![]() |
|
Praistorija Sve što pronađete u internetu, knjigama i sl. a mislite da spada u ovaj vremenski period |
![]() |
|
Teme - opcije |
#1
|
|||
|
|||
Skulpture ili alatke
Skulpture
ili alatke? Da li je postojao kult poštovanja kamenog oruđa u kulturi Lepenskog Vira? ![]() Piše: Dragana Antonović Arheološki institut, Beograd Nepisano je pravilo da su najlepši i najinteresantniji arheološki predmeti pronađeni kao slučajni nalazi i da ne potiču sa arheološki iskopavanih nalazišta. Muzeji su puni predivnih i intrigantnih eksponata o čijem se poreklu ne zna ništa više do šire teritorije sa koje potiču. Neretko, dešava se da se i na lokalitetima koji se iskopavaju, najlepši primerci pronalaze u obrušenim profilima ili oštećenim delovima lokaliteta. Ovo je češći slučaj na onim nalazištima na kojima se izvode zaštitna iskopavanja. Prilikom velikog zaštitnog iskopavanja lokaliteta u Đerdapu, kojima je pretilo potapanje zbog izgradnje hidroelektrane Đerdap I, pronađeno je obilje arheološkog materijala na obali i u plićacima Dunava. Svi ovi predmeti prikupljani su i pohranjivani u muzejskim depoima gde ih je prekrila prašina zaborava kao predmete koji bez arheološkog konteksta ne mogu da posluže u rasvetljavanju kulturno-hronoloških problema vezanih za oblast iz koje dolaze. Tako sa Lepenskog Vira potiču dva oblutka ljudskom rukom dorađena tako da mogu da se koriste kao ribarski tegovi. Na prvi pogled za ove oblutke se zaista jedino može reći da su tegovi, ali pažljivim posmatranjem oni se pred očima posmatrača pretvaraju u skulpture sa predstavom ljudskog lika. Zbog činjenice da predstavljaju u isti mah i alatku za svakodnevnu upotrebu, njihova estetska vrednost nije bila primećena od strane istraživača Lepenskog Vira, pa su ostavljeni u masi studijskog materijala. ![]() ![]() Postavlja se pitanje: da li je ovde reč o oruđu, kultnim predmetima ili multifunkcionalnim objektima. Nigde nije tako vidljivo prožimanje kultnog i profanog kao što je to slučaj na ranoholocenskim lokalitetima u Đerdapu. Na ovim lokalitetima postoji poveća skupina alatki, koje nose jasne i nedvosmislene tragove korišćenja u svakodnevnom životu, a da su istovremeno izuzetno lepo ornamentisane tako da pre predstavljaju umetničko delo, odnosno predmet poštovanja, nego oruđe. Kultni značaj kamenog oruđa je najvidljiviji na objektima sa Hajdučke Vodenice - nekropole kulture Lepenskog Vira smeštene nadomak izlaza iz đerdapskog Kazana. Na ovoj nekropoli bilo je pronađeno, od oruđa, samo ono pravljeno od oblutaka i svi primerci bili su ornamentisani urezanim predstavama. Oruđu od okresanih silicijumskih stena, kakvo se koristilo milenijumima pre toga i koje je poznato od paleolita, u grobovima ove kulture nije bilo mesta što pokazuje njegov potpuno profani karakter. ![]() ![]() Veliki broj skulptovanih oblutaka sa Lepenskog Vira predstavlja vrhunac prožimanja profanog i kultnog karaktera u jednom predmetu. Oblutak - osnovna sirovina za izradu svih alatki korišćenih u kulturi Lepenskog Vira i jedan od gradivnih materijala za izradu kuća - stavljen je, s razlogom on a ne neka druga sirovina, u centar kulta ovih praistorijskih dunavskih alasa personifikacijom njegove prirodne forme. Među svim skulpturama najinteresantnije su one anikonične sa lokaliteta Padina koji se nalazi nekoliko kilometara severno od Lepenskog Vira. Reč je o grupi oblutaka nalaženih u kućama i iznad grobova, a neki od njih u položaju koji nesumnjivo odslikava kultni značaj objekta. Obluci su oblikovani (neki od njih su i prirodnog oblika) tako da podsećaju na jaje. Izvestan broj ovih oblutaka ima, na svom gornjem delu, tragove upotrebe organizovane u jedno ili više kružnih ili eliptičnih udubljenja. Ponekad ova udubljenja podsećaju na oči i usta na licu čineći tako da oblutak liči na ljudsku glavu. Pomenuta dva tega-skulpture sa Lepenskog Vira jasno predstavljaju, kao i obluci sa Padine, upravo onaj granični slučaj kada nije sasvim jasno da li su nekadašnji majstori sa obala Dunava želeli da naprave alatku ili kultni predmet. Žleb koji oba predmeta imaju po sredini jasno ukazuju da je reč o ribarskim tegovima. Ali gledani u celini ovi obluci nedvosmisleno imaju svoj ljudski izraz. Ako se uzme u obzir da su skulpture iz Lepenskog Vira bile postavljane iza ognjišta u zadnjem (i najmračnijem) delu kuće, onda može da se pretpostavi da je titrava svetlost koja je dolazila od vatre u ognjištu davala hladnom kamenu potrebnu toplinu i pokret svojstven ljudskom liku. ![]() ![]() ![]() Promijenjeno od rammstein (09.10.2005 u 16:23 sati) |
![]() |
|
|