Prikazati pojedinačan prilog
  #5  
Staro 27.01.2006, 22:49
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Sarajevska regija u srednjem vijeku



Na osnovu dubrovačkih izvora može se pratiti nastanak, razvoj i uspon uglavnom većih i značajnih trgovačkih centara u Bosni, ali ova arhivska građa ne pruža dovoljno podataka za ona mala mjesta u kojima nije bilo ni dubrovačkih ni domaćih trgovaca. Ukoliko se takvi podaci i nađu, to su usamljena zaduženja pojedinaca, žalbe na lokalne pljačke i pojedinačni podaci o imenovanju sudskih komisija. Međutim, oni ne pružaju pravu sliku o razvoju manjih trgova na bosanskom prostoru te nam zbog toga mnoga od tih manjih mjesta izmiču i na neki način ostaju anonimna.

U takvim slučajevima, mnogo nam pomažu najraniji osmanski izvori, u kojima se odražava zatečeno stanje. Novi gospodari su, uporedo sa uspostavljanjem svoje vlasti, vršili popis naselja na zauzetoj teritoriji. Ako su neka od tih naselja bili trgovi, onda je to pored njihovih imena osobito naglašeno, kao što je to slučaj sa srednjovjekovnim trgom Tornikom u popisu Krajišta Isa-bega Ishakovića iz 1455. godine gdje je upisan kao trg-selo, dok ga Isa-begova vakufnama iz 1462. godine bilježi kao Atik Varoš - Stara Varoš, a najstariji popis Bosanskog sandžaka iz 1468. godine pod imenom Eski Trgovište - Staro Trgovište.

Srednjovjekovni trg Tornik, odnosno Utorkovište, bilo je malo naselje koje se nalazilo na raskršću puteva gdje je danas Higijenski zavod i Alipašina džamija i imalo je skučen značaj.

Zbog čega ovaj srednjovjekovni trg nije uspio dostići svoj puni razvojni zamah? Prevashodno zbog vrlo ranog prisustva Osmanlija na ovom prostoru, kao i međusobnih sukoba bosanske vlastele, i ovih sa bosanskim kraljem, između čijih oblasti se nalazilo područje Vrhbosne kojem je pripadao ovaj trg. Upravo zbog svog takvog položaja oblast Vrhbosne je više puta mijenjala gospodare. Prvo je to bio bosanski kralj, potom plemićka porodica Pavlovići, a kratko vrijeme prije njenog pada pod osmansku vlast bila je u rukama hercega Stefana Vukčića-Kosače.

U ovoj župi, koja se prostirala preko Sarajevskog polja i okolnih planinskih predjela, bilo je više otvorenih trgova, od kojih je najznačajniji pomenuti Tornik. U cijeloj ovoj oblasti postojao je samo jedan utvrđen grad Hodidjed koji se nalazio istočno od Sarajeva u dolini Miljacke. U vrelima se prvi put spominje 1434. godine kada su ga zauzele Osmanlije, a držao ga je turski vojskovođa Barak. Prema prvom turskom popisu ove župe iz 1455. godine Hodidjed je imao dizdara i posadu od 23 vojnika. Ostalo su, otvoreni trgovi, počev od najpoznatijeg Tornika, čiji prvi spomen potiče od septembra 1402. godine, kada su vlasti sklopili ugovor sa trojicom dubrovačkih trgovaca da u Dubrovniku preuzmu robu i da je na deset konja prenesu "in Verbossani nautornich". Takođe već početkom XV stoljeća u župi Vrhbosni postojalo jedno mjesto gdje se utorkom trgovalo i održavao sajamski dan.

Tako se postepeno nazire jedan malo poznati proces formiranja trgova, izraslih iz lokalnih sajmova. Čak ni Tornik, najveće naselje koje su Osmanlije zatekle, nije ništa drugo nego jedan seoski trg, čije ime čak ni Dubrovčanima nije bilo dobro poznato. Domaći nazivi za pojedina mjesta u Bosni prodiru u dubrovačke notarske i kancelarijske spise sporo tek pošto se ona trgovački razviju i tako postanu poznatija. U biti, to su sve bili mali seoski trgovi bez uticaja na velike ekonomske procese, koji su se odigravali u Bosni u ono vrijeme (XIV-XV st.). Njihov značaj se ogledao u tome što ukazuju na razvijenost agrarne proizvodnje i potrebu da se na određenom mjestu vrši razmjena viškova agrarnih i stočarskih proizvoda.

Kada su Osmanlije, pedesetih godina XV stoljeća, uspostavljale svoja prva stalna uporišta u župi Vrhbosni, oni su pored pomenutog Tornika zatekli još i Kotorovce i Bulagaj, za koje se naglašava da su mali trgovi. Podgrade Hodidjeda zavedeno je kao selo, mada nekoliko godina kasnije Dubrovčani pišu Mađarima da je bosanski kralj "zapalio veliki i dobro naseljeni burgus Hodidjed". Neustaljenost ovih malih seoskih trgova najbolje se vidi po tome što se ni Kotorovci ni Bulagaj ne pominju više u defteru iz 1468/9. godine jer su u međuvremenu iščezli. Medutim, u ovom defteru, pored Starog Trgovišta, pod kojim se podrazumijeva Tornik, pojavljuju se novi trgovi Blažuj i Trnovo. Za razliku od Blažuja koji se pominje već 1445. godine. (Dubrovčanin se žali da je bio opljačkan "subtus Blaxul" ... U popisu iz 1455. godine ne pominje se Blažuj, već jedino selo Rogačići u njegovoj blizini, sjeverno od Blažuja. Današnje selo Varošište leži blizu Blažuja.) O Trnovu nema podataka u izvorima srednjeg vijeka. Međutim, i danas postoji selo Varoš izmedu Trnova i Kalinovika.
odgoovorite sa citatom