Prikazati pojedinačan prilog
  #1  
Staro 03.04.2007, 00:48
Nigrianvs
Gost
 
prilozi: n/a
Srem u proslosti

Rimske trupe koje su zauzele Srempre nesto vise od dve hiljade godina zatekle su ovde organizovane varvarske mase starih Ilira i Kelta. Izvesni rimski istoricari ostavili su podatke da Iliri i Kelti u mirnoj sibozi,odnosno koegzistenciji,i da njihove odvojene kulture nesmetaju jedna drugoj. U istom naselju se cak i sahranjuje na dva razlicita nacina: Iliri sahranjuju pokojnike u rake a Kelti spaljuju posmrtne ostatke i sahranjuju urne sa pepelom. Interesantna je pojava Kelta na Balkanu i njihovo naseljavanje u Sremu nakon dugih lutalickih ekspedicija.Posle velike etnicke erupcije,koja je imala svoj epicentar na obalama Rajne, keltski migracioni talasi preplavljuju srednju i juznu Evropu noseci s ratnickim duhom inovu,napredniju kulturu gvozdenog doba. jedna avanturisticka ideja odvela je Kelte cak do obala Egejskog mora:verovali su da je Grcka posle smrti Aleksandra Makedonskog toliko oslabila da ce je u jednom naletu osvojiti i opljackati.Proracun je, medjutim, bio sasvim pogresan i Kelti su doziveli strahovit poraz kod Selfa 279. godine stare ere. Od tog, za njih zalosnog datuma, pocinje stalno naseljavanje razbijenih plemena koja vise nemaju daha za nova ratovanja. Na neki, nama nepoznat nacin oni se sporazumevaju sa Ilirima i naseljavaju s njima zajednicki zivot. Jedan veliki deo Kelta vratio se do usca Save u Dunav i naselio Srem. Najduze su se samostalno odrzali Skordici, koje mozemo pratiti i kroz prve vekove nase ere u sklopu rimske drzave. Pre toga vremena, Skordici su prosli kroz dugu fazu borbi sa rimskim trupama, da bi nakraju postali cak saveznici novim osvajacima i ucestvovali u panonskom ratu 12.godine stare ere na strani Rimljana. N osnovu istorijskih podataka i postojecih arheoloskih nalazista najbrojniji su bili Skordici, nastanjeni na sremskom podrucju. Opstanak Skordiska u jednoj etnicki sranoj, ilirskoj sredini, bio je uslovljen njihovim odnosima prema starijem stanovnistvu. Iako su imali promenljive politicke odnose sa Rimljanima, da bi na kraju ipak bili vojnicko pobedjeni, Skordisci su imali neku vrstu svoje autonomije. To dokazuje veoma interesantan i u mnogo cemu jedinstven spomenik, pronadjen kod Novog Slankamena, koji je bio podignut kao nadgrobni kamen na grobu izvesnog Tita Flavija Prokula umrlog u 41. godini zivota. pokojnik je bio zvanicno lice sa funkcijom prvaka (princeps) skordickog plemena. Taj spomenik dokazuje da Skordisci i za vreme rimske okupacije zive i dalje u pleemenskoj zajednici po svojim klanovima i da imaju svoje vodje, odnosno vojne staresine. Po latizovanom imenu Tit Flavije vidimo da prezime Prokul odaje keltsko etnicko poreklo. Keltski elemenat je veoma jak u prvim vekovima nase ere, ali se postepeno prilagodjava novim istorijskim prilikama. Veliki broj pripadnika keltskih plemena odlazi profesionalno u rimsku vojsku, koja je uvek bila dobro placena, dok ostalo stanovnistvo, bilo brze ili sporije, zaboravlja svoj stari jezik i obicaje i do kraja III veka nase ere se potpuno romanizuje. Kelti su ziveli u otvorenim naseljima ili utvrdjenjima (opidima). Otvorena naselja su bila podizana obicno u neposrednoj blizini starijih ilirskih ili su se na njih nadovezivala i tako uticala na mesanje razlicitih kulturnih elemenata. Takav je bio slucaj sa Sirmijumom kojeg Kelti na izvestan nacin urbanizuju jos pre dolaska Rimljana. Postojeci brezuljak Kalvariju pretvaraju u utvrdjenje, sto dokazuju brojni arheoloski tragovi iz tog vremena. Kelti su izvrsili progresivnu ulogu dajuci naseljima stalna imena, pa se oni u neku ruku mogu smatrati i prvim osnivacima gradskih naselja: Sirmium, Taurum 8zemun), vasijana ( kod Donjih Ptrovaca), kornakum (Surduk) itd. Mnoga od tih , vec ucvrscenih imena, prihvatili su Rimljani, izmedju ostalih i Sirmijum, od kojeg je kasnije nastalo ime Srem. Zatvorena naselja (opidumi) podizani su na manjim brezuljcima, obicno onim koji su nastali jos u bronzanom dobu, uz obale Save, Bosuta i Dunava, kao sto su vestacke humke kod Vasice, Hrtkovaca, Slankamena i Krcedina. U takvim utvrdjenim mestima bili su obicno vojno-ekonomski i administrativni centri, opasani kamenim zidovima i zemljanim bedemima sa palisadama. Pojedini opidumi imali su uz bedem i siroki jarak radi zastite. oblik naselja bio je kruzan ili elipsast, radi bolje preglednosti terena sa bedema i jednostavnije odbrane. Uz keltska naselja pruzale su se nekropole, obicno nesto udaljene, da bi se jasno odvojio svet zivih od sveta mrtvih. Cesti su nalazi skeletnih grobova (Sremska Mitrovica, Ruma.Prhovo) sa bogatim inventarom oruzja i ratne opreme. Iz rasutih grobova mogu se dobiti najpotpuniji podatci o ovom malo poznatom i nestalom plemenu.
odgoovorite sa citatom