Vumi's Antika  

Nazad   Vumi's Antika > O S T A L O > Zanimljivosti
Portal Galerija Pričaonica Detektor šop Pomoć korisnička lista Kalendar Označite sve forume kao pročitane

Zanimljivosti Sve što nalazite zanimljivo...

Odgovor
 
Teme - opcije
  #1  
Staro 06.08.2006, 22:32
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 60
prilozi: 1.372
Zahvaljivao se: 1.093
Dobio je 438 zahvalnice(a/u) za 160 priloga
Nesto o novcu

Kameni novac

Ostrvo Yap(Mikronezija)u tihom juznom moru je nekada imao vrlo karakteristicne simbole za bogastvo.To je bila jednu specijalna vrsta kamena koja je vadjena na udaljenim otocima da bi zatim bila dovozena, kanuima i splavovimana ,na ostrvo Yap.Ti komadi su tada klesani tako da su poprimali oblik kruga sa rupom u sredini.Ovi kameni "novcici"su ponekad imali precnik i do 3,5 metra.Najveci su imali tezinu i po nekoliko tona dok su oni mali noseni oko vrata kao ogrlica.
Ove novce su mjestani stavljali pred svoje kuce i oni su predstavljali familijarni kapital a i kreditnu sposobnost vlasnika,mada nisu bili bas podobni za jednostavnu trgovinu.
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg lava.jpg (4,9 KB, 39x prikazano)
odgoovorite sa citatom
  #2  
Staro 06.08.2006, 22:57
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 60
prilozi: 1.372
Zahvaljivao se: 1.093
Dobio je 438 zahvalnice(a/u) za 160 priloga
nesto o novcu II

Prvi novcici

Prvi novcici su se poceli upotrebljavati otprilike 700-te god.p.n.e. u Lydiji u Maloj Aziji.Bili su to ovalni komadi isjeceni od poluga elektrona,legure zlata i srebra.Na njima su bili utisnuti likovi ili su na njima stajali jednostavno simboli koji su oznacavali njihovu tezinu.
Otprilike u isto vrijeme su i Grci poceli praviti novcice. Svaka drzava ili grad je kovao vlastite novcice trudeci se da oni budu ljepsi od novcica drugog grada ili drzave.Grcki novac toga doba je imao samo na jednoj strani otisnut profil nekog od bogova ili boginja .Na drugima su bili predstavljani brodovi,borna kola ili zivotinje.
Ako se uzme u obzir da su se novcici izradjivali rucno uz pomoc cekica sila i nakovnja, normalno je da ni jedan novcic nije bio potpuno indentican.Ovi novcici su bili, kao platezno sredstvo,prihvaceni u cijelom svijetu.
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg img_g_munten.jpg (3,2 KB, 18x prikazano)
Tip dokumenta: gif croesus8muntb.gif (25,5 KB, 24x prikazano)
Tip dokumenta: gif croesus9munt.gif (28,7 KB, 11x prikazano)
Tip dokumenta: gif croesus9muntb.gif (28,5 KB, 9x prikazano)
Tip dokumenta: gif halvestater.gif (2,3 KB, 21x prikazano)
Tip dokumenta: gif croesus8munt.gif (26,3 KB, 22x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 180px-BMC_06.jpg (9,9 KB, 6x prikazano)

Promijenjeno od zeljketa (25.07.2007 u 10:51 sati)
odgoovorite sa citatom
  #3  
Staro 07.08.2006, 21:43
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 60
prilozi: 1.372
Zahvaljivao se: 1.093
Dobio je 438 zahvalnice(a/u) za 160 priloga
Nesto o novcu III

Rimski novac

Dok su se u grckim kolonijama na jugu danasnje Italije novcici vec uveliko koriatili,u centralnom dijelu su se za razmjenu koristili sirovi komadi bakra(aes rude) i stoka.
Tek negdje oko 280 god p.n.e.bakar se lije u obiljezene poluge(aes signatum)Negdje u isto vrijeme se pocinju ljevati i okrugli novcici od bakra(aes grave)koji su bili teski jednu rimsku funtu(327 grama)Ljevali su se jos primjerci u rasponu od 1/24 ine asa pa sve do 10 asa,mada je primjeraka sa vecom masom od 1 asa liveno vrlo malo.
Ubrzo je masa 1 asa bila reducirana,tako da je vec u 2. vijeku p.n.e.pala na 27 grama.
Denar,prvi srebreni novac rimskog porjekla, se poceo kovati negdje oko 200-te god.p.n.e.Denar je bio prvi novcic koji se pominje u "Novom Testamentu".
Za vrijeme vladavine cezara Augustusa Otprilike 27 god.p.n.e.pocinje se kovati zlatni novac-Aurus.Takodje kao i grcki novcici,rimski su imali na prednjoj strani predstavljene likove bogova,boginja,vlada ra i vladarki ili su na njima bili predstavljeni neki vazni dogadjaji.Ovi novcici nam mogu reci dosta toga o istoriji toga vremena.
prikačene grafike
Tip dokumenta: gif munt.gif (33,6 KB, 13x prikazano)
Tip dokumenta: jpg aes grafe.jpg (61,5 KB, 0x prikazano)
Tip dokumenta: jpg aes grafe 1.jpg (62,4 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg aes grafe 2.jpg (71,1 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg aes%20rude.jpg (52,9 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg aes signatum.jpg (39,3 KB, 2x prikazano)
Tip dokumenta: jpg aes signatum 1.jpg (44,5 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg aes signatum 2.jpg (41,1 KB, 1x prikazano)

Promijenjeno od zeljketa (24.12.2008 u 23:22 sati)
odgoovorite sa citatom
  #4  
Staro 07.08.2006, 22:06
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 60
prilozi: 1.372
Zahvaljivao se: 1.093
Dobio je 438 zahvalnice(a/u) za 160 priloga
Nesto o novcu IV

Kineski novac

Kineski novac se mora ubrojati u jedan od najstarijih.Neki istoricari su ubjedjeni da su Kinezi poceli upotrebljavati novac jos 3000 god.p.n.e.,sto znaci mnogo prije od Lydie.U Kini je bio veliki broj provincija i svaka je pravila vlastiti novac najcesce od bronze-legure bakra i kalaja.Na samom pocetku su Kinezi koristili nozeve kao sredstvo razmjene.Vremenom su ovi postajali sve manji dok na kraju nije ostala samo okrugla drska.
Kineski novcici su imali u sredini otvor tako da je ove bilo lako nanizati na konop sto je omogucavalo laksi transport.Na kineskim novcicima su bile predstavljene oznake vrijednosti,datum,im e provincije i vladara.Na mnogim kineskim novcicima je bio oslikan zmaj,koji je predstavljao simbol srece.
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg Z-2A-2.jpg (8,0 KB, 22x prikazano)
Tip dokumenta: jpg db_2.jpg (5,1 KB, 32x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 54_2.jpg (7,4 KB, 24x prikazano)
odgoovorite sa citatom
  #5  
Staro 07.08.2006, 22:26
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 60
prilozi: 1.372
Zahvaljivao se: 1.093
Dobio je 438 zahvalnice(a/u) za 160 priloga
Nesto o novcu V

Moko-bubanj sa Alora

Bubnjevi su koristeni jos od praistorije.Na otoku Alor(Indonezija)ovi nisu koristeni kao muzicki instrumenti nego su koristeni kao sredstvo placanja za zemljoradnicke proizvode ili kao ceremonijalni pokloni.
Ovi bubnjevi se sada upotrebljavaju kao simbolicna cijena za nevjestu.Moko bubnjevi su ne samo simbol statusa i bogatstva,nego se vjeruje da donose srecu kao i da vlasnika stite od nesrece.
Bubnjevi su normalno izradjeni od bronze,po oblikom lice na pjescani sat.Sa donje strane su otvoreni, a na gotnjoj strani imaju cetiri rukohvata sa reljefom izmedju njih.
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg Bronzentrom130pix.jpg (26,3 KB, 11x prikazano)
odgoovorite sa citatom
  #6  
Staro 10.08.2006, 21:33
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 60
prilozi: 1.372
Zahvaljivao se: 1.093
Dobio je 438 zahvalnice(a/u) za 160 priloga
Nesto o novcu VI

Grcke sove

Najinternacionalniji kovani grcki novcici su bez sumnje "ATENSKE SOVE",kao sto se najcesce naziva atenski srebreni novac koji je kovan od pocetka 6 vijeka p.n.e.Dok su novcici vecine grckih gradova bili ograniceni na samo 1 ili 2 ,oni atinski su imali 15,a kasnije i 16, nominalnih vrijednosti.Najvecu nominalnu vrijednost je imala dekadrahma(10 drahmi),a najmanju hemitetartemorion(1/8 obola),pri cemu je jedna drahma imala vrijednist od 6 obola.Dekadrahma je imala tezinu od 43 grama,a hemitetartemorion od 0,08 grama i bio je velicine glave pribadace.Na zadnjoj strani je kod svih bila predstavljena sova, dok je na prednjoj strani nekih bila predstavljena boginja Atena.
Zajedno ovi novcici svjedoce u kolikoj je mjeri novcana ekonomija bila prodrla u zivot Atenjana.Novcici nisu koristeni samo za velike ili internacionalne transankcije,nego takodje i za male svakodnevne potrebstine.
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg muntuil.jpg (10,0 KB, 18x prikazano)
Tip dokumenta: gif tetradragme.gif (3,5 KB, 224x prikazano)

Promijenjeno od zeljketa (25.07.2007 u 10:57 sati)
odgoovorite sa citatom
  #7  
Staro 10.08.2006, 22:09
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 60
prilozi: 1.372
Zahvaljivao se: 1.093
Dobio je 438 zahvalnice(a/u) za 160 priloga
Nesto o novcu VII

Novac Marije Terezije

Marija Terezija,koja je vladala Austrijom od 1740 do 1780,je dala kovati veliki srebreni novac koji je nosio njezin lik.Zbog svoje popularnosti je ovaj novac kovan u nekoliko miliona primjeraka.Tokom niza godina je talir Marije Terezije bio jedini vazeci novac u mnogim zemljama Bliskog Istoka.Ovaj novac se jos uvijek kuje u Austriji i jos uvijek nosi godinu 1780-tu na sebi, u znak sjecanja na ovu veliku vladarku.Ime talir je ovaj novcic dobio po austrijskom selu Joachimsthal,gdje se nalaze rudnici srebra od kojeg je ovaj novac otkovan.Srebreni novcici tamo iskovani se u Americi nazivaju "joachimsthaler" ,ali ih ljudi najcesce skraceno zovu talir.

____________________ ____________________ ____________

-Novcic sa najmanjom nominalnom vrijednoscu je 1 gros iz Austrije,kovan 1947 god.On je imao vrijednost otprilike 1/25-inu danasnjeg euro centa.



____________________ ____________________ ____________

Najtezi novac je onaj bakreni kovan u 17 vijeku u Svedskoj.Neki primjerci su bili teski i do 19,7 kg.i bili su cetvrtastog oblika,duzine 58 i sirine 35 cm.
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg Soumenep_1a.jpg (37,3 KB, 52x prikazano)
odgoovorite sa citatom
  #8  
Staro 27.12.2006, 00:19
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
O novčanicama


Poput niza drugih izuma, i papirnati novac dolazi nam s Istoka. Izmislili su ga Kinezi, a kao vjerodostojnom godinom nastanka smatra se 119. godina prije naše ere, iako je sve do 7. stoljeća naše ere potrajala borba za njegovo priznanje, kad je za dinastije Tang postao zakonom određeno sredstvo plaćanja. I tako, dok su u Evropi još na cijeni bili lidiiski i maloazijski zlatnici, Cezarov »aureus«, Dioklecijanov »solidus« i drugi isključivo zlatni novčići, Kinezi su međusobne račune sređivali označenim komadićima papira. S vremenom, zlatnici su kod njih izgubili vrijednost novca, pa je došlo do vrlo apsurdne situacije: kad je svojedobno Marco Polo htio u Kini neku robu platiti zlatnicima, nitko ih nije želio primiti, smatrajući ih potpuno bezvrijednim novcem.

Za to vrijeme zlatnik »solidus« rimskog cara Dioklecijana - kojeg je povijest zabilježila i po nizu novčarskih reformi u Rimskom carstvu - bio je u Evropi prava međunarodna moneta, nešto poput današnjeg dolara ili marke. Stoga je i višestruko nadživio Zapadno rimsko carstvo. »Solidus« je bio, u stvari, vrhovna evropska moneta sve do vladavine Karla Velikog, koji je počeo kovati karolinške srebrne funte i svojom novom podjelom novca ostavio pravu zbrku na tržištu. Ostaci te zbrke vidljivi su i danas u podjeli engleskog novca, što je upravo zamisao Karla Velikog: funta je podijeljena na 20 šilinga - u Karlovo vrijeme to je bilo 20 solida - a ovi opet na 12 pennyja, a to su bili Karlovi denari. U čast te zbrke, u igraćim kartama kralj denara je, u stvari, Karlo Veliki, odnosno njegov lik predstavlja kralja u ****. Karlo Veliki se kao veliki vladar petljao u sve moguće poslove, pa onako usput spominjemo da je izmislio i perece, naređujući pekarima da na svaki ispečeni kruh stavljaju poseban križić od tijesta, a što su ukrasima i ukrašavanju skloni pekari brzo pretvorili u svim mogućim viticama ukrašeni križić i što se ubrzo počelo prodavati kao današnji perec.


Ali, vratimo se papirnatom novcu. I s njim se u Evropi zbilo ono što se zbivalo i s mnogim drugim pronalascima s Istoka: Evropa ga je ponovo otkrila. Tako je izvjesnom Johanu Palmsstruhu iz Rige palo na um da bi umjesto teških zlatnika valjalo šuškati papirima, a tu je zamisao spremno prihvatila švedska banka u Stockholmu i u kolovozu 1661. godine izdala prvu banknotu od nekoliko talira. Ta prva evropska papirnata banknota nije sačuvana, ali je zato sačuvan primjerak sljedećeg, drugog izdanja, od 6. prosinca 1662. godine, koji je vrijedio 5 dalera ili talira. Ta se novčanica danas čuva u muzeju Narodne banke Švedske kao najdragocjeniji eksponat. Ali, nedavno je ovom izlošku skinuta aureola, naime razjasnilo se da je novčanica – falsifikat. I Muzeologe i bankarske stručnjake zapanjila je tolika poslovnost onovremenih falsifikatora, koji su za nešto više od godinu dana ovladali poslom sasvim nepoznatim i novim u Evropi i, napravivši gravuru, zacijelo dobro podvalili švedskoj banci. Valja priznati da je ta neobična novčanica izgubila jednu aureolu, ali je zato stekla drugu, jer je to prva krivotvorena papirnata novčanica na svijetu! A sad opet skoknimo za trenutak u daleku Kinu. U toj državi svojevremeno su bile odštampane najveća i najmanja papirnata novčanica na svijetu. Ona najveća bila je duga 33 centimetra i široka 23 centimetra a vrijedila je 1 kuan za dinastije Ming u 14. stoljeću. Najmanju banknotu štampala je kineska pokrajina Čekajang i bila je duga 55, a široka 30 milimetara.


Međutim, i Evropa je dala svoj prilog neobičnostima vezanim uz papirnate novčanice. Tako, recimo, još postoje dvije banknote izdane od Bank of England, a koje glase svaka na milijun funti sterlinga. Izdane su 1812. godine i nikad nisu bile u normalnom opticaju, ali su inspirirale Marka Twainea za njegov humoristički roman. I još jedna neobičnost vezana uz Englesku: najvrednije banknote emitirane u Engleskoj bile su one od 1000 funti iz 1725. godine, koje su se štampale više od dva stoljeća, sve dok nisu bile povučene 1945. godine iz opticaja. Vraćene su tad sve novčanice u promet, osim njih 62, od kojih se za samo tri zna da su u posjedu kolekcionara. Što je s ostalima i da li su izgubljene, nije poznato.

Iako su Kinezi imali prve papirnate novčanice na svijetu, sistem banaka i štedionica izum je Evrope, iako je lihvara i tvrdica bilo davno prije banaka i iako su se oni javili vjerojatno kad se javio i prvi novac. Zanimljivo je da je ideju za osnivanje banaka i štedionica u današnjem smislu te riječi dao tajni agent engleske vlade, pamfletist, satiričar, novinar i književnik Daniel Defoe, onaj isti koji je u jednoj krčmi čuo istinitu priču Alexandera Selkirka, nekadašnjeg vođe palube s jedrenjaka »Cinq ports«, a koju je obrađenu kasnije izdao pod naslovom »Robinson Crusoe«. Naravno, ideja, poznatog bundžije Daniela Defoa bila je primIjena s ironičnim smiješkom, pa su prošla desetljeća dok ideja nije bila prihvaćena i oživotvorena prvi put u SAD. Prva štedionica u današnjem smislu riječi osnovana je 1773. godine u Hamburgu, poznatom hanzeatskom i trgovačkom središtu.

Iako je najveći pothvat krivotvorenja papirnatih novčanica vezan uz drugi svjetski rat i »Operaciju Bernhard« - kad su nacisti u koncentracionim logorima gotovo savršeno falsificirali novčanicu od pet britanskih funti u nominalnoj vrijednosti od 150 milijuna funti - prvi veliki pokušaj falsificiranja novčanica zabilježen je upravo u Engleskoj. A nastao je iz Ijubavi. Ne prema novcu, već prema jednoj Marilyn. Naime, 1883. godine, siromašni trgovac Bogem ljubio je bogatu Marilyn, a njezinom ocu, bogatom veleposjedniku, ta se veza nije sviđala. Izbacio je Bogema iz kuće, a on je dobivši jednom u ruku novčanicu od 50 funti, u ono vrijeme pravo bogatstvo — odlučio da se pouzda u svoju priznatu crtačku vještinu i pokuša je krivotvoriti. Bogem je, bez sumnje, bio talentiran crtač, jer je uskoro novčanica bila gotova. Poslao je nekog susjeda u banku da je promijeni u sitniš, a kad je podvala uspjela, Bogem je, kao u filmu, pošao u kuću nesuđenog tasta i nonšalantno pred njim otvorio svoj novčanik nabijen snopom novčanica od 50 funti. IzbuIjenih očiju i zaslijepljen novcem, bogati veleposjednik učinio je ono što se od njega i očekivalo: bez imalo razmišljanja odlučio je udati svoju jedinicu Marilyn za trgovca Bogema. Pripreme za vjenčanje tekle su punom parom i Bogem je svako malo mijenjao u bankama svoje lažne novčanice za sitnije, prave. Tko zna da li bi bio otkriven da jedan nespretni činovnik nije jednog dana nepažnjom prolio vodu po novčanicama na stolu. Možete li zamisliti kakvo je bilo njegovo zaprepaštenje kad je primijetio da prilikom sušenja neke novčanice blijede i da s njih kaplje obojena voda? Naravno, Bogem je brzo uhapšen, ali se pred sucima javio problem: tadašnji zakoni uopće nisu predviđali kaznu zbog krivotvorenja novčanica, jer ih dotad nije bilo. Vijećanje je trajalo mjesecima, a onda je nađeno solomunsko rješenje: Bogemu je suđeno za falsificiranje potpisa ministara na novčanicama, a za taj prijestup bila je predviđena vrlo stroga kazna. Onog istog dana kad se Bogem trebao vjenčati, penjao se stepenicama do vješala...

Izvor: časopis „Vikend“, 19. ožujak 1982.
odgoovorite sa citatom
  #9  
Staro 01.02.2007, 18:38
Korisnička slika od Stef74
Stef74 Stef74 je offline
neaktivni korisnik
 
Registriran : 27.08.2006
mjesto: Negde izmedju
Starost: 44
prilozi: 701
Zahvaljivao se: 0
Dobio je 0 zahvalnice(a/u) za 0 priloga
Samo da dodam i ovo

Falsifikati u prošlosti

Prve prave novčanice, preteče današnjim, pojavile su se pre više od 1000 godina u Kini. One su po tehnici, zaštiti i izgledu bile primitivne ali je svest onih koji su se bavili njenom izradom i onih koji su je falsifikovali bila savremena. Prvi su hteli moćnu novčanicu, otpornu na upotrebu i falsifikovanje a drugi mogućnost da je što lakše i vernije reprodukuju. Za ove koji su se bavili poslom s druge strane zakona uvedene su drakonske mere - odsecanje ekstremiteta i oduzimanjem celokupne imovine.

Na ovim našim prostorima od vremena kralja Milutina, na gradskim pijacama države Nemanjića započela je široka upotreba domaćeg kovanog novca. U prometu je upotrebljavan srebrni novac koji se nazivao dinar. Ovaj naziv srebrnog novca potiče iz starog Rima, gde je u 3. veku pre n.e. prvi put iskovan srebrni dinarius. U Zakoniku cara Dušana dinar se javlja u značenju srebrnog novca uopšte, zato što tada u srpskom jeziku još uvek nije postojao novac kao pojam. Prema etimološkom značenju, reč novac je prvi put upotrebljen u srpskom narodnom jeziku u 15. veku, kao skraćenica za srebrni dinar iskovan u Novom Brdu.

Falsifikati dinara pominju se u pismu kralja Milutina opštini Dubrovačkoj 1320. godine:
-I za vašu dragu ljubov, platite mi dobrim dinarima, nemojte mi loše dinare davati, jer loše dinare ne htedoše Grci da uzmu, gde god ih davasmo, za koje god potrebe.
Dubrovčani su falsifikatima platili Dmitrovski danak, koji su redovno davali Nemanjićima još od vremena kralja Vladislava. Da su dubrovački dinari lažni, Srbi su saznali tek kasnije kada ovu vrstu novčanice nisu hteli da prime iskusni grčki trgovci za robu koju su prodavali Nemanjićima.
Na ovom terenu zabeležen je i falsifikat turskog dukata u Kneževini Srbiji, 1825. godine, za vreme knjaza Miloša. Falsifikovale su se i naše kovanice od 10 dinara u srebru, prema zapisima iz 1891. godine, a koje su puštene u opticaj 6 godina ranije. Sačuvani su i podaci o falsifikatu iz 1925. godine novčanice od 1000 dinara s likom svetog Đorđa na konju.

Preuzeto sa sajta http://www.24x7.co.yu
__________________
[SIGPIC][/SIGPIC]
* [I]Zabluda je videti ono što ne postoji, ali i ne videti ono što postoji.[/I]
* [I]Kad imaš sve, ne vidiš ništa. Progledaš tek kad nemaš ništa.[/I]
[I]* Naše malo može biti mnogo za one koji nemaju ni malo.[/I]
odgoovorite sa citatom
  #10  
Staro 19.03.2007, 21:54
Korisnička slika od zeljketa
zeljketa zeljketa je offline
MODERATOR
 
Registriran : 20.05.2006
Starost: 60
prilozi: 1.372
Zahvaljivao se: 1.093
Dobio je 438 zahvalnice(a/u) za 160 priloga
Do 4-tog vijeka p.n.e.na novcicima se ne nalaza portreti postojecih licnosti.Nakon smrti Aleksandra Velikog(323. god.p.n.e.)dolazi do promjene.Njegovi nasljednici mu priznaju bozanski status i stavljaju njegov portret na novcic.U Rimu dobija Julije Cezar,kao prvi politicar,dozvolu od Senata da jos za zivota postavi svoj lik na novcic,cime mu se priznaje njegova apsolutna vlast.Na novcicu je on predstavljen kao kralj, slijedeci tradiciju Aleksandrovih nasljednika.
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg stateralexkl.jpg (2,2 KB, 219x prikazano)
Tip dokumenta: gif denarius.gif (2,5 KB, 214x prikazano)
Tip dokumenta: gif alexteto.gif (13,5 KB, 7x prikazano)
Tip dokumenta: gif alextetr.gif (13,7 KB, 6x prikazano)

Promijenjeno od zeljketa (13.04.2007 u 21:29 sati)
odgoovorite sa citatom
Odgovor

Teme - opcije

Forumske odredbe
Vama nije dozvoljeno, postavljanje novih tema.
Vama nije dozvoljeno odgovarati na priloge
Vama nije dozvoljeno uploadovati dokumenta
Vama nije dozvoljeno obrađivati vaše priloge

BB-kod je uključen.
Smileys su uključen.
[IMG] Kod je uključen.
HTML-kod je isključen.


Slične teme
TEMA Autor Forum odgovora zadnji prilog
nesto zanimljivo zeljketa Zanimljivosti 4 03.07.2006 01:32


brojač posjetilaca

Powered by vBulletin® Verzija 3.8.4
Copyright ©2000 - 2018, Jelsoft Enterprises Ltd.
Powered by vBCMS® 2.7.1 ©2002 - 2018 vbdesigns.de
Vlasnik foruma nije zadužen za zaštitu ovdje unesenih tekstova, slika ili dokumenata.Za sve unesene tekstove, slike i dokumenta odgovaraju sami autori priloga!!! Ako slučajno dođe do kršenja tuđih autorskih i drugih prava, odgovoran je sam autor unesenog priloga, tako da se sam vlasnik foruma oslobađa bilo kakve odgovornosti!!!