"Velika Kameja"

[zeljketa]

"Velika kameja" se prema predstavi na njoj datira u period izmedju 312-323.god.Izradjena je od ahata i svojim dimenzijama 295X211 mm je treca po velicini na svijetu.Predstavlja cara Konstantina u drustvu njegove zene Faustine,najstarijeg sina Tiberija i carske majke ili bake.Izradjena je najvjerovatnije u Istocnom rimskom carstvu,mozda cak i u samom Konstantinopolju(dan as Instanbulu).U klasicnim izvorima nije pronadjen ni jedan podatak koji se tice ove kameje,uprkos cinjenici da se radi o izuzetnom umjetnickom dijelu od poludragog kamena.

Poznata istorija kameje pocinje sa 27.oktobrom 1628.god kada je sklopljen ugovor izmedju jednog udruzenja(Kamer van de Heren)iz Amsterdama i Gaspara Baudaena,jednog amsterdamskog trgovca porijeklom iz Antverpena.Po ugovoru bi kameja bila poslana brodom "Batavija u grad Bataviju(danas DJakarta)da se proda u Aziji,po mogucnosti Hundistanu(danas Indija) jednom od tamo vladajucih Mongola.VOC,kompanij a kojoj su pripadali brodovi,nije snosila nikakvu odgovornost za kameju ali bi po ugovoru njoj pripalo 28% od prodajne cijene.
Brod je isplovio 28.0ktobra 1628.god,ali je zbog nevremena skrenuo sa kursa i nasukao se na jednom koralnom grebenu, na sjeverozapadnoj obali Australije, 4.juna 1629.god.Brod je potonuo,ali se vecina posade i putnika,kao i teret ,uspio izvuci na ostrvo u blizini.
Zbog nedostatka vode za pice izbija pobuna medju posadom,sto rezultira masakrom vise od 100 putnika i clanova posade.
Kapetan, koji je odmah nakon nasukavanja otplovio u otvorenom brodu prema Javi(1200 morskih milja),uspjeva da nadje drugi brod kojim spasava ostatak posade.Vodje pobune bivaju osudjeni i ubijeni na licu mjesta(odsjecanje ruku i vijesanje).Sav teret broda,u kom se nalazila i kameja,je pronadjen.
Kameja je poslije putovala tamo-vamo izmedju Jave i Hundistana u namjeri da se proda.Kad to nije uspjelo(najvjerovatn ije 1652)je ponovo doplovila u Amsterdam.
Poslije toga je kameja izgubljena iz vida sve do 1765.god.kada se pojavljuje na jednoj aukciji u Amsterdamu.Nepoznato je ko je u to vrijeme bio njen vlasnik,kao i to da li je bila prodana na toj aukciji.
1783.godkomad se ponovo pojavljuje na aukciji.Vlasnici su tada bili poznati: familija Hop-Pabst van Bingerden .Prema genoloskom ispitivanju je ustanovljeno da postoji direktna familijarna relacija izmedju Gaspar Boudaena,prvog poznatog vlasnika,i familije Pabst van Bingerden.To znaci da se kameja izmedju 1628.i 1823.nalazila u vlasnistvu jedne familije.Kameja je nakon skoro 200 godina prodana za sumu od 50000 guldena(538 kg,srebrenih novcica)holandskom kralju Willemu I.
Ona se danas nalazi u Kraljevskom muzeju(Rijksmuseum Het Koninklijk Penningkabinet)u gradu Lijdenu(Holandija)

[zeljketa]

Jos neke od velikih i poznatih kameja i par stotina iz muzeja u Kaselu http://212.202.106.6/gemmen/show.html?nr=63&gruppe=7

[acervonec]

citat od zeljketa

"Velika kameja" se prema predstavi na njoj datira u period izmedju 312-323.god.Izradjena je od ahata i svojim dimenzijama 295X211 mm je treca po velicini na svijetu.Predstavlja cara Konstantina u drustvu njegove zene Faustine,najstarijeg sina Tiberija i carske majke ili bake.Izradjena je najvjerovatnije u Istocnom rimskom carstvu,mozda cak i u samom Konstantinopolju(dan as Instanbulu).U klasicnim izvorima nije pronadjen ni jedan podatak koji se tice ove kameje,uprkos cinjenici da se radi o izuzetnom umjetnickom dijelu od poludragog kamena.

Zeljketa ljep pregled, hvala! Posebno ova kameja iz Leidna je zanimljiva - ne sječam je se, a i priča o njeni istoriji mi je potpuno nova. Odakle ti? Pitam jer je u tekstu greška; Konstantinov prvi (vanbračni?) sin je bio Crispus - sigurno ima neko od vas njegov novac. Bio je Konstantinov miljenik i dobar general, sve dok nije 326/7 u Puli na brzinu hapšen, suđen i smaknut. Ne zna se sigurno zašto, ali se obično smatra, da je imao ljubavnu vezu sa Konstantinovom zvaničnom suprugom Faustom - dakle sa svojom mačehom, ili da ga je ona optužila pokušaja silovanja, da ga se otarasi kao mogučeg Konstantinovog naslednika. No, nešto kasnije je bila udavljena i Fausta. Ako se zaista radi o tim osobama je vremenski okvir, koji si naveo za kameju, tačan, samo su imena pogrešna. U tom slučaju nije ni malo čudno, da se kameja ne spominje u antičkim izvorima: Konstantin je za Crispusa (a vjerovatno bar djelomično i za Fausto) odredio "damnatio memorie", dakle zabranu sječanja - njegovi portreti su uništeni, njegovo ime izbrisano sa natpisa i nikad više spominjano u zvaničnim dokumentima...

[acervonec]

Evo i jedne zanimljive kameje sa moje strane. Italjani ju, jasno, nazivaju "il piu grande cammeo esistente" dakle največa postoječa kameja. Radi se o zdjeli za libacije iz indijskog sardoniksa, promjera 20 cm. Hrani se u arheološkom muzeju u Napoliju. Na vanjski strani je gorgoneon, a na unutrašnji je prikazana sfinga i sedam osoba: muška figura sa rogom obilja, mladič, žena, dvije ženske i dvije muške figure.

U glavni trojici se obično prepoznaju egipčanski Oziris/Serapis – Izida – Horus/Harpokrates ili grčki Hades – Demetra – Triptolem a u stranskim nimfe ili ljetna doba i vjetrovi. Neki stručnjaci smatraju, da u ulogama bogova nastupaju realne osobe: Ptolemej VIII, Kleopatra III in njihov sin Ptolemej X Alexandros, drugi, da se radi o Nilu i planetama. Zbog sfinge, koja je simbol ptolemajske dinastije je jasno, da se radi o Egiptu.
Kao kod većine unikatnih predmeta i tu postoje različita datiranje, od 2. stoljeća pr. Krista do 2. polovine 1. st. pr. K. Svi se slažu, da je nastala u Aleksandriji.

Njena istorija je impresivna, mada je dugo izgledala prilično obična za takav komad: Oktavijan ju 31 pr. K. iz Aleksandrije odnosi u Rim. Negde oko 4. veka seli se sa carskom riznicom u Konstantinopel. Tu ostaje do 1204, kad ju posle velike pljačke odnose križari. Oko 1235 u Palermu kod Friderika II, prije 1458 u Neaplju kod Alfonsa V. Kasnije u vlasti pape Paola II, velikog kolekcionara. Njegov nasljednik Sikst IV ju godine 1471 proda (ili zbog dugova preda) Lorenzu Medičejskom. U Firencama ostaje do 1537, kad se Margareta Austrijska (udovica po Alessandru de Medici) venča sa Ottavianom Farnesejem i odnosi je sa sobom u Napoli.

[acervonec]

Iznenađenje dolazi godine 1960, kad je u ostavštini Friedricha Heinricha von Dieza, pruskog ambasadora u Carigradu krajem 18. st., pronađena risba, koja veoma precizno prikazuje likove sa Tazze Farnese. Njen autor je Muhammad ibn Mahmudshah al-Khayyam, koji je u prvoj polovini 15. stol. stvarao u Heratu ili Samarkandu. Zdjela je dakle tada bila u Perziji, u vlasti tursko-mongolskih Timurida! Kako je to moguče?

U ruke Timurlenka je mogla doći kao pljen poslje zmage nad Turcima kod Ankare 1402. A može biti i dar zahvalnih Mameluka ili čak Kristjana, pošto je zaustavio rast opasne turske države (zna se npr. za egipčansku i španjolsku delegaciju, koje su bile uputene na njegov dvor). A kako bi Tazza Farnese dospjela u Kairo ili neki drugi muslimanski grad?

Krivac za to bi mogao biti njemački car Friderik II., zvani "stupor mundi –svjetsko čudo" (Kratki i Enigma so nedavno pokazali njegov zlatnik na http://www.vumidet.net/forum/showthread.php?t=2566).
Rođen na prekjučerašnji dan (26.decembar) godine 1194, bio je zaista izvanredna osoba: navodno je govorio 7 jezika (arapski bolje od njemačkog), osnovao je prvi laični univerzitet, njegov ustav se na Siciliji koristio do 18. stoljeća, itd... Imao je dosta neobičan život (proživeo ga većim djelom u južni Italiji), bavio se naukom i sokolarstvom, imao je zoo i harem (odvojeno)... To je imalo i svoju cijenu: uvjek je bio u borbi sa papama, te dva puta ekskomuniciran. Prvi put jer nije htio u križarski rat, zato ide kasnije u Palestinu na svoju ruku, kao izopčenik. Tamo se tekom pregovora spoprijatelji sa egipatskim sultanom al-Kamilom i brez boja dobiva Jeruzalem i Betlehem (mora da se papa raspuknuo). Sa sultanom je ostao u prijateljskim odnosima do kraja života. Sigurno so izmjenjali mnoge darove, a Tazza bi mogla biti među njima...

Zdjela se kao dar verovatno i vratila u Europu. Istorija je puna ratova i bitaka, ali je između raznih država, nacija i kultura uvjek postojala i diplomacija, poduprta luksuznim darovima, samo se o tome malo zna. Na kraju krajeva – ako pogledate suvremenu politiku vidite, da se do danas nije mnogo promjenilo.

pozdrav!

[zeljketa]

Pozdrav Acervonec...Evo stranice...mozda sam imena pogresno preveo...Konstantin ,zena mu Fausta,najstariji sin Tiberius
http://www.mac13.nl/penningkabinet/c...mee/camee.html

[acervonec]

citat od zeljketa

Pozdrav Acervonec...Evo stranice...mozda sam imena pogresno preveo...Konstantin ,zena mu Fausta,najstariji sin Tiberius
http://www.mac13.nl/penningkabinet/c...mee/camee.html

Hvala! nisam sumljao u tvoj prevod. Mislim, da je "Tiberius" kustosov lapsus.
Ove godine je bila velika izložba o Konstantinu u Trieru, ali ova kameja nije bila izložena, niti je nema u katalogu (koji ima poglavje o gemama!). Možda baš zbog mrlje, koju likvidacija Crispa i Fauste baca na Konstantina - na izložbi su ga prikazali kao velikog, dobrog, uspješnog, osloboditelja krščanstva...