Prikazati pojedinačan prilog
  #4  
Staro 27.01.2006, 22:45
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Sarajevska regija u antičkom periodu


Nakon puna dva stoljeća otpora Rimljanima, Iliri su bili poraženi 9. godine nove ere, pa je sarajevsko područje postalo dijelom Rimskog carstva.

Sarajevskim poljem i dolinom Miljacke prolazila je jedna od važnijih rimskih cesta, o čemu svjedoče miljokazi, dijelovi kolovoza, a prije svega rimske naseobine. Ovaj drum povezivao je jadransku obalu sa rimskim posjedima u provinciji Panoniji. Sarajevski kraj pripadao je provinciji Dalmaciji, koja je imala sjedište u Saloni (Solin) kraj Splita, a sjedište jurisdikcije bilo je u Naroni, kraj današnjeg Metkovića.


Najstariji tragovi rimskog prisustva na području današnjeg Sarajeva otkriveni su na Debelom brdu. Rimljani su održali kontinuitet življenja na tom lokalitetu. Najpouzdaniji znaci tog prisustva jesu zidine od grubo klesanog i lomljenog kamena, te vrhovi kopalja i strelica, ključevi, noževi, dijelovi ogledala, vaga, nakita itd. Prvorazredan nalaz jest jedan kasnoantički lonac sa natpisom koji predstavlja jedini primjer minuskulnog latinskog kurziva u Bosni i Hercegovini. Natpis glasi: EGO IUSTUS OLARIUS, MANUS MEAS RUGETUS ET FETETUS ili u prijevodu Dimitrija Sergejevskog: "Ja sam pravi lončar, a moje su ruke prljave, ali plodne". Ovaj je tekst pobudio veliko zanimanje. U literaturi historičari ističu da je to primjer upotrebe tzv. grčkog akuzativa, te činjenicu da je jedan lončar u to vrijeme bio pismen. Rimljani su bili prisutni na Debelom brdu (po svoj prilici kao vojna posada) sve do VI stoljeća, o čemu svjedoči nalaz novca cara Justinijana.

Oko rimske ceste koja je prolazila sarajevskim krajem, na nekoliko mjesta su otkriveni materijalni tragovi koji ukazuju na postojanje rimskih naseobina. Na lijevoj obali Miljacke, blizu Vrbanja mosta (most Suade Dilberovi&, krajem 19. stoljeća podignuta je mala ciglana, uglavnom za potrebe izgradnje nekoliko hotela oko izvorišta termo-mineralne vode na Ilidži. Na prostoru austrougarske ciglane, otkriveni su brojni primjerci rimskog crijepa, čiji sufragmenti, također otkriveni i na Ilidži, na mjestu starih rimskih terma. Zanimljiva je, dakle, koincidencija, da se u rimsko i austrougarsko doba, na istim mjestima podižu ciglana, odnosno banja. Pomenuti crijep ima oznaku: CO... i CONSTA... Na Marijin dvoru, na lokalitetu poznatom kao Vasiljeva bašča, na mjestu gdje su danas zgrade Skupštine i Vlade Bosne i Hercegovine, otkriveni su tragovi rimskih građevina i nekoliko grobova. U blizini Ali-pašine džamije pronađeni su ostaci grnčarske radionice i jedne stambene zgrade.

Glavno rimsko naselje u sarajevskom kraju bilo je na Ilidži.

Na temelju fragmenta natpisa pronađenog prilikom rušenja jednog mosta iz osmanskog perioda na rijeci Željeznici, arheolozi su zaključili da se rimsko naselje na prostoru današnjeg naselja Ilidža zvalo Aquae S... Banja S... odnosno Ilidža, kako su ovaj lokalitet kasnije nazvali Turci, imajući na umu njenu ulogu kao lječilišta (iladž, tur. lijek).

Banja S... bila je rimsko upravno i kulturno središte čitave sarajevske oblasti. Istraživanja na Ilidži počela su 1893. godine. Tada su otkriveni temelji rimskih građevina, mozaički podovi, ostaci hipokausta i tubulusa (neke vrste centralnog grijanja), te keramika, nakit i novac.

Banja S... imala je status kolonije. Njeni stanovnici bili su punopravni rimski građani. Okolina Ilidže u rimsko doba sudeći po nalazima na više lokaliteta (Crkvište, Stupsko brdo, Crkvina, Švrakino Selo ...), bila je gusto naseljena. Sistematska istraživanja na Ilidži obavljena su pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, posebice 1956-1961., te 1963. godine. Velike zasluge za rezultate postignute u izučavanju rimskog razdoblja historije Sarajeva, kako pri neposrednom istraživanju, tako i u analizi i tumačenju nalaza, imaju: Karl Pač, Filip Balif, Ćiro Truhelka, Mihovil Mandić, Vladislav Skarić, Ivan Kelner, Esad Pašalić, Dimitrije Sergejevski i Irma Čremošnik.
odgoovorite sa citatom