|
Ilijada opisuje tek nekih četrdesetak zadnjih dana ovoga desetogodišnjega rata.Trojanski kralj Prijam imao je pedeset sinova i dvanaest kćeri. Jedan od najhrabrijih i ratnički najspremnijih sinova bio je svakako Hektor...
Naravno da sada opet slijedi moja primjedba i važan dokaz u korist teorije o Troji na prostoru Skadra.
Ime Hektor...
Nepobitna je istina da prezime Hektorović vuče korijen Hektorovog imena. Petar Hektorović, poznati pisac sa Hvara bez sumnje potomak je trojanske loze i ni jedan Hektorović ne postoji na prostoru turskog dijela Male Azije.
Valja još napomenuti da i Hvarani imaju jedan mit o svome porijeklu. Kažu da su stariji od Mjeseca i da su se doselili sa mitske Arkadije. Arkadija je po pretpostavci bila mitska zemlja na današnjem Peloponezu...
Kad je Ahil bio jako ljutit na Agamemnona, zbog oduzete lijepe robinje, nije želio u borbu protiv Trojanaca, što su ovi iskoristili i skoro do nogu potukli grčku vojsku. Tada je Hektor ubio i najboljeg Ahilovog prijatelja Patrokla, misleći da je Ahil. Patroklo je uzeo Ahilov oklop i oružje, hrabro krenuo u boj s Trojancima, što je iskoristio Hektor ubivši ga misleći da je u pitanju pravi vlasnik. Običaj je bio da se ubijeni protivnik razoruža i ostavi kao hrana psima i pticama, osim ako mrtvo tijelo ne uspiju odnijeti njegovi suborci i dostojno sahraniti. Tako je i Hektor Patroklu oduzeo Ahilov ratnički oklop s oružjem. Ahil nije mogao nastaviti borbu bez novog oružja što je ponukalo njegovu majku Tetidu da ode na Olimp hromom bogu Hefestu, najboljem kovaču među svima bogovima i zamoli ga za uslugu. Znala je da će joj sin poginuti pod Trojom pa je imala želju da u svijet mrtvih ode dostojno, kao pravi i cijenjeni borac.
U ovome ratu skoro svi su znali kada će i od koga poginuti koji junak. Ratovalo se kao u nekom dobro režiranom igranom filmu...
''Tetida odlazi u vječnu Hefestovu palaču, koju je hromi umjetnik sam sebi od mjedi sagradio. Nađe ga oznojena i punim poslom zabavljena oko svojih mjehova. Upravo je izrađivao dvanaest tronoga pričvršćujući svakome od njih pod noge zlatne kotače na kojima će se sami od sebe, netjerani tuđom rukom, koturati u olimpijskim dvoranama u skupštini bogova i odande se opet vraćati u svoje odaju. Divota je bila gledati ta djela. Bili su već sasvim gotovi, samo bez uha i njih je umjetnik upravo pričvršćivao zabijajući batom čavle u pravo mjesto''...
Homer slikovito opisuje zanimljive igračke koje bi trebale zabavljati bogove u olimpskim dvoranama. Očito je da su ovi mali uređaji kretali samostalno, uz pomoć neke ''nepoznate'' sile. Kako drugačije protumačiti nego da su se pokretali pomoću jedne vrste baterija...
Igračke na baterije prije 3.500 godina!? Nevjerojatno...ali istinito.
Kako bi inače ondašnji pisci znali u detalje opisati električnu igračku? Ova igračka danas bi se definitivno mogla zvati ROBOT. U mitu o trojanskim ratovima postojali su roboti bez imalo sumnje, a kako su mogle izgledati ove Hefestove igračke možda bi najbolje mogao ilustrirati igrani film ''Ratovi zvijezda'' sa dobro poznatim robotom ''c-3po''...
Ovdje po prvi puta Homer spominje zanimljive igračke koje se kreću same od sebe i ne gura ih nikakva ljudska (božja) ruka. Ne znam da li je robot c-3po sa Hefestovim igračkama slučajnost, ili svjesna namjera. Ako je slučajnost, onda su stari Trujanci davno prije ove naše moderne civilizacije poznavali elektroniku... Možda ju nisu koristili, ali su je garantirano poznavali. Ne samo da su je poznavali već su znali da je korištena daleko prije današnjeg vremena, što se vidi odmah u nastavku dijaloga Tetide (Ahilove majke) i ''kovača'' Hefesta...
''Pogosti se, mila ženo – reče Hefest Tetidi – dok ja pospremim ovaj nered''. Hramajući digne se čađavi bog od nakovnja, njišući se mučno, makne mjehove od vatre, zatvori sve drugo oruđe u srebrni kovčeg, spužvom opere lice, ruke, vrat i prsa, ogrnut u košulju i podupiran od svojih sluškinja, ponovo othramlje iz sobe. Te sluškinje ne bijehu žive, ali slične živima, pune mladalačke dražesti, a Hefest ih je skovao od zlata, obdario ih snagom, razumom, glasom i umjetničkim nagonom. One hitrim koracima odjuriše od svoga gospodara''...
Šta reći na ovakav opis ''od zlata napravljenih žena'', lijepih, pametnih i umjetnički nadarenih? Ako je izmišljotina onda je to genijalna izmišljotina...
|