Prikazati pojedinačan prilog
  #3  
Staro 13.01.2006, 12:13
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Drevno oruzje 3

Gvozdeno doba

Razvoj oružja i vojne veštine u Sumeru i Egiptu bronzanog doba, koliko god sjajan bio, samo je početak. Od sredine drugog milenijuma pre Hrista do pada Rimskog carstva u petom veku, dogodila se prava revolucija u razvoju ratne tehnike - oružje napravljeno od gvožđa postaje ubojitije i mnogo češće se koristi. Ovo doba je doba stalnog rata i stalnog napretka ratne tehnike.

Nov materijal

Pretpostavlja se da gvožđe prvi put za pravljenje oružja koriste Heti, mikenski Grci i Kelti, otprilike krajem četrnaestog i početkom trinaestog veka pre Hrista. Tokom sledećih sto godina tajna hladnog kovanja i oblikovanja gvožđa raširila se po celom Bliskom istoku.

Kada su se "narodi s mora", u dvanaestom veku pre Hrista, pojavili na istorijskoj sceni, oni su imali gvozdeno oružje. Jedina šansa da se Egipat i ostale napadnute države odbrane od tehnički naprednijeg protivnika bio je da prihvate to oružje. I oni to čine.

Prednost

Kovači gvožđe zagrevaju i oblikuju udarcima čekića i ovo iskovano oružje postaje čvršće i sigurnije od bronzanog. Nije prošlo ni sto godina od prve upotrebe gvožđa kada je otkriven i način oplemenjivanja ovog metala i ono postaje osnovni materijal za oružje svih armija tog doba.

Značaj gvozdenog oružja za razvoj vojne mašinerije, ipak, nije bila samo njegova čvrstina: gvožđe je pobedilo bronzu zato što je bilo rasprostranjenije. Da bi se napravila bronza, bilo je potrebno pronaći kalaj koji nije baš čest u prirodi. S gvožđem je situacija bila potpuno drugačija: bilo ga je lako naći i obraditi. To je omogućilo da se proizvodi više oružja, ali i da ono bude jeftinije.

Masovnost armija

Dok je sumerska vojska početkom trećeg milenijuma pre Hrista, u doba Sargona Velikog, imala 5.400 vojnika, armije gvozdenog doba mnogo su veće. Asirska vojska, prva potpuno naoružana gvozdenim oružjem, u osmom veku pre Hrista ima najmanje 200.000 ratnika. Persijski car Darije je, tokom pohoda na Grčku, skupio vojsku od 360.000 vojnika, ali to nije bila cela armija. Sasvim logično je da ostatak zemlje nije ostavljen bez vojske. Još više vojnika ima imperija poput Rima.

Osim toga, u gvozdenom dobu pojavljuje se prava profesionalna vojska. Još u Egiptu organizovane su vojne vežbe, ali one su bile ograničene na period rata. Pojavom jeftinijeg i rasprostranjenijeg oružja svaki slobodni stanovnik zemlje imao je vojnu obavezu - okupljanja vojske su mnogo češća i duže traju. To je, naravno, zahtevalo i stvaranje stalnog kadra koji će te ljude obučavati i pripremati za borbu, pa sa pojavom gvozdenog oružja nastaje i prva prava profesionalna vojska.

Razvoj naoružanja

Samo oružje u gvozdenom dobu ne razlikuje se revolucionarno od onog iz prethodnog perioda: i dalje se koriste kratka koplja za bacanje i duga za blisku borbu, kratki mačevi su glavno oružje za borbu prsa u prsa, a u svakom arsenalu su i bojne sekire, buzdovani, lukovi i strele... Samo je metal koji se koristi za pravljenje vrhova i sečiva čvršći i oštriji.

Samostrel je, ne računajući opsadne sprave, jedino novo oružje koje se pojavilo. Ovo ručno bacačko oružje, sa mnogo većim dometom od onog koji imaju običan i složeni luk, originalni je kineski izum i pojavljuje se u petom veku pre Hrista. Ono je promenilo ratnu veštinu u ovoj dalekoistočnoj zemlji. Veruje se čak da je Sun Cu čuvenu "Veštinu ratovanja" napisao baš zbog pojave samostrela.

A. Ivanović

odgoovorite sa citatom