TEMA: Viminacijum
Prikazati pojedinačan prilog
  #2  
Staro 26.10.2005, 00:32
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Istorija iskopavanja

Viminacium je bio prostor gde su izvršena i prva arheološka iskopavanja u Srbiji. Bilo je to 1882, godine i njih je izvršio Mihailo Valtrović, arhitekta po profesiji, čuvar Narodnog muzeja u Beogradu po zanimanju, i izuzetan intelektualac po interesovanjima i prvi profesor arheologije na tadašnjoj Visokoj školi.



Viminacium i evropska javnost

Evropska kultura je o Viminaciumu bila obaveštena već početkom 18. veka kada ovim prostorima prolazi grof Luiđi Ferdinand Marsilji (Luigi Ferdinand Marsigli). Ovaj grof iz Padove, koji je prvobitno u službi Venecije, od 1680. do 1690. godine, a kasnije kao oficir, inženjer i diplomata u austrijskoj vojsci, boravio je u Podunavlju desetak godina. Na osnovu onoga što je video tokom svog boravka u ovim krajevima, godine 1726. u Hagu objavljuje trotomno kapitalno delo o proučavanju prošlosti Srbije, Danubius pannonico mysicus observattionibus, historicis, physicis, perlustratus. U drugom tomu daje mnogobrojne podatke, crteže i planove rimskih spomenika i utvrđenja na limesu, natpise iz Beograda, Smedereva, Kostolca, crteže rimskog puta u Đerdapu, prepise carskih natpisa - tabli uklesanih u stene Gornje klisure.

U njemu objavjuje i skice o tome kako je Viminacium izgledao krajem XVII veka . Izgleda da je ovaj prostor zaživeo u svesti evropskih naroda jer njemu u pohode dolaze i slikari i putopisci, kao naprimer Hering i Bartlet, koji nam ostavljaju predivne litografije o širem arealu ovog prostora. Nekoliko decenija kasnije još jedan istraživač, po imenu Felix Kanic, će proći ovim krajem i ostaviti nam sredinom 19. veka ne samo skice osnova nestalog grada, već i opise ostataka Viminaciuma zatečenih na terenu.

Prva arheološka istraživanja

U XIX veku još su se jasno nazirali obrisi antičkog grada Viminaciuma i vojnog logora: široke ulice koje se seku pod pravim uglom, trgovi, pozorišta, kupatila, vodovod, gradski bedemi i kule .

Viminaciujum je bio mesto koje je skretalo na sebe pažnju i poslenika kulture, kao što je bio i Aćim Medović, doktor medicine i fizikus okruga požarevačkog , koji beleži da se u Kostolcu odovud i odonud r. Mlave nalaze starine. Još jedan istraživač koji se bavio starinama Gornje Mezije, po imenu Dragašević, pišući o Meziji Superior, pominje značaj i važnost Viminaciuma.

Sve će to biti osnova, da utemeljivači beogradske arheološke nauke, Mihajlo Valtrović, arhitekta po stuci i profesor Visoke škole Miloje Vasić, prvi 1884. i drugi 1902/3. godine, sprovedu prva arheološka istraživanja Viminaciuma.



Krajem XIX i početkom XX veka M. Valtrović i M. Vasić su na desnoj obali Mlave, na lokalitetu Čair, obavili arheološka istraživanja koja su pokazala da je logor imao pravougaonu osnovu, dimenzija 442 x 385 metara i da se nedaleko od njegovih zapadnih bedema nalazilo civilno naselje, na površini od približno 72 hektara.



Velika zaštitna arheološka istraživanja

I onda će proći gotovo 3/4 veka, kada će sedamdesetih godina, biti pokrenuta velika arheološka istraživanja Viminaciuma, pod rukvodstvom Lj. Zotović zajedno sa prof. V. Popovićem i dr V. Kondićem. Ova istraživanja će nam podariti mnoge izuzetne nalaze.



Od 1977. do 1997. godine istražuju se nekropole koje se prostiru južno i zapadno od grada Viminaciuma.



Otkriveno je preko 13.000 grobova spaljenih i inhumiranih pokojnika sa raznovrsnim prilozima. Nadgrobne ploče i sarkofazi često su ukrašeni reljefnim predstavama scena iz mitologije ili svakodnevnog života. Nađene su i brojne zidane grobne konstrukcije. Posebno se izdvajaju fresko grobnice iz IV veka. Freska sa predstavom mlade žene po umetničkoj vrednosti predstavlja vrhunski domet kasnoantičkog slikarstva. Istražen je i manji deo nekropole iz vremena seobe naroda.

Potrebno je istaći, da od svih legijskih logora koji su se nalazili na teritoriji nekadašnjeg Rimskog carstva, od Velike Britanije do Iraka, danas se samo dva, nalaze na nenaseljenim prostorima. Pored Viminaciuma to je legijski logor Karnuntum (Carnuntum), pored Petronela, nedaleko od Beča, u Austriji. Međutim, ovaj logor je istražen pre više od jednog veka načinom i metodama primerenim tom vremenu. To predstavlja, još jedan, dodatni razlog važnosti legijskog logora i grada Viminaciuma. Na taj način, Viminacium ostaje jedini vojni logor koji bi uz primenu modernih metoda, osim izuzetno bogatih nalaza, mogao pružiti dragocene podatke za razjašnjenje mnogih problema i proveru postavljenih teorija. Ovim istraživanjima bi se upotpunila slika ne samo o Viminaciumu, već i o antičkoj kulturi uopšte a posebno o istoriji i svim aspektima života u rimskim provincijama.

Poseban značaj i vrednost legijskog logora u Viminaciumu je u činjenici da se on danas nalazi u sloju oranice, tako da je bogatstvo Viminaciuma lako dostupno istraživačima, ali nažalost i pljačkašima.



Teško je priznati da su upravo zahvaljujući pljačkašima, u svetu poznatiji luksuzni nalazi iz Viminaciuma, nego naučni rezultati dobijeni dugogodišnjim iskopavanjima. Nažalost, čak je i materijal dobijen dugotrajnim i mukotrpnim iskopavanjima, smešten u Muzeju u Požarevcu, dva puta bio predmet pljački.



Bogatstvo koje se čuva u depoima Narodnog muzeja u Požarevcu postalo je pravi magnet za pljačkaše. Naime, u depoima Muzeja u Požarevcu nalazi se oko 40.000 predmeta, od kojih je blizu 700 izrađeno od zlata i srebra. Mnogi od ovih predmeta predstavljaju evropske, pa i svetske rarirete i samim tim imaju neprocenjivu vrednost.

Viminacium – izuzetan lokalitet

Važnost Viminaciuma leži u nekoliko konstanti:



  • Viminacium je bio glavni grad rimske provincije Gornje Mezije, koja je u antičko vreme zauzimala približno teritoriju današnje Srbije.
  • Današnji Viminacium leži u sloju oranice i predstavlja prostor koji nam dozvoljava izuzetnu slobodu za istraživanja.





Zato današnja razmišljanja o budućem izgledu Viminaciuma slede iz prethodno iznetih činjenica. Ona se, sa jedne strane oslanjaju na pomenuti rad naših uvaženih kolega, koji su svojim izuzetnim zalaganjem pružili osnovu, nama, današnjim istraživačima da Viminacium povedemo po dobro utabanim stazama koje nameravamo da proširimo, i učinimo vidljivim ne samo stručnjacima, nego pre svega svim ljudima dobre volje.

Želja nam je da predočimo dokaze da su nekada na ovom prostoru njegovi stanovnici bili u središtu tadašnjih svetskih zbivanja, gde su carevi prolazeći ovim prostorom, uočavali njegovu izuzetnu važnost i gradu darivali značajne građevine.

Sondažna i probna istraživanja na gradskom tkivu i na legijskom logoru pokazala su da su bedemi, ulice, trgovi, hramovi i amfiteatri očuvani u visini od nekoliko metara, i onog trenutka kada budu očišćeni od vekovnih naslaga šuta i zemlje Viminacium će biti predstavljen svetu u punom sjaju.



Istraživači:

Vasić
Vladislav Popović
Vladimir Kondić
Ljubica Zotović Časlav Jordović
Miomir Korać i Mirjana Blagojević


Promijenjeno od rammstein (26.10.2005 u 00:34 sati)
odgoovorite sa citatom