Prikazati pojedinačan prilog
  #29  
Staro 08.03.2007, 01:12
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Asfalt iznad podzemnog sveta

Zoran Nikolić

ASFALT IZNAD PODZEMNOG SVETA
http://www.vumidet.net/forum/showpost.php?p=7156& postcount=1


Ma koliko to neobično zvučalo Beograđanima, pogotovo onim mlađim, u srpskoj prestonici ima znatno više sahranjenih nego što danas ima nas koji hodamo pločnicima ovog grada. Tu počivaju ljudi najrazličitijeg porekla i nacionalnosti, pa izgleda da je tokom istorije ovaj grad bio neobična vrsta vagabunda. Lutalica, osuđena da ostane na svom mestu, a da svi dolaze k njoj. I da, tako bezbrojni, tu i ostanu.
Sada je izlišno pominjati kako je najveći broj tih grobova do današnjeg dana nije mogao da bude sačuvan. Humke su davno prekopane, a pepeo je otišao pepelu...
Od Rimljana do Srba
Groblja nekadašnjih Beograđana prostirala su se od samog Kalemegdana pa duž centralnih delova grada, na skoro svakom mestu današnjeg urbanog jezgra. Tako je jedna od rimskih nekropola, stara oko dva milenijuma, bila u ulici Tadeuša Košćuškog, a još jedna, znatno veća, prostirala se od sadašnjeg Trga Republike duž padina Dorćola. Večna konačišta onog doba nisu bila nalik današnjim, komunalnim grobljima, već su često bila postavljena pored puteva, baš kao što se to dešavalo znatno kasnije sa našim krajputašima, koji, ipak, nisu bili nadgrobna obeležja, već samo sećanja na one koji su sahranjeni na nekom drugom mestu.
Tako se i danas može naići na rimske grobove u Beogradu. Oni su se prostirali blizu današnje Knez Mihajlove i Vasine ulice, pa dalje ka prostoru gde se Terazijski tunel završava pored Nušićeve ulice, a zatim paralelno sa Bulevarom kralja Aleksandra sve do Malog Mokrog Luga. Najveća koncentracija rimskih grobova bila je uz sam Bulevar, a pogotovo u delu od današnje Savezne skupštine do Pravnog fakulteta. Interesantno je i to da su rimske nekropole pronađene i tokom radova u Palmotićevoj ulici, a bezmalo svako ko je želeo da proširi podrum ili da izgradi nove temelje za stambenu zgradu u ulici Majke Jevrosime, nezaobilazno je nailazio na - sarkofage.
Nama je posebno značilo druženje sa gospodinom Aleksandrom Vlaškalinom, koji živi u Siminoj ulici u Beogradu. Naime, osim toga što je ovaj dobronamerni starac potomak neobično važnog čoveka srpske istorije - Lazara Pačua, ispod današnjeg zdanja u kojem on živi i sada postoji nadgrobna ploča - rimskog centuriona.
Štaviše, Vlaškalinovi prijatelji u šali kažu kako se ovaj uredno javi Rimljaninu svako veče pred spavanje, iako je centurion već odavno usnio svoj san. Vlaškalin je svojevremeno doveo arheologe u podrum svoje kuće i oni su nedvosmisleno potvrdili kako je grob autentičan. Sada večno sniva pod gradom ispod koga, kao i on, počiva bezbroj bojovnika koji su se borili za moć nad Beogradom.
Gde spavaju ostali
Jedno od najvažnijih turskih grobalja nalazilo se na mestu današnjeg Studentskog trga, ali i oko svake od đžamija kojih je, tokom istorije u Beogradu bilo više od 70. Tako je na mestu današnje kafane "Proleće" takođe nekada bila đžamija, turski mezari su se prostirali od današnjeg zdanja Srpske akademije nauka sve do hotela "Palas".
Tokom 17. veka najveća đžamija nalazila se upravo na mestu današnje Savezne skupštine, zvala se Batal džamija i oko nje nalazilo se najveće tursko groblje onog doba u Beogradu. Prostirala se od današnjeg ulaza u Bulevar kralja Aleksandra pa sve do Doma sindikata.
Preko puta ovog mesta, tokom austrijske vlasti u Beogradu u 18. veku, nalazila se važna zgrada koju su ondašnji Beograđani zvali nemačkom vojnom bolnicom. Interesantno je da se pored nje nalazilo - šta bi drugo nego groblje, ali ovog puta onih koji su u našu prestonicu doneseni germanskim vetrovima i ambicijama.
Tako će Beograđani ovih dana, radi podzemne garaže koju će dobiti ispred sadašnje zgrade Gradske vlade, imati priliku da prisustvuju i raskopavanju starih grobalja koja su bila sastavni deo nekadašnje periferije, a današnjeg centra grada. Ali, u ovom delu se donedavno nalazila i jedna od najstarijih kafana u Beogradu - "Tri lista duvana", pa je bilo neophodno da je srušimo kako bi je danas nasledio - parking. Beograd je, ponekada, grad apsurda.
Samo je neizbežnost izvesna
Staro groblje nalazilo se na Tašmajdanu i ono ni do danas nije potpuno iseljeno, dok je starije srpsko groblje bilo u okolini današnje ulice Maršala Birjuzova na Zelenom vencu. Staro tašmajdansko groblje bilo je sazdano tako da u delu bližem Takovskoj ulici počivaju katolici i protestanti, dok su centralni deo, današnje tašmajansko šetalište, zauzimali Srbi. U blizini današnjeg Seizmološkog zavoda bili su sahranjivanji vojnici, samoubice i utopljenici.
Uz Lominu, kao i ulicu Narodnog fronta bili su sahranjivanji Grci, dok su iznad, gledano ka Terazijama, počivali nekadašnji beogradski Jevreji i Jermeni. Jevreji su imali groblje i u okolini Rudarsko geološkog fakulteta, dok su turski grobovi pokrivali deo koji je odatle išao ka Dunavu.
Da bi sve bilo jasnije, očuvanih grobova u Beogradu ima oko šest stotina hiljada, i to ne računajući oslobodioce Beograda iz Drugog svetskog rata, kao i bezbrojna tajna počivališta iz tog perioda, kako osvajača tako i oslobodilaca, ma sa koje strane oni bili.
Beograd ne pamti male bitke, svaka vojska koja se na njega obrušila bila je velika. U gradu je harala kuga, bilo je bezbroj bolesti, pa su pokojnici bivali sahranjivani brže bolje u masovne grobnice kojima se danas ne zna mesto.
Tako je, ma kako to naizgled morbidno zvučalo, naša varoš grad bezbroj pokojnika, o kojima malo znamo, ili iskrenije reći - uglavnom ne znamo ništa. A ostao je epitaf na jednom zemunskom grobu, koji valjano upozorava kako je samo neumitnost izvesna. Naime, pokojnik je naručio da mu na grobu stoji nadgrobni spomen sa natpisom koji upozorava prolaznike: "Tamo gde si ti, nekada sam bio ja, a ovde gde sam ja, jednom ćeš biti ti". Znate li za veću istinu?

Promijenjeno od rammstein (08.03.2007 u 02:26 sati)
odgoovorite sa citatom