinom kovanja 1917.godine izradjen je u Americi.
crnogorski kovani novac

Knjazevina Crna Gora,iako od Berlinskog kongresa 1878.godine nezavisna,sopstveni novac dobila je tek pocetkom XX veka.
Zakonom o novcu,donetim 1910.godine,a usled upucenosti Crne Gore prema Austriji,ozvaniceno je vezivanje crnogorske novcane valute,perpera,za "krunski tecaj",sto znaci da crnogorski novac nije kovan po pravilima Latinske unije.
Iz istih tihrazloga Crna gora je svoj novac kovala u beckoj kovnici prema austrijskim uzorima.
Prvi crnogorski kovani novac izdat je na osnovu ukazaknjaza Nikole 1906.godine i to od bronze u nominali od 1 i 2 pare,a od nikla u nominali od 10 i 20 para.
Srebrni novac je u Crnoj Gori poceo da se kuje 1909.godine,u nominali od 1 i 5 perpera,dok se sa kovanjem novca od 2 perpera u srebru zapocinje 1910.godine.
Prvi crnogorski zlatnici nose godinu kovanja 1910 i odnose se na nominalu od 10,20 i 100 perpera,a zbog kovanja u emisijama malog obima predstavljaju retke i vredne numizmaticke primerke.
kovani novac kraljevine srba,hrvata i slovenaca
Po zavrsetku Prvog svetskog rata,na teritoriji novo stvorene Kraljevine SHS,u opticaju su se zatekle razne vrste kovanog novca.
Taj novac je postepeno zamenjivan i vec 1920.godine emitovan je novi novac nove drzave,kada je prihvaceno da nacionalna novcana jedinica bude dinar,koji se deli na 100 para.
Kralj Aleksandar I Karadjordhjevic 1925.godine emituje zlatni novac cija je vrednost bila 20 dinara.
Kraljevina SHS 1929.godine postaje Kraljevina Jugoslavija,pa se pristupilo emitovanju novca sa novim nazivom drzave.
Tokom 1931.godine ostvarena je u velikom obimu emisija od 1 i 4 dukata,koji inace nije predstavljao redovan novac.
Na zlatnicima od 1 dukata bilo je porsije krala Aleksandra,a na cetvorodukatima,pore d lika kralja Aleksandra i lik kraljice Marije.
U periodu od 1941.godine emitovan je kovani novac razlicitog nominala i sastava metala,a izradjen je uglavnom u Becu.
Sa poslednjom emisijom kovanog novca Kraljevine Jugoslavije,nastalim 1938.godine,novac je poceo da se izradjuje u zemlji,u Drzavnoj kovnici u Topcideru.
Posle drugog svetskog rata prvi kovani novac Jugoslavije emitovan je 1945.godine.
Od tada do danas ostvarene su brojne emisije kovanog novca,savremenom i naprednijom tehnikom izrade,kao i boljeg kvaliteta legura od kojih je izradjivan.
Odgovarajucim elementima kao sto su grb i naziv drzave registrovane su sve promene u drzavnom uredjenju koje su se desavale proteklog perioda.
Pored redovnih emisija kovanog novca,Narodna banka Jugoslavije izdaje i prigodni kovani novac sa namerom obelezavanja razlicitih manifestacija,kultur nih,sportskih ili nekih drugih,od znacaja za zemlju ili sireg medju narodnog znacaja.
Taj novac se izdaje takodje povodom vaznih jubileja,koji su u vezi sa odredjenom licnoscu institucijom ili dogadjajem.
1968.godine kada je izdata prva serija prigodnog kovanog novca do danas realizovana je 21 emisija tog tipa novca.
Osobenost takvih izdanja jeste u tome sto se za izradu novca koriste pretezno plemeniti metali ali i legure.
Za razliku od redovnih izdanja,za prigodni kovani novac najcesce se primenjuje specijalna tehnika izrade,koja obezbedjuje bolji kvalitet i vecu izrazajnost prikazanih motiva.

novcanice
Tokom XVIII veka u vecini evropskih drzava iz prometa nestaje zlato i srebro,zbog cega se javlja potreba za izradom papirnog novca.
To predstavlja razlog za pojavu prvog papirnog novca i kod nas.
Na nasem podrucju prva vrsta papirnog novca,tacnije novcane doznake,pojavljuju se 1848.godine u Vojvodini,Sremskim Karlovcima i Subotici.
To su boli asignati,koji su izdavani na osnovu pokrica nacionalnim dobrima(nepokretnost ima i slicno).
Prve novcanice u Knezevini Srbiji stampane 1876.godine kao novac glavne drzavne blagajne za potrebe finansiranja srpsko-turskog rata,koje nikada nisu pustene u opticaj.
Veruje se da je za njih crteze izradio poznati pesnik i slikar Djura Jaksic.
Buduci da su 1884.godine,osnivanj em privilegovane narodne banke Kraljevine Srbije,stvoreni uslovi za izdavanje novcanica,iste godine je emitovana novcanica od 100 dinara.
Ona je bila plativa u zlatu,a izradjena je u Belgiji.
Medjutim naviknit na metalni novac,narod je tu novcanicu menjao za zlato,tako da je tek banknota od 10 dinara izdata 1885.godine plativa u srebru,stekla poverenje gradjanstva i bila siroko prihvacena,kao i ostale novcanice nakon toga,do izbijanja I svetskog rata.
Za vreme austrougarske okupacije,Narodna banka ulaze napore da obezbedi rezerve novcanica stampanjem dodatnih kolicina u Francuskoj i izdavanjem"ratne" novcanice u apoenu od 50 dinara,za koju je nacrt izradila Beta Vukanovic akademski slikar.
Da bi se sprecilo unosenje novih banknota u okupiranoj Srbiji je u zvanicnom opticaju bio uglavnom novac okupatora:krune,mark e,levi i pecacene dinarske novcanice.
Posle sticanja drzavne samostalnosti 1878.godine Crna Gora je svoj prvi papirni novac dobila tek 1912.godine,sa najmanjom nominalnom vrednoscu od 1,a najvecom od 100 perpera.
Okupacione vlasti su kao i u Srbiji,izvrsile pecacenje uputnica izdanja 1914-1914.godine i kao takve ih tokom rata uvela u zvanicni opticaj.
Nakon zavsetka I svetskog rata i konstituisanje nove drzave,Kraljevine SHS. javlja se problem valutnog sarenila i potreba za ujednacavanje novcanog sistema i nostrifikacijom novcanica.
Emitent nove zajednicke valute,dinara,bilo je ministarstvo finansija Kraljevine SHS,cime je dinar ponovo promovisan u nacionalnu monetu.
Privilegovana Narodna banka Kraljevine Srbije 1920.godine prerasta u Narodnu banku Kraljevine SHS i ona iste godine izdaje novcanice u apoenima 10,100 i 1000 dinara.
Stvaranjem Kraljevine Jugoslavije 1929.godine Narodna banka Kraljevine SHS,postaje Narodna banka Kraljevine Jugoslavije i stampa 3 novcanice i to u Zavodu za izradu novcanica Topcider.
Do pocetka II svetskog rata,Narodna banka vrsi svoju osnovnu funkciju emitovanja novca.
Posle raspada Kraljevine Jugoslavije,Narodna banka Kraljevine Jugoslavije se transformise u Srpsku narodnu banku,koja proglasava srpski dinar i onemugucava upotrebu stranih valuta na onim teritorujama drzave koje su bile okupirane od susednih zemalja.
Izbeglicka vlada Kraljevine Jugoslavije 1943.godine stampa seriju novcanica koja nije pustena u opticaj.
Po zavrsetku II svetskog rata nova vlast uvodi valutnu reformu,zamenu okupacijskog novca,i izdaje seriju novcanica Demokratske Federativne Jugoslavije,cije su prve kolicine stampane u Moskvi.
Dinar ostaje novcana jedinica i u novoj drzavi.
U peridu od 1945.-1992.godine u Jugoslaviji je emitovano ukupno 12 serija novcanica sa 67 apoena.
Tokom perioda 1993.godine SRJ je izdala seriju novcanica sa enormnim numinalnim vrednostima.5.000.00 0.000,50.000.000.000 i 500.000.000.000




Izvod iz texta N.B.Srbije

Promijenjeno od Vumi (09.10.2005 u 02:33 sati)
odgoovorite sa citatom