TEMA: Praistorija
Prikazati pojedinačan prilog
  #24  
Staro 12.02.2007, 02:02
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Broncanodobni sesiri

Brončanodobni šeširi

Do sada su pronađena samo četiri primjerka zlatnih brončanodobnih šešira koji se vremenski datiraju u razdoblje između 1300.-900. god. pr. Kr. Njihova nalazišta prekrivaju prostor zapadne kulture polja sa žarama na kojem je nastao i njihov specifični oblik, kojeg karakterizira visoki, čunjasti gornji dio, kalotno oblikovano središte i donji plitki obod.
Prema toponimnom nalazištu ovaj izvorni oblik naziva se tip Schifferstadt, koji predstavlja prototip iz kojeg su se razvili kasnije veći i kompleksniji primjerci.
Šeširi nisu bili iskaz svjetovne moći svoga nositelja, na što upućuje činjenica da nemamo ni jedan nalaz šešira unutar grobne konstrukcije, već jedino samostalno pohranjene pojedinačne primjerke. Iz toga proizlazi da su oni bili isključivo izraz sakralne moći. Wilfried Menghin u njihovoj ornamentici vidi prikaz kompleksnog sustava kalendarskih sistema. Nositelj ovakvog šešira bila je osoba visokog intelekta, astronomskog, matematičkog i kalendarskog znanja, pripadnik uskog kruga svećenika i ujedno naručitelj ovog objekta.




Materijal od kojeg su šeširi izrađeni bio je visoko cijenjen. Naručitelj je morao raspolagati velikim platnim sredstvima koja su proizlazila iz velikih posjeda, tj. morao je po tome pripadati društvenom sloju nositelja mačeva. Ovdje se, dakle, radi o svećeniku velike autonomne moći koja se rasprostirala na širokom području. Budući da se zapadna kultura polja sa žarama nalazi na samom početku stvaranja keltske etnogeneze, moguće je postaviti tezu da se ovdje radi o društvenom sloju koji je vrlo sličan ili možda čak čini prototip kasnijih keltskih svećenika druida. Prema Menghinu, autori ornamentalnog prikaza na zlatnim šeširima, bili su upućeni u znanje o točnom trajanju sunčeve i mjesečeve godine, solarnih i lunarnih mjeseci, o potrebnim prijestupnim danima za podudaranje sunčevog i mjesečevog kalendara i devetnaestogodišnjeg ciklusa u kojem se identične konstelacije Sunca i Mjeseca podudaraju na isti dan. Izrazito su dobro bili upućeni u aritmetiku i matematiku što im je omogućilo apstrahiranje svoga znanja u ornamentima šešira.
Zlatni čunjasti šešir bio je simbol znanja njegova nosioca i programatorskog stvoritelja, o uređenju poretka neba, zemlje i vremena, njegove povezanosti sa stvoriteljima toga poretka, bogovima, te njegove moći da se brine o njegovoj stalnosti, o kojoj su ovisila godišnja doba, plodnost čovjeka, životinja i biljaka, dakle, o kojem je ovisio život.



Zlatne posude

Posude su kao i šeširi sakralnog karaktera i svojim simbolima ukazuju na moguće astralno značenje. Osobit primjer za to je zlatna posuda iz Zürich-Altstättena.
Njena je površina gotovo u cijelosti prekrivena točkastim ukrasom, a na njoj su prikazana i dva friza sunčevih diskova i mjesečevih srpova. Između njih se nalazi povorka od sedam životinja: jedan jelen i šest košuta. Simbolika životinja nije potpuno jasna, no poznato je, kako je kasnije za Kelta jelen štovan kao sveta životinja. Posuda je nastala na Pirinejskom poluotoku što objašnjava i njenu simboliku koja inače nije karakteristična za zapadnu kulturu polja sa žarama. Datirana je u razdoblje između 1100. - 800. g. pr. Kr.
U Borgbjergu u Danskoj su pronađene posude s naknadno dodanim drškama u obliku konja. Smatra se da se ovdje vjerojatno radi o izjednačavanju posude sa simbolom Sunca, vučenog od konja (simbolika sunčevih kola iz Trundholma).




Posude su uglavnom pronađene u ostavama ili močvarama. Poznata su nam samo dva primjera u grobovima: u Gönnebecku kao grobni prilog i u Unterglaukheimu u uporabi urne. Ta se pojava može objasniti činjenicom da su se na matičnom području ovih nalaza (pripadaju okrugu sjevernog brončanog doba) profana i sakralna moć često stapala u jednoj te istoj osobi. Datiraju se u 14. i 13. st. pr. Kr.



Slikovni prikazi iz ovog razdoblja su rijetki i većinom se osnivaju na prikazu ptica tj. pataka. Značajno je područje skandinavskog brončanog okruga, gdje slikovni svijet ne čine samo uveliko poznate gravure na stijeni već i bogati prikazi na brončanom nakitu i predmetima. Najčešći motiv je pritom lađa, pa nije ni čudno da su glavni nosioci ovih prikaza bile nordijske britve, izrađene i same u tom obliku. Prema Flemingu Kaulu, na dotičnim je predmetima prikazano dnevno i noćno putovanje Sunca, čiji su pratioci riba, konj i zmija. Riba se dovodi u analogiju sa sunčevim putovanjem kroz vodu tijekom noći i pri jutarnjem svitanju, konj sa dnevnom putanjom kada Sunce silazi s lađe, dok zmija simbolizira njegov zalazak. Također i smjer lađe upućuje na njegovo dnevno ili noćno putovanje: na lijevo usmjerena lađa ili konj na noćno, a na desno usmjerena na dnevno. Prikaz obih putanja ujedinjuju kola iz Trundholma koja na desno usmjerena prikazuju Sunce na dnevnom putovanju pomoću sjajne strane diska, a na lijevo okrenuta noćno putovanje pomoću tamne strane diska. U srednjoeuropskoj kulturi polja sa žarama ovaj je simbol komprimiran u tzv. “Ptičje-sunčevoj lađi”. Ptice su važne u toj simbolici, budući da se one služe zrakom, vodom i zemljom. Često su patke i danju i noću aktivne, a ciklička putovanja ptica selica simboliziraju sunčevo nestajanje tijekom jeseni i zime i njegovo ponovno rađanje u proljeće. U skladu s time patka je u sklopu lađe, ali ujedno i kao samostalni motiv, obilježje sunčevog dnevnog i godišnjeg ciklusa.
Od trenutka kada je čovjek počeo obrađivati zlato, posjedovanje zlatnog predmeta označavalo je posebni status pojedinca unutar društvene zajednice, vladara ili svećenika. Budući da njihova sjajna boja uvelike sliči boji Sunca i njegovih zraka, predmeti izrađeni od zlata upotrebljavani su u svim područjima svijeta i u religijske svrhe, pošto je tadašnji čovjek smatrao kako ga zlato povezuje s najvišim moćima tj. s bogovima.


Barbara Klara Olujić

odgoovorite sa citatom