Prikazati pojedinačan prilog
  #254  
Staro 06.01.2011, 15:48
Grga Grga je offline
Iskusni korisnik
 
Registriran : 03.02.2007
Starost: 68
prilozi: 497
Zahvaljivao se: 28
Dobio je 67 zahvalnice(a/u) za 49 priloga
Opet o Jazonu i Argonautima...

Prvo malo ''kopi-paste'' iz teksta već napisanog na forumu...

...U mitu o Argonautima opjevana su drevna grčka putovanja po zlato i druge kovine. Jazon je morao doploviti do Kolhide da ukrade ''zlatno runo'', a da bi tamo dospio trebao mu je savjet kralja Fineja u Trakiji, kojem je Apolon dao dar proročanstva...

...Argonauti su blizu Istre ušli su u Jadransko More, koje je tada izgledalo drugačije. Naravno da je bilo drugačije. Iz grčkih kolonija na obali Jadrana trgovci su na dva mjesta zalazili u unutrašnjost - dolinom Neretve prema Ardejcima i k Japodima u Liku, očito preko Kvarnerskog i Planinskog zaljeva, znači na mjestima koje je sama narav napravila lakše pristupačnima. Dakle, u nekoj davnoj povijesnoj dobi more je preko pojedinih planinskih zaljeva dopiralo, vjerojatno, do Like. U knjizi “Iliri” Aleksandra Stipčevića opisuje se poznati mit o Argonautima, prema kojem su Jazon i njegovi moreplovci, Argonauti, nakon što su se u Kalkidi domogli zlatnog runa, svojim brodom Argom plovili uz Dunav, da bi njime izbili na sjever Jadranskog Mora. Nikakav problem nije bio iz Crnoga Mora doploviti do južnoga ušća rijeke Dunav u Bugarskoj, njegovim tokom stići do Save, pa Une, do Planinskoga zaljeva, prenijeti lagani čamac preko južnoga (najnižega) dijela planine Ličke Plješevice, doći do rijeke Zrmanje, ući u Jadransko More, te nizvodno - vratiti se kući... U to vrijeme drugačija je bila konfiguracija cijeloga ovoga područja. Crno More bilo je prošireno skoro do Đerdapske Klisure. Tu je bilo južno ušće rijeke Istar (Istre, ili Dunava). Zašto bi inače u sjećanju ostalo ''južno'' ušće, ako nije bilo još neko drugačije...

...Helije, bog Sunca, poslao je čudovišne Harpije kako bi spriječile Fineja da jede više nego što mu je potrebno, postavši ljut što je izabrao život u tami umjesto na njegovu suncu. Jazon se sažalio nad kraljem te je ubio Harpije kad su se vratile. Zauzvrat, Finej otkriva Jazonu smještaj Kolhide. Rekao mu je i kako da prođe kroz Simplegade, začarane stijene...
Simplegade!?
Postoje li uopće ovakve stijene? Ako postoje gdje se nalaze?
Ove stijene mogu biti jedino Đerdapska Klisura, negdje blizu južnoga ušća rijeke Istar.
Zašto ovako mislim?
Zato što se do danas vrlo malo promijenilo u konfiguraciji krajolika. Đerdapska Klisura niz je od četri klisure duljine oko tri kilomerta. Počinje sa Gornjom Klisurom, nastavlja Gospođinskim Virom, Velikim i Malim Kazanom i Sipskim Kanalom.
Sipskim Kanalom...
Simplegade – začarane stijene?!
Izmedju klisura su prostrane kotline Ljupkovska, Donjemilanovačka i Oršavska. Dunav je kod Donjeg Milanovca širok do dva kilometra a u Malom Kazanu se sužava na 150 metara širine i do 90 metara dubine. Sipski kanal je zbog brzih voda i mnogobrojnih stijena bio teško prolazna barijera za brodove. Nekad je uz Dunav brodove vukla stočna zaprega a kasnije i parna lokomotiva. Izgradnjom brane kod Kladova je riječni tok je znatno usporen, stijene su potopljene, a napravljene su i prijevodnice.

Ovdje sam se ''dosjetio'' da slijedeći tekst, naravno, prekopiran s neta, nema potrebe ''lektorski'' obrađivati jer sam u potpunosti siguran da svi čitatelji odlično razumiju šta piše, pa stoga evo malo podataka iz Srbije...

...Sipski kanal je od recnog korita bio odvojen severnim nasipom, dok je juzni bio sastavni deo desne obale uzvodno od sela Sipa. Bio je dug 2133 metra, sirok 73 metra, najvece dubine do 3,9 metara. Zbog brze matice, koja je na severozapadnom delu dostizala pet metara u sekundi, pri uzvodnoj plovidbi morala je da se uvede i pomocna vuca. Zato je tadasnji administrator djerdapskog dela, Ugarska, u brodogradilistu „Danubius Senisen-Hartman”, izgradila remorker „Vaskapu” („Gvozdena vrata”), koji je u koriscenje pusten 2. novembra 1899. godine. „Vaskapu” se kretao navijanjem celicnog kabla (duzine 2 km i precnika 33,5 mm), polozenog na dno reke, koji su okretale dve parne masine.
U prvim danima rata 1914. godine, srpska vojska zaplenila je brod i sprovela ga na Donji Dunav, a kasnije i u Crno more. Tako je Sipski kanal, bez pomocne vuce, bio van upotrebe, sto je dovelo do velikih zastoja u saobracaju. Da bi se to prevazislo, nemacka Transportna komanda je 1916. godine pristupila postavljanju lokomotivske vuce.
Tada je na obalnom nasipu izgradjeno 1800 metara koloseka, kao i postrojenja za lokomotive. Ispomoc brodovima pruzale su tri lokomotive, tegleci ih pomocu celicne uzadi. Prilikom povlacenja, 1918. godine, Nemci su minirali sva izgradjena postrojenja. Uprava pomorstva i recnog saobracaja Kraljevine SHS tek 1928. godine obnovila je lokomotivsku vucu u obimu u kome su je postavili i Nemci, a tri godine kasnije kolosek je produzen za jos 400 metara...

...Jedan od najpoznatijih dunavskih pilota (locova) Toma Jakovljević nostalgično opisuje uzbudljivo provodjenje brodova na 17 najdivljijih dunavskih kilometara i sve bitke sa brzacima i vrtlozima nekada opasne reke.
Od Regensburga Dunav je plovan na svih 2379 kilometara do ušća u Crno more. Na velikoj reci najživopisniji i za plovidbu najuzbudljiviji bio je Djerdapski sektor od 119 kilometara, koji počinje kod Vince na Jugoslovenskoj i Moldava Veke na rumunskoj strani, a završava se kod Kladova odnosno Drobete i Turnu Severina.
U donjem Djerdapskom sektoru, tamo gde se bila isprečila Kamena kapija i gde je u stenju prokopan 80 metara širok i 2840 metara dug Sipski kanal, jedan broj ljudi zaradjivao je hleb nadnicama za strah. Na tom delu Dunava počela je životna priča jednog od najiskusnijih djerdapskih vukova, sada penzionisanog pilota Tome Jakovljevića (rodjen 30.9.1923.), čuvenog sprovodnika brodova...

...Pojedini nazivi rijeka potpuno će urasti u naše jezike kao npr.Dunav koje u svom značenju VELIKA VODA postaje prihvatljivo za sva vremena.U jeziku pradavnih naroda sama je sebi dala ime koje je ostalo prihvatljivo do dan danas.To je Gotski Donavi kojega Slaveni dolazeći u Podunavlje prihvaćaju kao Dunav-velika rijeka-.U svom prvom značenju bio je poznat pod imenom Istar od riječi -struo-što znači teći.Oblik za Dunaj još u staroslavenskom jeziku javlja se kao zamjena za jednu varijantu latinštine, od latinskog Dunuvius zatim Danubius javlja se balkanski oblik sa V ,ovaj oblik poklapa se sa Rumunjskim i Grčkim kao zamjena za latinski.Mađarski oblik Duna nastaje od slavenske riječi Dunaj,Turci su ime Dunav imali pod imenom Tuna tako da je od riječi Dunav vremenom nastalo nekoliko izvedenica .
Kelti su Dunavu dali ime još u trećem stoljeću prije naše ere spuštajući se na Balkanski poluotok.
Keltski -Danuvius- u obliku -danu=fortis,imao je značenje -rijeka koja šumi ,vjerojatno je taj prasavez u staroindijskim oblicima -dhontos,dhanate= teći a dhanuš=voda ,taj Keltski korjen se sačuvao u obliku njemačke riječi- Dune-a znači pješčana i vlažna obala.Od ove riječi sličnoga korijena mnoge su rijeke dobile svoje ime...

...Geološki gledano Dunav je mnogo stariji od Rajne čiji je uticajni sliv parira dunavskom u istočnoj Nemačkoj. Budući da je Rajna jedina alpska reka koja teče severno prema Severnom moru, može se povući nevidljiva crta koja podeljuje delove istočne Nemačke i koja se ponekad naziva Evropsko razvođe. Pre zadnjeg ledenog doba u pleistocenu, Rajna je izvirala u jugozapadnom delu Švarcvalda, a vode s Alpa koje danas ulaze u Rajnu su tekle u izvorni Dunav (Urdonau). Delovi ove bivše reke koja je bila puno veća od današnjeg Dunava mogu se videti u kanjonima Švapske Jure. Nakon formiranja erozijom gornje rajnske doline, većina alpskih voda je počela teći u Rajnu, zbog čega je današnji gornji Dunav mnogo manji od prijašnjeg...

...Budući da Švapsku Juru karakteriše porozni krečnjak i budući da je razdaljina položaja Rajne niža od razdaljine položaja Dunava, podvodne reke odnose mnogo vode iz Dunava u Rajnu. Tokom leta, kad je u Dunav malo vode, reka zna potpuno nestati u podzemne kanale na dva mesta u Švapskoj Juri koja se nazivaju Donauversickerung, tj. nestajanje Dunava. Voda se vraća na površinu 12 kilometara južno od Actošfaa, severno od Bodenskog jezera čime ulazi i u Rajnu. Budući da ogromne količine podvodne vode nagrizaju krečnjak, pretpostavlja se da će gornji tok Dunava jednog dana i potpuno nestati u korist Rajne...

I šta sada još reći? Naravno, čestitam Božić svima narodima Pravoslavne vjere, ili još bolje... opet svima - Mir Božji, Hristos se rodi...
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg dunav1.jpg (46,2 KB, 7x prikazano)
Tip dokumenta: jpg dunav2.jpg (19,9 KB, 7x prikazano)
odgoovorite sa citatom