Vumi's Antika  

Nazad   Vumi's Antika > O S T A L O > Zanimljivosti
Portal Galerija Pričaonica Detektor šop Pomoć korisnička lista Kalendar Označite sve forume kao pročitane

Zanimljivosti Sve što nalazite zanimljivo...

Odgovor
 
Teme - opcije
  #11  
Staro 09.04.2007, 21:47
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 60
prilozi: 1.373
Zahvaljivao se: 1.097
Dobio je 439 zahvalnice(a/u) za 161 priloga
Vaganje novca

Relativno dugo prije nego su novcici dosli u upotrebu su ljudi upotrebljavali odredjenu kolicinu neobiljezenog plemenitog metala da bi vrsili neke transakcije.Iz osmog vijeka p.n.e,naprimjer,dati raju takozvani "duck weights"utezi koji su licili na patke,koji su sluzili za vaganje zlata.Takodje su i u Egiptu bili koristeni utezi u obliku zivotinja.Posto se ovdje jos ne radi o utezima za novac ove dalje necemo razmatrati.Prvi novcici se prave ,otprilike 26 vjekova unazad,u Lidiji ,obalnom podrucju danasnje zapadne Turske.Mali komadi metala se obiljezavaju pecatom,kojim vladar ili neki drugi autoritet garantuju njegovu vrijednost.Iz Male Azije se ovaj obicaj prosiruje na podrucje grcke kulture.Poslije rimljani ,njihovim osvajanjima,sire svoj vlastiti novcani sustav na siroki dio Evrope.
Vjekovima je rimski novcani sustav obuhvatao novcice razlicitih vrijednosti u zlatu srebru i bakru.Jedino su zlatni novcici bili dovoljno vazni da bi se kontrolisali,u pocetku sveopstim utezima za zlato,a kasnije specijalno napravljenim utezima za novcice.Pravljenje novca od srebra i bakra je poprimalo sve manje razmjere ,da bi u 5-om vijeku skoro potpuno prestalo,ali proizvodnja novcica od zlata ostaje na relativno visokom nivou.U 6-om vjeku i velikom dijelu 7-og vijeka,nakon odlaska rimljana iz zapadnog dijela Evrope,germanska plemena prave zlatne novcice imitirajuci pri tome one rimske.Iz ovog perioda su poznati razliciti grobni nalazi vaga za koje se smatra da su sluzile za vaganje zlatnog novca.Mali blokovi metala ,koji su takodje pronadjeni u ovim grobovima,se od strane nekih istrazivaca smatraju utezima,ali se njihova masa ne podudara sa masom novcica koji su bili u to doba u opticaju.Mozda nisu bili upotrebljavani za vaganje novcica ,nego zlata.Takodje je moguce da su zlatni novcici u sedmom vijeku bili kontrolisani vaganjem pri cemu se kao uteg koristio"dobri novcic",onaj za koji se znalo da ima odgovarajucu masu.
Tek u drugoj polovini sedmog vijeka nestaje zlato iz novcanog opticaja,a slijedecih sest vijekova se prave novcici iskljucivo od srebra.Na pocetku ovog perioda se u Zapadnoj Evropi kuju novcici sa precizno istom masom.Ovi novcici,koji su imali mnogo manju vrijednost,vjerovatn o nisu bili vagani nego je bilo dovoljno brojanje.

utezi za novcice

Najvjerovatnije je novac ili zlato oduvjek vagano da bi se odredila njegova vrijednost,kao i da bi se iskljucile prevare.Najstariji uteg za novcice je napravljen u 4-om vijeku.Iz tog perioda potice i odredba Konstantina Velikog ,da novac za poreze(sto hoce reci:zlatni komadi)moraju biti vagani pomocu precizne vage i dobro izbazdarenim utezima.U kasnom rimskom dobu je masa zlatnih novcica prilagodjena rimskom tezinskom sistemu.Negdje 307 god uvedeni zlatni solidus(Gr.nomisma)j e imao masu od 1 nomisme,tj 1/72-ti dio libre(funte)koja je podjeljena na 12 unci,a svaka unca na 6 nomismi.445-e je car Valentinianus III odredio da prevare sa utezima moraju biti iskorjenjene i povodom toga dao da se izrade bronzani utezi za solidus.Ova"exagija" je bila uradjena sa portretom cara i oznakom mase u nomosmama.
Nesto prije su u azijatskom dijelu rimskog carstva na trziste izbaceni jeftini,stakleni utezi za novac.Ti utezi su postali toliko popularni da se i nakon pada ovog dijela u arapske ruke nastavljaju proizvoditi i koristiti.Iz Egipta se upotreba utega za novcice siri na zapad Sjeverne Afrike,sve do islamske Spanije.U 12-om vijeku se tamo pojavljuju prvi utezi (sa arapskim tekstom)za zlatni denarius.
U Sjevernoj Evropi se uteziza novac pocinju ponovo upotrebljavati od momenta kada nekoliko sjevernoitalijnskih gradova(1252)pocinje sa kovanjem zlatnog novca.Jedan dio ovih novcica ubrzo pronalazi put prema sjeveru,pracen sjeveroitalijanskim utezima za ovaj zlatni novac.Vaganje novca se najvjerovatnije nije vrsilo samo pomocu specijalnih utega za novac,nego i pomocu jedne vrste utega u obliku vise ogruglih,metalnih casica sa razlicitom masom,koje precizno pasu jedna u drugu.U svakom slucaju se na jednom platnu Petrusa Christusa ,iz sredine 15-og vijeka,moze vidjeti da se novac vaga utezima ovog oblika.Citavo vrijeme u kom su u opticaju bili srebreni novcici male vrijednosti se oni nisu individualno vagali.
Od momenta kad sa se pocinje praviti novac vece vrijednosti od zlata i srebra postaje privlacno za nepostene da odsjecaju ili turpijaju rubove novcica i da ih poslije proturaju pod novcice sa istom vrijednoscu.Od srebra i zlata koje su dobili turpijanjem i odsjecanjem su pravili nove novcice.Ovoj praksu je olaksavalo i to da novcici u to doba nisu bili potpuno okrugli niti su imali natpise na rubovima niti nazubljene rubove.I nakon pronalazenja tehnike koja je omogucavala kovanje novca sa gore navedenim karakteristikama,se ona nije koristila jer je bila preskupa za ****jsku izradu novca.Do promjene ce doci tek u 18-om vijeku.
"Bicquetteren"je bila praksa kada se iz mase novcica izdvajaju(vaganjem)n ovcici koji su pri proizvodnji napravljeni tezim.Ovi novcici su se pretapali a od tako dobijenog metala su se pravili novi novcici odgovarajuce tezine.Ova praksa je bila isplativa samo onima koji su dolazili u kontakt sa velikom kolicinom novca:trgovci i ljudi koji su radili u mjenjacnicama,pretac ama danasnjih banaka.U Holandiji je poznat slucaj da je covjek odgovoran za pravljenje novca namjerno pravio novcice manje odnosno vece tezine(tada je jedna standardna kesa od 600 guldena morala imati odgovarajuci broj novcica i biti odgovarajuce tezine)i te slao svom prijatelju u mjenjacnicu,a ovaj je onda izdvajao teze primjerke i slao ih nazad na ponono kovanje pri cemu se od istog materijala pravilo vise novcica normalne tezine.Ovako dobijen novac su dijelili izmedju sebe. Da bi sprijecio ovakvu praksu ,francuski kralj Filip VI,1343 donosi zakon o zabrani vaganja novca.Cak i posjedovanje utega za novcice je bilo kaznjivo.On se bojao da ce ovakva praksa utjecati na kvalitet novca u opticaju.
I pored toga sto su za gore navedene kriminalne aktivnosti izricane visoke kazne(do 20 godina)ili se cak pristupalo jos rigoroznijim kaznama(odsjecanja djelova tijela i kuhanje u loncu)praksa turpijanja i odsjecanja rubova je nastavljana.Zbog toga su se novcici morali stalno kontrolisati.Za tu svrhu su se koristile male ravnotezne vage,sa dva tasa,koje su bile smjestene u drvene kutije zajedno sa utezima za sve novcice koji su bili u opticaju u odredjenom podrucju.
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg 215amuntwerkplaats_160.jpg (9,0 KB, 7x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 00000053.jpg (9,9 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 10306132_2.jpg (10,6 KB, 6x prikazano)
Tip dokumenta: jpg ducks.jpg (14,5 KB, 8x prikazano)
Tip dokumenta: jpg balansvag.jpg (3,9 KB, 9x prikazano)
Tip dokumenta: jpg IMGP0637.jpg (64,1 KB, 8x prikazano)
Tip dokumenta: jpg G2713T.jpg (7,3 KB, 8x prikazano)
Tip dokumenta: gif brennus.gif (28,5 KB, 4x prikazano)
Tip dokumenta: jpg IMGP9813.jpg (79,4 KB, 8x prikazano)
Tip dokumenta: gif metenenwegen.gif (51,9 KB, 14x prikazano)
Tip dokumenta: jpg m_muntgewicht1.jpg (16,7 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg m_muntgewicht2.jpg (15,4 KB, 3x prikazano)
Tip dokumenta: jpg muntgew.jpg (19,5 KB, 7x prikazano)
Tip dokumenta: jpg muntgew2a.jpg (4,4 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: jpg muntgew2b.jpg (4,5 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: gif muntgew_doosje.gif (49,3 KB, 9x prikazano)
Tip dokumenta: gif muntgewichten.gif (22,1 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: jpg muntkoffer.jpg (9,1 KB, 5x prikazano)
Tip dokumenta: jpg sluitg3.jpg (17,5 KB, 2x prikazano)
odgoovorite sa citatom
  #12  
Staro 03.10.2007, 23:07
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 60
prilozi: 1.373
Zahvaljivao se: 1.097
Dobio je 439 zahvalnice(a/u) za 161 priloga
Guldenir

U drugoj polovini 15-og vijeka se naglo povecava proizvidnja srebra u Evropi zbog otkrivanja novih rudnika,kao i novih tehnika gradnje istih.
Tako je oko 1470 otkrivena nova srebrena zica u Schwar rudnicima srebra u Inzbruku.
Zbog velike kolicine metala iz ovih rudnika je hertog Sigismund od Tirola,koji je bio vlasnik ovih rudnika,mogao kovati sve teze i vece srebrenjake.Najtezi je bio guldenir,austrijski, svicarski i Juznonjemacki naziv za ovaj novac,iz 1486. god.na kojem je predstavljen sam hertog u stojecem polozaju.Ovaj srebrenjak je imao istu vrijednost kao i zlatni gulden.Prinosi od srebrenih rudnika su doprinjeli tome da je hertog postao vrlo bogat.Zbog toga je dobio i nadimak"bogati"dok su njegovog oca zvali"siromasni".
Guldenir je bio prva velika srebrena kovanica sjeverno od Alpa i obiljezio je prelazak iz srednjeg vijeka u novo doba.

materijal: srebro
datiranje: 1486
precnik: 40,3 mm
masa: 31,6 gr.
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg guldenir.jpg (19,7 KB, 22x prikazano)
Tip dokumenta: jpg guldenir i.jpg (78,4 KB, 17x prikazano)

Promijenjeno od zeljketa (04.10.2007 u 18:30 sati)
odgoovorite sa citatom
  #13  
Staro 21.02.2009, 23:47
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 60
prilozi: 1.373
Zahvaljivao se: 1.097
Dobio je 439 zahvalnice(a/u) za 161 priloga
brojanje novcica

Indijci su smislili jedan vrlo jednostavan nacin za brojanje novcica.Faname,lijep e male (neki samo 2 mm u precniku) zlatne novcice,kao i chuckram,srebrene novcice,su brojali pomocu ovakvih drvenih tabli-alavupalaka.Dovoljno je bilo uzeti saku novcica,baciti na tablu,malo protresti,da novcici zauzmu udubljenja na tabli ,i toje to.Dovoljno je znati koju alavupalaku imas u rukama; od 100, 200 ,500....
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg indijski zlatni novcici.jpg (96,8 KB, 14x prikazano)
Tip dokumenta: jpg tabla 3.jpg (36,3 KB, 15x prikazano)
Tip dokumenta: jpg tabla 2.jpg (30,4 KB, 10x prikazano)
Tip dokumenta: jpg tabla za brojanje novcica.jpg (37,7 KB, 15x prikazano)
odgoovorite sa citatom
Odgovor

Teme - opcije

Forumske odredbe
Vama nije dozvoljeno, postavljanje novih tema.
Vama nije dozvoljeno odgovarati na priloge
Vama nije dozvoljeno uploadovati dokumenta
Vama nije dozvoljeno obrađivati vaše priloge

BB-kod je uključen.
Smileys su uključen.
[IMG] Kod je uključen.
HTML-kod je isključen.


Slične teme
TEMA Autor Forum odgovora zadnji prilog
nesto zanimljivo zeljketa Zanimljivosti 4 03.07.2006 01:32


brojač posjetilaca

Powered by vBulletin® Verzija 3.8.4
Copyright ©2000 - 2018, Jelsoft Enterprises Ltd.
Powered by vBCMS® 2.7.1 ©2002 - 2018 vbdesigns.de
Vlasnik foruma nije zadužen za zaštitu ovdje unesenih tekstova, slika ili dokumenata.Za sve unesene tekstove, slike i dokumenta odgovaraju sami autori priloga!!! Ako slučajno dođe do kršenja tuđih autorskih i drugih prava, odgovoran je sam autor unesenog priloga, tako da se sam vlasnik foruma oslobađa bilo kakve odgovornosti!!!