Prikazati pojedinačan prilog
  #1  
Staro 19.04.2005, 12:16
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Mauzolej cara Hostilijna

[INDENT]Arheoloski lokalitet Viminacijum,nekada najvece gradsko naselje i glavni grad rimske provincije Gornje Mezije,ne prestaje da iznenadjuje strucnjake.Iz dubina vremena izronili su ove godine vodovod,kupatila,kap ije,zatim objekat za koji strzcnjaci misle da je carski mauzolej,te pregrst pokretnog arheoloskog materijala medju kojima i veci broj zlatnih predmeta.
Rimskom naselju na desnoj obali reke Mlave,nedaleko od njenog usca u Dunav,u blizini danasnjeg Kostolca postavljeni su temelji jos u prvom veku nase ere.Izgradnja zidanog logora vezuje se za dolazak legije Claudie iz Dalmacije sesdesetih-sedamdesetih godina prvog veka posle Hrista.Kada je u vreme cara Domicijana 86.godine,Mezija podeljena na Gornju i Donju,glavni grad provincije Gornje Mezije postaje Viminacijum-prica Arheolog dr Miomir Korac,visi naucni saradnik Arheoloskog instituta.Kasnije je postao kolonija i to je najvisi rang koji moze da dobije jedan provincijski grad.Njegov polozaj i znacaj doveli su i zadrtzali mnoge rimske careve,a medju njima i Dioklecijana,Konstan tina Velikog,Konstancija, Julijana...........S voj najveci uspon grad dozivljava u trecem veku,a stradace u velikom naletu Huna,u petoj deceniji petog veka.U drugoj polovini petog,a narocito u sestom veku,grad je obnovljen,da bi prestao da zivi tokom sedmog veka u vreme prodora Slovena.
Pocetkom osamnaestog veka kulturna javnost Evrope prvi put je bila obavestena o postojanju ostataka rimskog grada Viminacijuma.Krajem sedamnaestog stoleca u ovim krajevima je boravio grof Marsilji,pa je zadivljen onim sto je video po povratku u Hag 1726.godine,objavio delo i skice o tadasnjem izgledu Viminacijuma.Sredino m devetnaestog veka o izgledu ostataka grada pise i poznati putopisac Feliks Kanic,a prva arheoloska istrazivanja obavice 1884.Mihajlo Valtrovic.a 1902.Miloje Vasic.
Sredinom sedamdesetih godina minulog veka pokrenuta su prva istrazivanja-prica dr Korac.U sledecem periodu otkopano je vise od 13.000 grobova u kojima je nadjeno oko 30.000 predmeta.Od toga 700 je od srebra i zlata,a nekoliko desetina su unikati.Posle iskopavanja na severnoj kapiji vojnog logora,gde je nadjena ostava od 136 komada bronzanog novca,strucnjaci su krenuli u potragu za akvaduktom koji je grad i logor snabdevao vodom.
-Za ovo mogu odgovorno da kazem da je nalaz svetskog znacaja-kaze dr Korac,pruzajuci ruku ka nekoliko stotina metara otkopanogm prostoru.-Hronicari su zabelezili da su se svi rimski gradovi snabdevali vodom sa tri akvadukta.Jedan je napajao javne cesme i hramove,drugi javna kupatila,a treci je bio za privatnu upotrbu.Na Viminacijumu su nadjena dva koja idu paralelno na rastojanju od tridesetak metara.Ovaj vodovod dug je oko 8km,a mi smo ga otkopali tek nekoliko stotina metara.Vodovod je tako ocuvan da onaj ko ne zna o cemu je rec nikada ne bi poverovao da je u pitanju gradjevina stara 2.000godina.Podignut je u prvom veku nase ere od kamena vezanog krecnim malterom,pa oblozene vodonepropustivim malterom.Dno je izradjeno od opeka na kojima su vidljivi pecati legija koje su ga gradile.Bio je zatvoren i pokriven masivnim opekama,a na odredjenom rastojanju ostavljeni su otvori za intervencije.U vodovodu smo nasli bronzane novcice koji govore o negovoj dugotrajnoj upotrebi-prica de Korac.Gradjevina je impresionirala ne samo nas,vec i sve koji su je videli,pa i gradjevince i zaista nije sporno da je rec o graditeljskom poduhvatu.Otkricem akvadukta nedvosmisleno je potvrdjen ne samo znacaj grada vec je posredno utvrdjen i broj stanovnika.Kolege sa Gradjevinskog fakulteta u Beogradu misljenja su da je Viminacijum imao oko 30.000 stanovnika,sto je svakako impozantna cifra.
Na novo iznenadjenje nije se dugo cekalo.Kao bomba odjeknula je vest da je na Viminacijumu nadjen carski mauzolej.Strucna javnost se uskomesala.Ne nailazi se svakog dana na carske grobnice.Bilo je i onih koji su sumnjicavo vrteli glavom.Iskreno i mi smo bili najpre u dilemi,a onda u blagom soku-prica dr Korac.Medjutim vrlo brzo vise nije bilo sumnje da je na ovom mestu sahranjena,odnosno spaljena osoba koja je u rimskoj hijerarhiji zauzimala izuzetno visoko mesto.Malo pomalo kockice su se slagale i sada sa gotovo stoprocentnom sigurnoscu mogu da kazem da je ovde bio sahranjen rimski imperator Hostilijan.Objekat za koji dr Korac kaze da mozemo da napisemo da je mauzolej,ima kvadratnu osnovu dimenzija 20x20 metara.Zidan je od kamenih blokova i kvadera i ukrasen srubovima.U srednjem delu se nalazi kvadratna gradjevina dimenzija 5x5 metara na cijim uglovima su sacuvani kameni postamenti koji su nosili stubove.U centralnom delu ovog objekta nalazi se grobnica.Pokojnik je tu spaljen i za tu priliku je bila izgradjena posebna konstrukcija na koju je polozeno telo.Ovaj nacin sahranjivanja,poznat kaobustum,zapisan je u literaturi,ali je malo puta arheoloski potvrdjen.Objekat kao i predmeti koji su tu nadjeni nedvosmisleno su upucivali na rimskog velikodostojnika.
Car Hostilijan dolazi na presto posle smrti oca Trajan Decija i brata Herenija Etruska koji su ubijeni u zasedi blizu antickog grada Abritusa u danasnjoj Bugarskoj.Pocetkom 251.godine Hostilijan dolazi u Viminacijum kako bi nadgledao organizovanje odbrane severnih granica provincije Ilirikum.Sa sobom je poveo i majku Herniju Etruscilu.Kuga koja je u to vreme harala carstvom.o cemu postoje i zapisi.pokosila je i Hostilijana i njegovu majku prica dr Korac.I to su zabelezili hronicari.Zbog udaljenosti od prestonice,ali i straha od sirenja kuge odluceno je da se Hostilijan i njegova majka sahrane u Viminacijum,naravno uz sve casti koje su im pripadale.POgreb cara mozemo da rekonstruisemo gotovo do detalja na osnovu nadjenog materijala.Telo je spaljeno na limaci podignutoj iznad rake,a kada su se ostaci lomace urusili,raka je zatrpana zemljom i zalivena krecnim malterom.U grobnici su nadjeni tragovi kostura i kraj njih u veoma losem stanju fragmenti staklenih sudova koji su se izoblicili od toplote.Otkriveni su i delovi ulrasne igle Fibule i bronzani ukrasni ekseri kojima je bio ukucan drveni kovceg.Nedaleko od mesta spaljivanja,a u okviru mauzoleja pronadjeno je nekoliko zlatnih predmeta i pozlacena fibula.Par zlatnih mindjusa mogao bi prema pretpostavci dr Koraca da bude deo nakita imperatorove majke koja je takodje tu sahranjena.
Tesko je pretpostaviti da li u mauzoleju ima jos nalaza buduci da je grobnica bila najverovatnije opljackana posle Milanskog edikta,odnosno posle 313.godine kada je Konstantin Veliki jednim ukazom priznao hriscanstvo.Da je to bilo tako potvrdu imamo u grobnicama iz cetvrtog veka za ciju su izgradnju korisceni stubovi i kvaderi sa mauzoleja.
iz moje zbirke podataka,preuzetih sa interneta

Promijenjeno od rammstein (19.04.2005 u 12:18 sati)
odgoovorite sa citatom