Prikazati pojedinačan prilog
  #31  
Staro 08.03.2007, 01:29
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Setnja ispod Taurunuma

Zoran Nikolić

ŠETNJA ISPOD TAURUNUMA
http://www.vumidet.net/forum/showpost.php?p=7156& postcount=1

Podzemlje Zemuna nije ništa manje interesantno nego ono, beogradsko, s druge strane reke. Naprotiv, ponekad izgleda kudikamo interesantnije.
Tamo su se Austrijanci zadržali znatno duže nego u Beogradu, pa su zbog toga njihove doktrine o izgradnji, podzemnim objektima, ali i njihovom medjusobnom povezivanju došle do izražaja. Prvo, za to su imali znatno više vremena, jer nisu bili često "prekidani" kao što se dešavalo u vreme njihove vlasti u Beogradu, kada su bili prisiljeni da se smenjuju na tronu prestonice sa Turcima. Zatim, još jedna okolnost im je išla na ruku: prijemčivost samog stanovništva. Naime, izgradnja ovakvih utvrda ispod zemlje odgovarala je i meštanima, budući da su počeli da uviđaju da im podzemni prostori pružaju veliku ekonomsku korist.
Ulaz kraj pozorišta
Naše "rovarenje" počelo je u delu Zemuna koji se danas zove Muhar. Ime je dobio po trgovcu Ivanu Muharu, koji je živeo u kući na kraju današnje Glavne ulice. Iako je zvaničan naziv ovog mesta "Trg Branka Radičevića", kako uostalom i piše na oficijelnoj tabli, stvari su se, tokom ne tako davne istorije, odvijale zlosrećno po slavu velikog pesnika. Njegov otac je bio carinik, a zgrada u kojoj su živeli bila je zdanje uzeto u zakup, trošna kuća bez ikakve arhitektonske vrednosti, pa je njeno rušenje bilo neminovnost. I, ma koliko su se potonji Zemunci trudili da ovo mesto nosi ime pesnika, ipak su prezime trgovca i njegovo lepo zdanje i danas ono po čemu se označava taj deo grada. Stotinak metara od zemunskog pozorišta nalaze se same "dveri" kroz koje se ulazi u danas manje poznato uglavnom zaboravljeno zemunsko podzemlje.
Prepustili smo se izazovu onog dela grada koji je "ispod" i neverovatnog prostora pod površinom antičkog Taurunuma, a sada prelepog grada na obali Dunava. Neka procene oni koji vole da sude da li je Zemun lep ili ne, ali neka isto tako ostane i zabeleženo da je retkost da neko toliko voli svoj grad kao Zemunci. Mora da za to postoje dobri razlozi.
Mi smo potražili samo deo njih, zakopanih i pomalo zaboravljenih.
Skriveni koridori
Muhar, je dakle, onaj deo Zemuna gde prestaje Gardoš, na čijem vrhu, iznad posmatrača, ostaje groblje. I samo raskršće ispod njega govori o tome da su se u tri trase, tu razilazili i nekada važni zemunski putevi. Na tom razmedju postoje istovremeno Ćukovac, Trg Branka Radičevića i veliki deo koji okružuje benzinsku stanicu. I sa druge strane, nezaobilazni Gardoš. Stare kuće, koje okriljuju ovaj pejzaž, kao da govore kako je sve trošno i neugledno. Ali, tu su i nove, koje kao da na silu pokušavaju da prodru u brda iza njih.
Za one, vremešne, jasno je da se tu nalaze kao deo istorije. Međutim, što se novih kuća tiče, neočekivane nevolje su već zatekle neke Zemunce, koji su ih pravili u onim delovima grada čije se tlo kasnije pokazalo nestabilno.
Stare zgrade ove varoši bile su uklopljene u ondašnji pejzaž i takve, mirne i uglavnom prizemne, behu priče o lagumima, koji su stajali iza, ukopani u brdo. Uostalom, iznad njih se prostiralo (a i danas se tu nalazi) groblje, pa ni red nije nalagao da se tu prave bučna ili po nečemu nametljiva zdanja.
Kada su veštačke pećine, u brdu, iza sadašnjih kuća nastajale, za vreme pomenute austrijske vladavine u 18.veku prvobitno su mnoge kopane da bi bile lagumice. Ovaj naziv razlikuje identične podzemne gradjevine po tome što su lagumi uglavnom imali magacinsku namenu, dok su lagumice bile mesta za stanovanje.
Lagumi su u ovom delu Zemuna uvek imali važnu ulogu, jer su bili blizu reke kojom je u grad bila dopremana vaskolika roba. Medjutim, ono što je takodje bilo bitno, jeste da su mnoge od njih gradili austrijski vojni inženjeri, sa jasnom namerom da grad utvrde i pod zemljom i da osiguraju svoje uporište dovoljno strateški efektno - podzemnim prolazima.
Tako smo pošli u obilazak nekih od njih. Onamo, gde je najstarija kuća u Zemunu, u ulici Vasilija Vasilijevića 10, ispod koje postoji raskošan lagum, kao i u susednoj zgradi iste ulice, kod broja 4a. Ali i preko puta, duž cele ulice Branka Radičevića, gde takođe postoje lagumi.
Ostalo je da pokucamo na neka vrata i vidimo šta unutrašnjost treba da skriva.
Podzemlje najstarije kuće
Ova kuća je i danas poznata pod nazivom "Beli medved", jer se u njoj nekada nalazila istoimena kafana. Inače, ovo je jedina kuća u gradu koja je sačuvana još iz turskog vremena.
U njenom podrumu postoji tunel čiji je završetak, baš kao i u mnogim sličnim podzemnim građevinama u ovom kraju - zazidan, ali drugačijim materijalom nego što je onaj od kojeg je kuća napravljena, pa dileme da je njegov kraj mlađi nego nastanak -nema.
Donji deo laguma ima dodatnu prostoriju koja je nekada bila vinski podrum. U njoj i sada postoji veliki otvor za ventilaciju, a svi koji se iole razumeju u čuvanje vina znaju da takva prostorija mora da bude suva i provetrena.
Drugi deo podzemlja ove zgrade ostaje vrlo interesantan i do sada nedovoljno poznat. Neki istoričari tvrde da je ovde boravio Josif Drugi, austrijski car, u vreme kada je (u 18. veku) opsedao Beograd, dok drugi tvrde da je ovde jednu noć proveo lično Eugen Savojski, najveći austrijski vojskovođa i legenda.
Objašnjenja zašto su brojni zemunski lagumi, upravo kao ovaj o kome pričamo, naprasno zazidani, različita su, i u sebi kriju deo misterije. Neki tvrde da je to plod komunističko-partizanskog posla, jer su uplašeni domaćini u vreme posle Drugog svetskog rata često skrivali vino, žito i druga dobra u ovakve lagume, ne bi li sprečili nove vlasti da im imovinu otmu, ili kako se tada lepše govorilo, "nacionalizuju".
Drugi razlog bio je što su, tokom povlačenja ka Sremu, prilikom završenih operacija u Drugom svetskom ratu, Nemci minirali mnoge podzemne hodnike koje su prethodno koristili. Partizani su, nadirući za njima, imali pred sobom veliki posao da ceo taj prostor razminiraju i učine bezbednim, ali pošto je za to trebalo mnogo vremena, rešili su da neke od tunela jednostavno zazidaju i na taj način ih, makar privremeno, učine sigurnim. Tako i danas neka mesta predstavljaju veliku opasnost za radoznale posetioce pa njihov obilazak, u najmanju ruku, zahteva obazrivost. Postoji mogućnost da su mnogi lagumi u ovom delu grada bili međusobno povezani. Za to postoje naznake ne samo kod Muhara, već i na Ćukovcu, Kalvariji i duž cele bežanijske padine, koja je, po mnogo čemu sudeći izbrazdana bezbrojnim tunelima.

Promijenjeno od rammstein (08.03.2007 u 02:27 sati)
odgoovorite sa citatom