Prikazati pojedinačan prilog
  #4  
Staro 31.03.2007, 22:59
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Dvostruki bedemi Teodosija II


Dvostruki bedemi Teodosija II


Dvostruki bedemi Teodosija IIčine veći deo kopnenih bedema i predstavljaju najjači deo Carigradskih bedema.Čine ih tri linije odbrane koje je za vladavine Teodosija II podigao Antemije,pretorijans ki Prefekt Istoka.Danas su većinom u ruševinama,ali ima i delova koji su restaurirani pošto ih je UNESKO 1980.godine uvrstio na spisak svetske baštine.




Istorijat gradnje bedema

Početkom V veka stanovništvo u Carigradu je bilo toliko da je prostor unutar Konstantinovog bedema bio premali za sve,zbog čega se osećala potreba za proširenjem gradskih bedema.Dodatni razlog za ojačavanje bedema bilo je i Vizigotsko osvajanje Rima 410.godine.Posao izgradnje novih bedema otpočeo je prefekt Istoka i budući namesnik mladog Teodosija II Antemije,najverovatn ije po svom stupanju na tu dužnost 405.godine.
Novi bedemi građeni su na udaljenosti od oko 2.5km od linije Konstantinovog bedema i poput Konstantinovog,prost irala se od Zlatnog roga(od dvorca Vlaherna) do obale Mramornog mora(do Mermerna kule) dužine oko 6.5km.Njihova gradnja je okončana 413.godine u 5.godini vladavine Teodosija II(408-450),koji je tada imao svega 12. godina.Sistem novih bedema činile su dve linije bedema ojačanih sa 96 kula.







Sistem Teodosijevih bedema(Šanac,Niski bedem,Paratehion,Spo ljni bedem,Peribolos,Unut rašnji bedem)


Iako su građeni da bi se suprotstavili napadima ljudi,novoizgrađeni bedemi su se prvo sukobili sa prirodom poklekavši u svom prvom sukobu.Veliki zemljotres je 447.godine je sravnio sa zemljom veći deo bedema i 57 kula i to u doba kada je Atila nadirao ka Carigradu.Opasnost od hunskog napada primorala je tadašnjeg prefekta Istoka(koji se zvao ili Konstantin ili Cirus) da za manje od tri meseca obnovi porušene bedeme.U ovom monumentalnom poduhvatu ujedinile su se i zaraćene stranke Zelenih i Plavih koje su obezbedile oko 16 000 radnika.Međutim prefekt Istoka se nije zaustavio samo na obnovi Antemijevih bedema,već ih je dodatno ojačao dodavši ispred njih široki šanac ispunjen vodom sa niskim bedemom i ojačavši stare bedeme dodatnim kulama.Tako je sada kopneni deo bedema činio šanac iza koga su se prostirale tri linije bedema ojačanih sa ukupno 192 kule.

Izgled Teodosijevih bedema

Teodosijevi bedemi se sastoje od tri linije odbrane:
  1. Unutrašnji bedem ispred koga se prostirao međuprostor zvan Peribolos
  2. Spoljašnji bedem ispred koga se prostirao međuprostor zvan Paratehion
  3. Niski bedem ispred koga se prostire široki šanac ispunjen vodom
Unutrašnji bedem

Unutrašnji bedem je predstavljao najači deo Teodosijevih bedema.Visok je oko 9.2m sa spoljašnje odnosno oko 12m sa unutrašnje tj. gradske strane.Debljina bedema se kreće od 4.1m pri vrhu do 4.7m u temelju.Na vrhu bedema se nalazi grudobran visine oko 145cm iza koga se prostirala široka staza.Na vrh bedema se izlazi kamenim stepenicama postavljenim sporadično uz unutrašnji deo bedema.Bedem je bio ojačan kulama koje su izgrađene kao zasebne građevine,iako su sa bedemom činile deo isti defanzivni sistem,čime je postignuto da rušenje dela bedema ne izazove i urušavanje kule koja se na njega naslanjala.

Kule unutrašnjeg bedema









Porušena kula unutrašnjeg bedema


Kule se nalaze na međusobnoj udaljenosti od 52.5m do 54.3m.Njihova visina se kreće od 17.1m do 18m,dok im se radijus kretao od 5.4m do 10.2m.Osnova kula je najčešće bila pravougaona,ali je bilo i kula sa:
  • Šestougaonom (heksagonalnom) osnovom
  • Sedmougaonom (heptagonalnom) osnovom
  • Osmougaonom (oktogonalnom) osnovom
Kule su kamenim svodovima podeljene na dve prostorije,gornju i donju,dok se na vrhu nalazi terasa okružena grudobranom.Ove dve prostorije nisu direktno povezane,čime je omogućeno da ukoliko neprijatelj prodre u donju prostoriju,branitelj i iz gornje prostorije mogu nesmetano da nastave defanzivno dejstvo po napadačima.
  • Donja prostorija služi kao skladište ili baraka za smeštaj stražara.U nju se ulazi sa gradske strane kroz veliki lučni svod koji joj obezbeđuje vazduh i svetlost,jer se sa spoljašnje strane nalazilo samo nekoliko puškarnica.U nekim kulama se nalaze mala vrata kroz koja se prolazi u Peribolos.
  • Gornja prostorija se koristi kao soba stražara.Njeni prozori je snabdevaju sa dovoljnom količinom vazduha i svetlosti,dok istovremeno stražarima pružaju odličan pogled na spoljni deo grada i omogućuju nesmetano dejstvo na neprijatelja svim vrstama lakih projektila.U nju se ulazi kroz lučni svod sa vrha bedema u čijem se nivou nalazi njen pod.
  • Terasa sa grudobranom nalazi se na vrhu kule i do nje se stiže preko stepenica ispod kojih se nalazi lučni ulaz u gornju prostoriju.Tokom opsade se na nju može postaviti balista,manji katapult ili top.
Peribolos

Peribolos je brisani prostor koji se prostire između unutrašnjeg i spoljašnjeg bedema.Širina mu se kreće od 15m do 19.2m.Značaj Perribolosa bio je tokom opsada kada su u njemu bile stacionirane trupe koje su branile i opsluživale spoljašnji bedem.

Spoljašnji bedem

Spoljašnji bedem se prostire između Peribolosa i Paratehiona.Njegova visina je od 3m sa unutrašnje do 8.3m sa spoljašnje strane.Donji deo bedema je izgrađen od punog kamena,dok je gornji deo izgrađen od lučno zasvođenih prostorija dubine oko 2.6m koje se završavaju puškarnicama.Nad ovim lukovima je podignuta staza sa grudobranom koja čini gornji deo spoljašnjeg bedema.Kao i kod spoljašnjeg bedema i na vrh spoljašnjeg bedema se izlazi sporadično postavljenim kamenim stepenicama,a kule su građene kao zasebne građevine.






Kula spoljašnjeg bedema



Kule spoljašnjeg bedema

Kule spoljašnjeg bedema su postavljene između dve kule unutrašnjeg bedema.Visina im se kreće od 9m do 10.5m,sa dužinom od oko 4.8m.Prilikom gradnje Teodosijevih bedema na spoljašnjem zidu su se naizmenično smenjivale kule sa osnovom izduženog kvadrata odnosno polumeseca,ali je tokom vekova obnavljanja bedema ta pravilnost narušena.
Kule su pored terase sa grudobranom do koje se stiže kamenim stepenicama sa vrha bedema imaju i prostoriju u unutrašnjosti koja je u visini Peribolosa i koja se spoljašnje strane ima puškarnice ili otvore za male topove.Najdonji deo kule je bio od pun od čvrstog materijala,ali se u osnovi kvadratnih kula nalazi mala prostorija u koju se ulazi iz Paratehiona i koja je podzemnim prolazom bila povezana sa unutrašnjošću grada.

Paratehion

Paratehion je brisani prostor između spoljašnjeg i niskog bedema čije je širina oko 18.3m.Njegova uloga je bila da prilikom opsade odalji napadače i branioce i omogući opsađenima da dejstvuju po protivniku koji napreduje.

Niski bedem

Na unutrašnjoj obali šanca nalazi se niski bedem odnosno grudobran visine oko 2m koji se uzdiže nad unutrašnjim kamenim ojačanjem šanca.

Šanac

Prvu liniju odbrane grada činio je veliki šanac ispunjen vodom,širine oko 18.3m i dubine oko 6m.On je sa obe strane bio ojačan kamenim zidom debljine oko 1.5m.Šanac je sporadično isprekidan niskim zidom koji ga deli u nekoliko pregrada,dok se u njegovoj unutrašnjosti nalazi sakriveni tunel kojim se opsađeni grad snabdevao vodom.

Kapije u Teodosijevom bedemu



nacrt kopnenih bedema



Na Teodosijevom bedemu se nalazi nekoliko velikih kapija koje se mogu podeliti na:
  • Javne,koje su imale imena i pred kojima se nalazio most preko šanca
i
  • Vojne,koje su bile označene brojevima i kojima stizalo u različite delove utvrđenja
koje su se naizmenično menjale duž bedema.
Velike kapije su sastavljene od velikog lučnog otvora u unutrašnjem bedemu ojačanog sa po kulom na obe strane.Na nju se nadovezivao lučni otvor u spoljašnjem bedemu,ispred koga se nalazio otvor u niskom bedemu koji se nalazio na početku mosta koji je vodio preko šanca.

Spisak kapija duž Teodosijevog bedema
  1. Prva vojna kapija (Hristova kapija)
  2. Zlatna kapija uz koju se nalazi Orlova kapija (Jedikule kapija)
  3. Druga vojna kapija (kapija Deuterou,Beogradska kapija)
  4. Izvorska kapija (kapija Pege,Silivri kapija)
  5. Treća vojna kapija (kapija Teodosija II)
  6. Kapija Regium (kapija Crvenih,kapija Jeni Mevlihane)
  7. Četvrta vojna kapija
  8. Romanova kapija (kapija svetog Romana,Topovska kapija)
  9. Peta vojna kapija (Kučum kapija)
  10. Kapija Harsius (kapija Poliandriu,Jedrenska kapija)
  11. Ksilokerkou kapija ili Kerkoporta (Cirkuska kapija)
Sistem kula,kapija i natpisa Teodosijevih bedema

Teodosijevi bedemi počinju od Mermerne kule na obali Mramornog mora koja je bila carski letnjikovac i mesto na kome se spajaju morski i kopneni bedemi.Od nje bedemi se kreću na sever ka Zlatnom rogu.
Neposredno posle prve kule na unutrašnjem bedemu nalazi se prva vojna kapija poznata i kao Hristova kapija.Na nju se nastavlja još šest kula,a sedma kula formira jugozapadni ćošak tzv. Utvrde Sedam kula,čuvenog zatvora iz otomanskog perioda.Između sledeće dve kule koje su izgrađene isključivo od mermera(bez maltera) nalazi se bivši rimski slavoluk koji čini Zlatnu kapiju.Na njih se nadovezuje još jedna kula(11.) koja predstavlja severni kraj utvrde Sedam kula i uz nju se nalazi Orlova kapija koja je u vizantijsko doba korišćena kao javni ulaz u taj deo grada.
Od Orlove kapije do druge vojne kapije prostire se novi niz od 11 kula.Na 8. kuli u ovom nizu očuvani su natpisi o obnovi za vremem careva Lava III i Konstantina V od 720. do 741.godine.Natpis na 10. kuli u ovom nizu beleži da ju je 1434.godine obnovio Jovan VIII.Na kraju ovog niza kula nalazi se druga vojna kapija(kapija Deuterou,Beogradska kapija).
Na prostoru između druge vojne kapije i Izvorske kapije prostire se 13 kula.Natpise o obnovi za vladavine Lava III i Konstantina V od 720. do 741.godine nose 3. i 4. kula,dok je Jovan VIII obnovio 5.(1440.),10.(1434.) i 12.(1434.).Na kraju niza se nalazi Izvorska kapija (kapija Pege,Silivri kapija) na kojoj su očuvani natpisi o obnovi Manojla Brijenija na južnoj kuli iz 1438.godine i iz doba vladavine Vasilija II(976-1025) i njegovog brata Konstantina VIII (1025-1028) na severnoj kuli.Kroz ovu kapiju su nikejske snage pod vođstvom Aleksija Strategopulosa oslobodile Carigrad 25.08.1261.godine.
Potez od Izvorske kapije do kapije Regium pokriva 15 kula,među kojima se nalazi i treća vojna kapija.Na 2. kuli nalazi se natpis o obnovi za vlade Lava III i Konstantina V od 720. do 741.godine.Između 3. i 5. kule nalazi se malo uvlačenje bedema u grad poznato kao Sigma,jer ima oblik grčkog slova sigma(koje podseća na ćirilično slovo S).Neposredno posle Sigme nalazi se treća vojna kapija(kapija Teodosija II).Na 10. kuli u ovom nizu na natpisu o obnovi stoje imena Lava IV(775-780),Konstantina VI(780-797) i Irene(797-802).Ovaj niz bedema završava se kapijom Regium (kapija Crvenih,kapija Jeni Mevlihane) na kojoj se nalazi veći broj natpisa o obnovi.
Bedemi između kapije Regium i četvrte vojne kapije ojačani su sa 8 kula.Na 7. kuli obnovljenoj tokom vladavine Lava III i Konstantina V od 720. do 741.godine,pored njihovih imena urezana je molitva:
„Hriste Bože,Grad ovaj sačuvaj netaknut i rata oslobodi ga.Pokori gnev neprijatelja naših.“

Na 1. kuli posle četvrte vojne kapije nalazi se natpis na kamenu(koji pominje izvesnog Đorđa) koji je najverovatnije uzet sa neke od obližnjih zarušenih crkava tokom obnova koje je sproveo Jovan VIII.Posle niza kula nalazi se kapija svetog Romana u čijoj je blizini Konstantin Dragaš krenuo u svoj poslednji juriš u zoru 29.05.1453.godine u pokušaju da zaustavi prodor Turaka u grad.Nakon Romanove kapije stiže se do pete vojne kapije na kojoj je očuvan natpis o tome da ju je u V veku obnovio Pusije.
Na 8. kuli koja se nalazi između pete vojne kapije i kapije Harsijus nalaze se dva natpisa o obnovi.Prvi za vlade Jovana VIII (1433.) i drugi o obnovi koju je sproveo Manojlo Jagari za vladavine Konstantina Dragaša.
Na jednoj od najviših tačaka Carigrada(oko 60m nmv.) pri vrhu šestog brežuljka nalazi se kapija Harsius (kapija Poliandriu,Jedrenska kapija) kroz koju je Mehmet Osvajač napravio svoj pobednički ulazak u Carigrad tokom popodneva 29.05.1453.godine.Od nje se prostire niz od 9 kula na čijem se kraju nalazi Cirkuska kapija (Ksilokerkou kapija ili Kerkoporta) kroz koju su Turci prodrli u grad.
Neposredno posle nje nalazi kraj Teodosijevih bedema na koje se nadovezuje palata Porfirogenita od koje počinju Vlahernski bedemi kao nastavak kopnenih bedema.
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg 450px-Car_bed_2.jpg (72,0 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 450px-Car_bed_unut5.jpg (72,8 KB, 0x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 800px-Car_bed_1.jpg (82,3 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 800px-Car_bed_kap_deu3.jpg (82,0 KB, 0x prikazano)

Promijenjeno od rammstein (01.04.2007 u 22:25 sati)
odgoovorite sa citatom