Vumi's Antika  

Nazad   Vumi's Antika > O S T A L O > Istorija gradova
Portal Galerija Pričaonica Detektor šop Pomoć korisnička lista Kalendar Označite sve forume kao pročitane

Istorija gradova Nešto više o istoriji svjetskih gradova

Odgovor
 
Teme - opcije
  #1  
Staro 11.03.2007, 00:03
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Istorija gradova-Smederevo

Iz kog se razloga malena reka Jezava ulila u moćni Dunav baš na ovom mestu na kome se danas nalazi grad Smederevo? Nema dokaza da je birala, merila i ciljala baš 44. stepen i 40. minut severne geografske širine i 20. stepen i 56. minut istočne geografske dužine. Neki su tvrdili da je bila privučena umereno kontinentalnom klimom zahvaljujući kojoj se srednja godišnja temperatura baš na ovom mestu kreće od 11 do 12 stepeni, ali bilo je teško to potkrepiti činjenicama, pa su se pojavili drugi teoretičari tvrdeći da je Jezava do vrbaka na obali Dunava dospela ne svojom voljom, već nošena besnim naletom Košave, gospodara vazduha na ovom delu Balkana. Naravno ni ova teorija nije doživela svoju potvrdu, pa je vremenom, kao i ona prethodna, pala u zaborav.
Kasnije se, s vremena na vreme, govorkalo da je Jezava zapravo stigla do ovog mesta prateći let divljih gusaka, konačivši zajedno s njima na proplanku oivičenom hrastovima, jovom, vrbom i kiselim drvetom. Tek ujutro, u osvit zore, ugledala je Dunav koji se lenjo prostirao kroz vekove od zapada prema istoku. Guske poletoše prema severu, a Jezava, zaprepašćena veličinom reke pred sobom, oprezno uđe u nju, isprva lagano kvaseći grudi i čelo, a zatim sve slobodnije, neobuzdanije i strasnije. Ulila se u Dunav i ostala večno vezana za njega. Nema svedoka da potvrdi ovu teoriju, kao uostalom ni one pre nje, pa jedino što se može sa sigurnošću tvrditi je to da se na mestu ušća ove dve reke začelo naselje šireći se duž njihovih obala, koje u pisanom obliku prvi put pominje vizantijski car Vasilije II 1019. godine kada govori o Braničevskoj eparhiji, a kasnije se pominje i u Ravaničkoj povelji i u dokumentima Dubrovačkog arhiva (1408. i 1410. godine).
Istorija se prilično kolebala prilikom formulisanja imena ovog naselja: SEMENDRUM, SENDEROVIA, SMEDRENO, SMEDREO,SINEDEREO, SENDERO, SMEDRO, SAMANDRIA... Bilo kako bilo, tek, čedo je rođeno i valjalo ga je ljuljati. U prvo vreme su to zdušno činili njegovi roditelji Dunav i Jezava, a zatim je ono počelo samo da brine o sebi. Smederevci su se trudili da od svog naselja načine važnu luku i u tome su, prezadovoljni, prilično uspeli, ne sluteći do kojih će tek visina u budućnosti uzleteti značaj njihove varoši.
A ta budućnost postala je sadašnjost u vreme početka vladavine despota Đurđa Brankovića, sina Vuka Brankovića, a sestrića despota Stefana Lazarevića.
U toj sadašnjosti (s naše tačke gledišta dalekoj prošlosti) 1428. godine, Đurađ je iznenada odlučio da na mestu tadašnje varoši Smederevo sazida prestoni grad Smederevo iz koga će upravljati Srbijom.
Iz kog je razloga Đurađ sazidao prestonicu baš na ovom mestu? Nema dokaza da je birao, merio i ciljao baš 44. stepen i 40. minut severne geografske širine i 20. stepen i 56. minut istočne geografske dužine, kao ni da je to učinio privučen umereno kontinentalnom klimom zahvaljujući kojoj se srednja godišnja temperatura baš na ovom mestu kreće od 11 do 12 stepeni. Dugo se verovalo da je Đurađ stigao do ovog mesta prateći let divljih gusaka do proplanka oivičenog hrastovima, jovom, vrbom i kiselim drvetom. Ujutro, u osvit zore, ugledavši reku pred sobom, shvatio je da dalje ne može, pa je odlučio da tu sagradi grad i u njemu ostane zauvek.
Istina je, međutim, da je Đurađ odmah na početku svoje vladavine ostao bez prestonice, jer je Beograd, po ranijem ugovoru, nakon smrti despota Stefana Lazarevića morao biti predat Ugrima, pa je Đurađ bio prinuđen da sebi sagradi novi dvor. To je i učinio na, u tom trenutku, najboljem geostrateškom mestu u Despotovini - na ušću Jezave u Dunav.
Za samo dve godine (od 1428. do 1430.) sagrađen je Mali grad, u kome se nalazio dvor, i koji je kanalom bio odvojen od Velikog grada, dograđenog u narednih deset godina na prostoru od 10,5 hektara. Grad je sagrađen po uzoru na Carigrad i po završetku predstavljao je najveću ravničarsku tvrđavu tog tipa u Evropi.
“...Kad Jerina Smederevo gradi...” govori narodni pesnik kroz suze, opisujući kuluk i patnju srpskog naroda utkanu u 24 stamene kule i jake zidine koje ih povezuju zajedničkom mukom čiji vinovnik nikako nije mogao biti čovek našeg roda, već ona, bezdušna strankinja, prokleta Jerina. Ona je želela grad, ona je osudila čitav srpski narod na višegodišnje kulučenje, bedu i čemer.
Naravno, kao i većina dosad iznetih teorija, ni ova nije sasvim tačna, ali je jedina bila prihvatljiva ranjenoj svesti tadašnje Srbije. Bilo kako bilo, kada je jednom sagraćen, prestoni grad Smederevo postao je dika i ponos svih onih koji su ga proklinjali tokom gradnje.
Smederevo je zablistalo na severu despotovine i kao svetionik širilo prema jugu duh napretka, kulture i produhovljenja. Postalo je centar političkog, ekonomskog i kulturnog života srednjovekovne Srbije. Tu, u dvoru, s pogledom na veliku reku, nastajala su književna, muzička, prevodilačka i prepisivačka dela kao zalog budućnosti i svedočanstvo o kulturološkom usponu jednog naroda u krajnje nepovoljnim okolnostima, u sam suton srpske srednjovekovne države.
Vrhunac napora da se država očuva pod naletom mraka sa istoka, bio je događaj koji je odjeknuo u Evropi svojim značajem, a to je prenos moštiju Svetog Luke, jednog od četiri jevanđelista, u smederevsku crkvu Blagoveštenja, s nadom da će Svetitelj sačuvati vladara, grad, državu i narod. Ma koliko iskrena i snažna bila, ta nada se godinama tanjila, da bi se potpuno ugasila 1459. godine konačnim padom Smedereva pod tursku vlast, i konačnim nestajanjem srpske srednjovekovne države.
No, ako je to bio kraj države, nije bio kraj i naroda (o čemu svedoči i naše postojanje) koji se silom prilika prilagodio novonastalim okolnostima trudeći se da očuva identitet, jezik i veru. Često je bio prinuđen da govori turskim, ali je zato mislio isključivo srpskim jezikom. Jezik zaključan u dubini duše svakog Smederevca čekao je trenutak kada će moći slobodno da izađe van u širinu, u život, u vreme.
I taj trenutak je došao osmog novembra 1805. godine, zapamćen i osvedočen oslobađanjem Smedereva od turske vlasti i predajom ključa grada, od strane Dizdara Muharema Guše voždu ****đorđu u senci viševekovnog duda, jedinog živog svedoka tog događaja.
Zašto je veliki ****đorđe baš ovde izuo opanke i Smederevo proglasio za centar ustaničke Srbije, za sedište Praviteljstvujušćeg Sovjeta i za sedište Skupštine starešina? Nema dokaza da je birao, merio i ciljao baš 44. stepen i 40. minut severne geografske širine i 20. stepen i 56. minut istočne geografske dužine, kao ni da je to učinio privučen umereno kontinentalnom klimom zahvaljujući kojoj se srednja godišnja temperatura baš na ovom mestu kreće od 11 do 12 stepeni.
Naprosto, Smederevu je bilo suđeno da bude prestonica, jer je kao takvo i sagrađeno, pa je nakon viševekovnog ropstva ono jednostavno nastavilo od one tačke u svojoj sudbini u kojoj se zaustavilo 1459. godine.
Doduše, pravo i definitivno oslobađanje od Turaka, odnosno potpuni prekid turske uprave dogodio se 1867. godine jer je Smederevo tek tada, s drugim gradovima, predato knezu Mihailu Obrenoviću. No, i u međuvremenu Smederevci su se trudili, pa u velikoj meri i uspeli, da svoj grad približe evropskim standardima i pripreme ga za novu eru civilizacijskog razvoja.
Smederevo postaje značajan trgovački centar i u njega se Carigradskim drumom s jedne, i Dunavom s druge strane, sliva duh i oblik devetnaestog veka otelotvorenog kroz robu, ideje i kulturu čineći ovu varoš ključnom raskrsnicom severa, juga, istoka i zapada - istovremeno.
Nadalje, Smederevo je grabilo u budućnost prateći ritam razvoja cele Srbije. Kada se ona uspinjala, uspinjalo se i Smederevo, kad je ona posrtala, posrtalo je i Smederevo. A to se uglavnom dešavalo pod uticajem silnih ratova koji su krstarili ovim prostorom, začeti u balkanskim ili u svetskim okvirima.

Promijenjeno od Vumi (14.03.2007 u 21:42 sati)
odgoovorite sa citatom
  #2  
Staro 11.03.2007, 00:10
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Smederevska tvrđava





Mali Grad, smederevske tvrđave



Smederevska tvrđava je srednjevekovna tvrđava koju je sagradio despot Đurađ Branković na ušću reke Jezave u Dunav.
Prvo je sagrađen "Mali grad", kao dvor despota Đurđa Brankovića i nova prestonica Despotovine, a potom i "Veliki grad". Konačnim padom Smedereva u turske ruke, 1459. god, pala je i srpska Despotovina. Tvrđava u Smederevu je najmonumentalnija fortifikacija kasnog srednjeg veka u Srbiji i najveća ravničarska tvrđava u Evropi.
U Malom gradu je bio smešten dvor despota Đurđa sa rezidencijom za stanovanje i palatom za prijeme. Izgrađen je 1428. - 1430. godine kao posebno utvrđeni vladarski dvor sa svih strana optočen vodom, i baš zbog toga se svrstava u tip vodenih utvrđenja, premda nema temelje u vodi (Leontije Pavlović). Mali grad ima donžon kulu, u centralnom delu kameni zidani bunar, a ulazilo se sa jugozapadne strane, kroz dvojni sistem kapija.

Od Velikog grada koji ima 19 kula odvojen je vodenim rovom. U Malom gradu nalazi se 6 kula, od kojih je na jednoj natpis iz koga se jasno vidi da je grad podigao Đurađ Branković. Kule su široke oko 11 m, visoke oko 20 m. Rađene su od lomljenog kamena u dobrom krečnom malteru. Debljina zidova dostiže i do 4,5 m. Najdeblji su zidovi prema kopnenoj strani Smederevske tvrđave koja ima površinu oko 11 ha. U Velikom gradu postojao je mitropolijski kompleks sa pratećim prostorijama i građevine za stanovništvo.
Smederevska tvrđava je stradala u Prvom svetskom ratu, a veliko razaranje pretrpela je 1941. godine prilikom eksplozije skladišta municije.



//
Istorija

Nakon smrti Stefana Lazarevića, despot Đurđe Branković nije mogao ostati u Beogradu koji su preuzeli Mađari, pa je sagradio novu prestonicu u Smederevu. Mesto je izabrao što dalje od Turaka, a sa osloncem na Dunav i granicu Ugarske. Tu je ravnica, te je sagrađen vodeni grad, opkoljen Dunavom i Jezavom, a sa treće strane prokopan je rov sa vodom. Građen je od 1428. do 1430. godine, kako se vidi iz velikog natpisa izvedenog opekama na jednoj kuli unutrašnjega (malog) grada. Ovakvi natpisi su retki, a ovo je jedini primer u Srbiji. Ima ih još u Vizantiji, a sa te strane uzet je možda i model za zidove i kule, što je razumljivo kada se zna da je radove vodio Vizantinac Kantakuzen, brat Đurđeve žene Jerine.

Pad

Mada je 15. vek već uveliko vreme vatrenog oružja i mada to oružje Srbi, a naročito Turci, već uveliko upotrebljavaju, Smederevska tvrđava je ipak koncipiran kao grad sagrađen za borbu i odbranu hladnim oružjem i od hladnog oružja. Topovskih mesta nema, sem ako topovi nisu bili postavljeni samo na platformama visokih kula — ali to su mogla biti samo manja oruđa. Pošto su ga zauzeli, Turci su ga, 1480. godine pojačali , dodajući mu ispred sva tri ugla po jednu savremeniju nisku baterijsku kulu za odbranu.



Osnovni podaci o tvrđavi

Smederevski grad bio je jedna od najvećih srednjevekovnih tvrđava u Evropi. Jezgro je predstavljao trougaoni tzv. Mali grad, u vrh Velikoga, opet trougaonog grada. Ovaj veći deo sagrađen je odmah posle Maloga grada, koji je završen 1430. godine. Mali grad je imao 6, a veliki grad još 19 — ukupno 25 velikih četvrtastih kula.
Površina malog i Velikog grada, po merenju iz 1975. godine, iznosi 11,3272 hektara. On je uklješten između desne obale Dunava i ušća Jezave oblika nepravilnog trougla. Pošto je imala i rov oko Velikog grada, Tvrđava je pripadala tipu takozvanih vodenih utvrđenja, mada nije zidana tako da temelji budu u vodi.
Paralelna strana sa Dunavom ima 550 m, druga sa Jezavom 400, a treća prema varoši 502 m. To je zapravo umanjena slika carigradskog utvrđenja. Ovaj monumentalni kolos srpske vojne arhitekture, sa sve tri strane okružen vodom, delovao je neosvojivo. Pa ipak, svetski događaji, jaki prodori Turaka ubrzali su pad Smedereva.
Mali grad je služio Despotu Đurđu kao utvrđen zamak, od čije su jedine velike dvorane ostala do danas četiri dvodelna prozora na gradskome platnu, a prostranstvo Velikoga grada bilo je potrebno za smeštaj mnogobrojne posade, čiji je broj mogao iznositi i više hiljada ljudi, kao što je, po nekim podacima, i broj napadača iznosio više desetina hiljada.
Teški nameti, dugogodišnji iscrpljujući rad na zidanju grada, ostavili su tragove u narodnom sećanju i vezali prokletstvo za ime Jerine.
Od nekada malog predgrađa, koje je bilo smešteno uz samu obalu Dunava i to dalje od gradskih zidina, razvilo se u toku vekova, a naročito posle 1867. godine, današnje veliko mesto Smederevo.
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg smederevska tvrdjava.jpg (33,5 KB, 3x prikazano)

Promijenjeno od Vumi (14.03.2007 u 21:43 sati)
odgoovorite sa citatom
  #3  
Staro 11.03.2007, 00:28
rammstein
Gost
 
prilozi: n/a
Smederevska tvrdjava
























Nastavice se......
prikačene grafike
Tip dokumenta: jpg 450px-Smederevo_tvrdjava01.jpg (68,1 KB, 0x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 450px-Smederevo_tvrdjava02.jpg (57,6 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 450px-Smederevo_tvrdjava03.jpg (54,0 KB, 0x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 450px-Smederevo_tvrdjava04.jpg (79,1 KB, 0x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 800px-Smederevo_tvrdjava05.jpg (73,8 KB, 0x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 800px-Smederevo_tvrdjava06.jpg (84,3 KB, 0x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 800px-Smederevo_tvrdjava07.jpg (61,0 KB, 0x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 800px-Smederevo_tvrdjava08.jpg (75,8 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 800px-Smederevo_tvrdjava09.jpg (96,7 KB, 0x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 800px-Smederevo_tvrdjava10.jpg (80,4 KB, 1x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 800px-Smederevo_tvrdjava11.jpg (70,4 KB, 0x prikazano)
Tip dokumenta: jpg 800px-Smederevo_tvrdjava12.jpg (86,2 KB, 0x prikazano)

Promijenjeno od rammstein (11.03.2007 u 01:13 sati)
odgoovorite sa citatom
Odgovor

Teme - opcije

Forumske odredbe
Vama nije dozvoljeno, postavljanje novih tema.
Vama nije dozvoljeno odgovarati na priloge
Vama nije dozvoljeno uploadovati dokumenta
Vama nije dozvoljeno obrađivati vaše priloge

BB-kod je uključen.
Smileys su uključen.
[IMG] Kod je uključen.
HTML-kod je isključen.


Slične teme
TEMA Autor Forum odgovora zadnji prilog
Alternativna istorija (odlomak) Olja Zanimljivosti 3 18.03.2006 00:19
Istorija Bosne rammstein Istorija gradova 21 17.02.2006 11:49
Istorija ispod Raonika. rammstein Zanimljivosti 15 14.06.2005 00:11


brojač posjetilaca

Powered by vBulletin® Verzija 3.8.4
Copyright ©2000 - 2024, Jelsoft Enterprises Ltd.
Powered by vBCMS® 2.7.1 ©2002 - 2024 vbdesigns.de
Vlasnik foruma nije zadužen za zaštitu ovdje unesenih tekstova, slika ili dokumenata.Za sve unesene tekstove, slike i dokumenta odgovaraju sami autori priloga!!! Ako slučajno dođe do kršenja tuđih autorskih i drugih prava, odgovoran je sam autor unesenog priloga, tako da se sam vlasnik foruma oslobađa bilo kakve odgovornosti!!!